Europski program rada 2020 – 2025: zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi

Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 2 EUROPSKI PROGRAM RADA 2020. – 2025. ZAJEDNIČKIM DJELOVANJEM DO BOLJEG ZDRAVLJA U EUROPI Apstrakt Europski program rada 2020. – 2025. – „Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi” utvrđuje prioritete za narednih pet godina polazeći od legitimnih očekivanja građana regije od institucija nadležnih za zdravstvo. Ljudi žele da im institucije jamče pravo na univerzalan pristup zdravstvenoj zaštiti bez straha da će zapasti u financijske poteškoće; žele imati učinkovitu zaštitu od izvanrednih zdravstvenih situacija te da mogu napredovati u zdravoj zajednici, gdje mjere zaštite javnog zdravlja i odgovarajuće javne politike osiguravaju bolji život u ekonomiji blago- stanja. Ljudi sve više – i s pravom – traže odgovornost institucija glede ispunjavanja tih očekivanja. Europski program rada daje viziju načina na koji Regionalni ured SZO za Europu može poduprijeti institucije nadležne za zdravstvo u državama članicama u rješavanju ovog izazova, u svakoj zemlji ponaosob i kolektivno u regiji. © World Health Organization 2021 Određena su prava zadržana. Ovaj materijal dostupan je na temelju licencije Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 IGO (CC BY-NC-SA 3.0 IGO; https://creativecommons.org/licenses/by-nc- sa/3.0/igo). Prema uvjetima ove licencije, ovaj materijal možete kopirati, redistribuirati i prilagođavati u nekomercijalne svrhe pod uvjetom da se dokument pravilno citira, kako je navedeno ispod. Kod uporabe ovog materijala, nije dopušteno navesti kako SZO podupire bilo koju organizaciju, proizvod ili usluge. Uporaba logotipa SZO nije dopuštena. U slučaju prilagođavanja materijala, potrebno je pribaviti dozvolu na temelju iste ili ekvivalen- tne licencije Creative Commons. U slučaju prevođenja ovog materijala, uz citat se obvezatno dodaje sljedeće: „Ovaj prijevod nije uradila Svjetska zdravstvena organizacije (SZO). SZO ne odgovara za sadržaj i točnost ovog prijevoda. Obvezujućim i vjerodostojnim izdanjem smatra se izvorno izdanje na engleskom jeziku: The European Programme of Work, 2020–2025: United Action for Better Health in Europe. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2021”. Svako posredovanje u sporovima koji nastanu na temelju dozvole rješavaju se sukladno pravilima posredovanja Svjetske organizacije za inte- lektualnu svojinu. (http:http://www.wipo.int/amc/en/mediation/rules/) Citirati na sljedeći način: Europski program rada 2020 – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi. Copenhagen: Regionalni ured SZO za Europu; 2021. Licencija: CC BY-NC-SA 3.0 IGO. Kataloški podatci (CIP). Kataloški podatci dostupni su na adresi: http://apps.who.int/iris. Prodaja, prava i davanje dozvole. Za kupovinu publikacija SZO, vidjeti: http://apps.who.int/bookorders. Zahtjeve za komercijalnu uporabu i upite o pravima i dozvolama vidjeti na adresi: http://www.who.int/about/licensing. Materijal trećih strana. Ukoliko želite ponovno iskoristiti dio materijala čiji je autor treća strana, kao što su tablice, podatci ili slike, na vama je da utvrdite je li za njihovo korištenje potrebna dozvola i je li dozvolu potrebno pribaviti od vlasnika autorskih prava. Rizik tužbe zbog povrede bilo koje komponente ovog materijala koja pripada trećoj strani leži isključivo na korisniku. Opće odricanje odgovornosti. Odrednice korištene u ovoj publikaciji i prikaz materijala ne izražavaju stav Svjetske zdravstvene organizacije glede pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorija, grada, područja ili njihovih vlasti, niti glede utvrđivanja granica ili crta razgraničenja. Točkaste crte na mapama predstavljaju približne granične crte oko kojih možda još uvijek nije postignut dogovor. Spominjanje određenih poduzeća ili proizvoda određenih proizvođača ne znači da ih Svjetska zdravstvena organizacija odobrava ili preporuča u odnosu na druga poduzeća ili proizvode slične prirode, ovdje nepomenute. Izuzev u slučaju pogreške ili propusta, komercijalni nazivi proizvoda pisani su velikim početnim slovom. Svjetska zdravstvena organizacija poduzela je sve razumne mjere predostrožnosti i provjerila informacije sadržane u ovoj publikaciji. Međutim, objavljeni materijal distribuira se bez jamstva bilo koje vrste, eksplicitnog ili implicitnog. Odgovornost za tumačenje i uporabu materijala leži na čitatelju. Svjetska zdravstvena organizacija ni u kojem slučaju nije odgovorna za štetu koja eventualno nastane iz njegove uporabe. Naslovna fotografija: © WHO Dizajn: Pointer Creative SRL Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi

Kazalo Zašto Europski program rada? Zajednički globalni prioriteti, regionalni akcent ............................... 5 Politički mandat za Europski plan rada ......................................................................................... 9 Što će biti u fokusu SZO/Europa? Tri temeljna prioriteta Europskog programa rada ....................... 13 Ključni prioritet 1. Kretanje k univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama ...........................................18 Vodeća inicijativa 1. Koalicija za mentalno zdravlje ....................................................................................................... 24 Vodeća inicijativa 2. Osnaživanje putem digitalne medicine ......................................................................................... 26 Ključni prioritet 2. Zaštita od izvanrednih zdravstvenih situacija ....................................................................28 Ključni prioritet 3. Promoviranje zdravlja i blagostanja ....................................................................................31 Vodeća inicijativa 3. Europski program imunizacije do 2030. ........................................................................................ 35 Vodeća inicijativa 4. Zdravije ponašanje: uključivanje bihevioralnih i kulturoloških saznanja .................................... 37 Kako će SZO/Europa maksimalno povećati utjecaj u zemljama? ................................................... 39 Združivanje napora regionalnih i globalnih partnera .........................................................................................40 Poboljšanje fokusa zemlje: izravna potpora rukovodstvu zdravstvenog sektora u državama članicama ....42 Usklađivanje zajedničkih osnovnih prioriteta: svrsishodna europska regija SZO-a ........................................44 Mobilizacija resursa .................................................................................................................. 45 Kako ćemo mjeriti napredak u regiji? .......................................................................................... 47 Proces konzultacija, angažiranja i odlučivanja ............................................................................ 51 Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi4 Kratice COVID 19 bolest koju izaziva koronavirus IHR Međunarodni zdravstveni pravilnik (2005) UNSDCFs okviri održive razvojne suradnje Ujedinjenih naroda WHE Program SZO za izvanredne zdravstvene situacije Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 5 © W H O Zašto Europski program rada? Zajednički globalni prioriteti, regionalni akcent Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi6 Države članice SZO-a globalno – a  i u Europskoj re- giji  – opredijeljene su za ostvarivanje tri međusobno povezana strateška prioriteta koja čine stupove Trina- estog općeg programa rada SZO, 2019. – 2023. (GPW 13), a to su: • kretanje k univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama, • bolja zaštita od izvanrednih zdravstvenih situacija, • osiguravanje zdravog života i promoviranje blagostanja u svakoj životnoj dobi. Ova tri prioriteta usidrena su u programu Ciljevi održi- vog razvitka 2030. te povezana s tri ambiciozna kvan- tificirana cilja doprinosa zdravstvenog sektora ostva- renju ciljeva održivog razvitka: ciljevima „tri milijarde” (insert 1). KRIZN E I VANREDNE SITUACIJ E ZDRAVLJE I BLA GO ST AN JE Milijarda više ima pristup zaštiti Milijarda više ima bolju zaštitu Milijarda više uživa u boljem zdravlju UN IV ER ZA LN A ZDR AVSTVENA ZAŠTITA INSERT 1. CILJEVI „TRI MILIJARDE” Trinaesti opći program rada povezan je s  ciljevi- ma „tri milijarde”, koji zauzimaju središnje mjesto doprinosa zdravstvenog sektora ostvarenju ciljeva održivog razvitka za svijet: • univerzalna pokrivenost zdravstvenim uslu- gama osigurana je za još milijardu ljudi; • bolja zaštita od izvanrednih zdravstvenih situacija osigurana je za još milijardu ljudi; • još milijardu ljudi uživa u  boljem zdravlju i blagostanju. Europski program rada oblikuje doprinos Europ- ske regije Trinaestom općem programu rada i ovim globalnim ciljevima. Povelja iz Tallinna: Zdravstve- ni sustavi za zdravlje i obilje, Deklaracija iz Astane (o primarnoj zdravstvenoj zaštiti), Deklaracija iz Ostrave sa Šeste ministarske konferencije o okoli- šu i zdravlju i Deklaracija iz Šangaja o promicanju zdravlja u Programu održivog razvitka 2030. pred- stavljaju čvrst temelj za preusmjeravanje fokusa rada regije na ova dva temeljna pitanja, pri čemu pandemija COVID-a 19 naporima na postizanju ovih ciljeva daje moment urgentnosti. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 7 © Lilit Dadikyan Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi8 Nakon izbora novog regionalnog direktora SZO-a za Europu u rujnu 2019. godine i njegovog imenovanja na 146. sjednici Izvršnog odbora u  veljači 2020. godine, države članice Europske regije SZO-a pridružile su se Regionalnom uredu SZO-a za Europu u preusmje- ravanju fokusa rada na ove osnovne prioritete. To je praćeno snažnim pozivom na združeno djelovanje do boljeg zdravlja u cijeloj regiji kroz Europski program rada 2020. – 2025. Nekoliko dana kasnije, pandemija COVID-a 19 pogodi- la je Europsku regiju neočekivanom žestinom. Pande- mija je ostavila – i dalje ostavlja – veliki trag na ljudima 1 SZO/Europu čine Regionalni ured u Kopenhagenu, Danska, 32 predstavništva u zemljama, na terenu i za vezu, tri centra za subregionalne programe SZO za izvanredne zdravstvene situacije (WHE), pet područnih ureda (GDO) i jedno partnerstvo čiji je domaćin SZO. Ured SZO za jačanje zdravstvenih sustava u Barseloni, Španjolska, nema isti status kao GDO s obzirom na nepostojanje usuglašenog pravnog okvira za prisustvo SZO-a u Španjolskoj. Međutim, Španjolska i SZO ponovno su se obvezale da će iznaći rješenje za ovo dugogodišnje pitanje, te su u tijeku pregovori, uz sudjelovanje Ureda generalnog direktora. i  zajednicama, zdravstvenim djelatnicima, sustavima zdravstvene zaštite i  socijalne skrbi, ekonomijama i društvu u cjelini. Mnogi se bore kako bi iznijeli ovaj stres bez posljedica. Ekonomske posljedice pandemi- je dodatno će utjecati na zdravlje i blagostanje u ci- jeloj regiji. Kriza COVID-19 ima ogromne implikacije po sustave zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, ulogu SZO/Europa1 kao institucije i Europski plan rada. Po- krenula je ono što će postati duboka transformacija sustava zdravstvene zaštite i  socijalne skrbi u  regiji, uz perspektivu digitalne i  inovativne budućnosti s fo- kusom na ishodima i čovjekom u središtu pozornosti. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 9 Politički mandat za Europski plan rada © W H O Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi10 Europski plan rada odražava odlučnost SZO/Europa da niko- ga ne izostavi i jača liderstvo institucija nadležnih za zdravstvo u regiji. Ne izostaviti nikoga. Postojanje nejednakosti u zdravlju govori da je još uvijek potrebno mnogo toga uraditi kako bi se posti- glo pravično društvo. Nejednakost je stalan izazov u Europskoj regiji - i sa stanovišta zdravlja i sa stanovišta politike. Epide- miologija zaraznih bolesti u  regiji naglašava značaj rada na društveno-ekonomskoj nejednakosti, kao i  neravnomjernom teretu nezaraznih bolesti. Primjerice, u nekim zemljama, rizik od preranog smrtnog ishoda četiri vodeće nezarazne bolesti manji je od 10%, dok u drugima iznosi čak 31%. Takve razlike i dalje postoje: konvergencija između zemalja u regiji i dalje je razočaravajuće spora, a dovodi se u vezu s velikim razlikama u ulaganju u zdravstvo. To je praćeno zaustavljanjem napretka u pravičnosti u zdravlju u mnogim državama članicama, pa čak i nazadovanjem. U ovom kontekstu, COVID 19 najteže je po- godio siromašne i najugroženije, pogoršavajući već postojeću nejednakost. Pogoršao je posljedice socijalnog dezinvestiranja i pokazao što društva još trebaju uraditi kako bi se zdravstvena i socijalna zaštita uklopila u ekonomiju blagostanja. Nažalost, sporu dinamiku regionalne konvergencije dodatno usporavaju rodne i socijalne razlike u zdravstvenim ishodima u zemljama, nedovoljna pozornost prema velikim skupinama ugroženih lju- di i  izazovi u vezi s prilivom migranata i migracijama unutar zemalja. Stoga, Europski plan rada snažan akcent stavlja na to da nitko ne bude izostavljen. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 11 © W H O / S ergey Volkov Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi12 Liderstvo i  autoritet. U  Europskom programu rada također se naglašava potreba da se učvrste sposobno- sti rukovođenja u  institucijama nadležnim za zdravstvo. Kriza COVID-19 povećala je ugled zdravstvenih dje- latnika u očima šire javnosti u većini država članica. Međutim, u  nekoliko zemalja, postojeće nezadovolj- stvo dodatno su produbile poteškoće s kojima su se zdravstvene institucije suočile u  saniranju krize CO- VID 19. U cijeloj Europskoj regiji, ljudi sve češće tra- že da vlada osigura temeljno pravo na bolje zdravlje i  blagostanje, univerzalan pristup zaštiti, život u  si- gurnoj, poticajnoj i zdravoj zajednici i zaštitu zdravlja. Zdravstvene se institucije sve više bave nesuglasjem ovih legitimnih očekivanja i konkretnog iskustva koje pokazuje pogoršanje sredine i  zdravstvenih usluga, koje su ograničene nestašicama, dezinvestiranjem, komercijalizacijom, pa čak i  potpuno obustavljene. Potaknuta infodemijom koja prati krizu COVID 19, ova nepovezanost između očekivanja i  iskustava nagriza povjerenje u upravljanje zdravstvenim sektorom. Eu- ropski plan rada poseban akcent stavlja na pomoćne kapacitete za učinkovito rukovođenje u zdravstvu i rad s drugim sektorima politike, tako da institucije nad- ležne za zdravstvo mogu ispuniti legitimna očekivanja stanovništva koje opslužuju. Potreba da se fokus stavi na oporavak, otpornost i po- uzdanost zdravstvenih sustava i usluga zaštite javnog zdravlja u jeku pandemije COVID-a 19 samo učvršćuje odlučnost da nitko ne bude izostavljen te da se osnaži sposobnost rukovođenja u institucijama nadležnim za zdravstvo. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 13 Što će biti u fokusu SZO/Europa? Tri temeljna prioriteta Europskog programa rada © W H O / S ergey Volkov Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi14 Temeljni prioriteti iz Europskog programa rada izve- deni su iz legitimnih očekivanja građana. Ljudi očekuju da im vlada osigura pravo na univerzalni pristup kva- litetnoj zaštiti bez zapadanja u  financijske poteško- će, da ih zaštiti od izvanrednih zdravstvenih situacija i osigura bolje zdravlje i blagostanje u svakoj životnoj dobi. To predstavlja okvir politike za specifična pod- ručja koje čine tehnički portfelj SZO/Europa (insert 2). Glavni cilj Europskog programa rada je dati prednost linijama rada i  inicijativama koji izravno doprinose trima osnovnim prioritetima i  zajedno čine program oporavka i reforme nakon COVID-a 19. Portfelj dopu- njavaju četiri vodeće inicijative: služe kao akceleratori promjene, mobiliziraju snage oko ključnih pitanja koja su istaknuta u programima država članica, a na koja istaknuta politička opredijeljenost na visokoj razini može utjecati na transformacijski način. Pandemija COVID 19 i prateći ekonomski pad stavljaju sustave zdravstvene zaštite i socijalne skrbi pod veliki stres. Čak i uz otkrića glede terapije, testiranja i cje- piva, i  prelazak u  stabilno stanje transmisije niskog intenziteta ostavit će teške posljedice. Sustavi zdrav- stvene zaštite i  socijalne skrbi bore se s  iscrpljenim osobljem, ispražnjenim proračunima i velikim brojem ljudi koji čekaju na liječenje. Stvarna težina ovih po- sljedica, naravno, još nije poznata, ali je COVID 19 na- glasio ranjivost i nedovoljno financiranje zdravstvenih i socijalnih službi i njihovih djelatnika. Pozitivna strana je opća suglasnost o  tome da su zdravstvena zaštita, socijalna skrb i  zaštita javnog zdravlja u središtu ekonomije blagostanja - pod uvje- tom da oporavak i reforma daju održive odgovore na aktualne i buduće izazove, uz veća ulaganja u izgrad- nju otpornih i  pouzdanih sustava. Bit će potrebno dovesti u ravnotežu osiguravanje univerzalnog pristu- pa zaštiti i  javnom zdravstvu, brzo i adekvatno reagi- ranje na izvanredne situacije i  osiguravanje zdravog života i  blagostanja u  svakoj životnoj dobi. Umjesto kratkoročnih brzih rješenja, to iziskuje upravljačku dalekovidnost, uz hrabrost, kreativnost i  sposobnost da se uči. Zdravlju i zdravstvenim sustavima dat je do sada nevi- đen značaj u razgovorima na regionalnoj, nacionalnoj razini i nižim razinama. Tijekom ove krize, Regional- ni ured SZO-a za Europu zauzeo je istaknuto lider- sko mjesto. SZO/Europa dokazala je da je u  stanju: djelovati kao jedinstvena SZO i  jedinstveni Ujedinjeni narodi, objedinjavati i mobilizirati države članice i  in- stitucije u  raznolikoj regiji, uspostavljati, po potrebi, subregionalne mehanizme i uključivati sve manje ze- mlje, angažirati, po potrebi, osoblje i stručnjake, pra- vodobno izdavati normativne smjernice, koordinirati i ubrzati nabavu osobne zaštitne opreme te imati od- lučnu i objektivnu komunikaciju. Kako se regija bude kretala ka razdoblju oporavka i reforme, SZO/Europa iskoristit će navedeno kao temelj za pomoć zemljama i  raspravi na presjeku zdravstvene i  društveno-eko- nomske sfere. Kako bi u središtu javne politike bili ljudi, bit će po- trebno da napori na oporavku budu konkretno reali- zirani na razini zemlje. To zahtijeva pragmatične, ci- ljane i kontekstu prilagođene napore kako bi tehnički portfelj SZO/Europa mogao iskoristiti sinergiju između tehničkih programa i staviti fokus na temeljne priori- tete Europskog programa rada (insert 2). Ovaj portfelj predstavlja fundamentalni temelj za rad na širokom dijapazonu nezaraznih bolesti, zaraznih bolesti te društvenih i  ekonomskih determinanti zdravlja koje Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 15 oblikuju zdravstvene ishode i  nejednakost u  zdravlju tijekom životnog vijeka. To je temelj za potporu koja se pruža zemljama u ostvarivanju tri ključna prioriteta. SZO/Europa će u sveobuhvatan fokus staviti potporu naporima zemalja. Uz izravnu potporu na razini poje- dinačnih zemalja, usmjereniji fokus također se stav- lja na jačanje regionalnih i subregionalnih veza. SZO/ Europa sada lakše može okupiti regionalne, subre- gionalne, međuvladine i nedržavne agencije i aktere. Ovu novu prominentnu poziciju iskoristit će kako bi osigurala da međunarodni regulatorni i politički aran- žmani, posebice oni čiji je cilj oporavak nakon COVID-a 19, podupru napredak na ključnim prioritetima. SZO/ Europa nastojat će osigurati sinergiju i ekonomiju op- sega u svom radu na regionalnoj i subregionalnoj ra- zini kao potporu naporima domaćih institucija nadlež- nih za zdravstvo da stanu na čelo oporavka i reforme. Intenzivna suradnja domaćih institucija nadležnih za zdravstvo, značajnijih aktera u zdravstvenom i socijal- nom sektoru te aktera iz drugih sektora, kao što su zaštita okoliša, urbanističko planiranje, promet, obra- zovanje i poljoprivreda, nužna je za postizanje neop- hodne ravnoteže između tri ključna prioriteta, a koja je prilagođena specifičnim okolnostima i  potrebama svake države članice ponaosob. © W H O © Jerome Flayosc Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi16 INSERT 2. PROŠIRENJE SADAŠNJEG PORTFELJA AKTIVNOSTI SZO/EUROPA Tehnički portfelj SZO/Europa realizira se kroz tri odjela, a fokus svakog od njih je na potpori zemlja- ma da ostvare napredak glede tri ključna priorite- ta: univerzalna pokrivenost zdravstvenim usluga- ma, sigurnost u  zdravlju i  blagostanju, uz rodna pitanja i ljudska prava kao pristupe koji se provlače kroz ova tri prioriteta. Potporu pružaju Ured regio- nalnog direktora i Odjel za poslovne operacije. Odjel za zdravstvene politike i sustave (CPS) po- maže zemljama u  regiji glede koncepta i proved- be odgovarajućih zdravstvenih politika i  sustava za jačanje univerzalne pokrivenosti zdravstve- nim uslugama. Radi na jačanju izrade i primjene zdravstvenih politika na temelju podataka i dokaza, sukladno kontekstu, na nacionalnoj, regionalnoj i  lokalnoj razini, uzimajući u  obzir inkluzivan pri- stup tijekom cjelokupnog životnog vijeka. Odjel se zalaže za jačanje liderstva u zaštiti javnog zdravlja, s  fokusom na provođenju politika koje su usmje- rene na čovjeka, promoviraju zdravlje, sprečavaju bolesti i  bave se socijalnim i  ekonomskim deter- minantama zdravlja. Cilj Odjela je unapređenje liderstva glede pravičnosti, ljudskih prava i  rodne jednakopravnosti u  zdravlju. Fokus je na izgrad- nji kapaciteta za inovacije u  sustavu zdravstve- ne zaštite kako bi se omogućilo održivo pružanje kvalitetnih usluga na razini primarne zdravstvene zaštite i u zajednici, a koje su učinkovito povezane s bolnicama, uslugama zaštite mentalnog i javnog zdravlja i  uslugama socijalne skrbi. U  tom cilju, ovaj odjel podupire napore zemalja da omoguće pristup „ne izostaviti nikoga“ kako bi se unaprijedi- la financijska zaštita, osnažili zdravstveni djelatni- ci, povećao pristup pristupačnim lijekovima i teh- nologijama te promoviralo korištenje i  uvođenje digitalne tehnologije. Odjel za zdravstvene programe (CHP) pomaže ze- mljama u nastojanjima da smanje teret nezaraznih i  zaraznih bolesti i  rade na socijalnim i  ekonom- skim determinantama zdravlja. Fokus je na mjera- ma promocije zdravlja, prevenciji nasilja i povreda, integriranoj prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti, uključujući rak, kardiovaskularne bolesti, kronična respiratorna oboljenja i dijabetes, te rizicima koje nose konzumacija duhana, tjelesna neaktivnost, nezdrave ishrane i  štetna konzumacija alkohola, na kontroli zaraznih bolesti kao što su tuberkulo- za, HIV/AIDS, hepatitis i vektorske i rijetke tropske bolesti, na iskorjenjivanju i eliminaciji bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, i zalaganju za veću primjenu cjepiva, suzbijanju i kontroli antimikrob- ne rezistencije te saniranju postojećih i novih sre- dinskih zdravstvenih rizika. Odlučnost da se osi- gura univerzalan pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama s  čovjekom u  središtu pozornosti kroz kontinuum zaštite praćena je konkretnim koraci- ma k izgradnji baze dokaza za koncipiranje politika i  intervencije uz socijalne, kulturološke i  bihevio- ralne pristupe, s ciljem poticanja uvođenja inovaci- ja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 17 INSERT 2. PROŠIRENJE SADAŠNJEG PORTFELJA AKTIVNOSTI SZO/EUROPA Odjel za potporu i izvanredne situacije (CSE) po- dupire koordinaciju više sektora vlasti i partnera - uključujući bilateralne i  multilateralne odnose, fondove i fondacije, organizacije građanskog druš- tva i privatni sektor - s ciljem ostvarenja zdravstve- nih ciljeva i nacionalnih zdravstvenih politika i stra- tegija. To obuhvaća pomoć državama članicama da upravljaju i odgovore na zdravstvene potrebe izbje- glica i  migranata, s  fokusom na pristupu zdrav- stvenim uslugama i pripravnosti za priliv izbjeglica i  migranata. Odjel vodi Program SZO-a za izvan- redne zdravstvene situacije (WHE), koji pruža teh- ničke savjete i  operativnu potporu na prevenciji, pripremi, otkrivanju, brzom reagiranju i oporavku od epidemija i izvanrednih stanja. Ovaj program ze- mljama pomaže ograničiti i ublažiti rizik od bolesti koje predstavljaju veliku prijetnju i  infektivnih ha- zarda, otkriti i ocijeniti prijetnje u obliku izvanredne zdravstvene situacije i  dati podatke za donošenje odluka o zaštiti javnog zdravlja te brzo i učinkovito odgovoriti na izvanredne situacije u okviru koordi- niranog sustava za upravljanje izvanrednim situa- cijama. Osigurava učinkovito upravljanje, održivo financiranje, adekvatno kadrovsko popunjavanje i operativnu spremnost SZO-a u radu na izvanred- nim situacijama s ciljem ispunjenja zacrtane misi- je. Njegova zvjezdasta struktura osigurava aktivno- sti koje su specifične za danu zemlju i zajedničke aktivnosti u prioritetnim zemljama. Odjel za poslovne operacije (BOS) osigurava pro- duktivnost i  transparentnost tehničkih programa i provedbu Europskog programa rada. BOS nadzire proračunsku i  financijsku odgovornost kroz pri- stup utemeljen na riziku radi potpore upravljanju povjerenim sredstvima, a uz dosljedno poštovanje načela „vrijednosti za uložen novac”. BOS realizi- ra projekte na unapređenju produktivnosti SZO/ Europa i osigurava financijsku održivost struktura regije, razvija kulturu orijentisanosti na klijenta u službama potpore, jača kapacitete predstavniš- tva u zemljama i vodi strateške inicijative s ciljem unapređenja motiviranosti i produktivnosti osoblja. Ima za cilj jačanje kapaciteta SZO/Europa za ener- gično reagiranje na eksterne i interne promjene. Ured regionalnog direktora (RDO) nosi opću od- govornost za planiranje, izvršenje i  ocjenu pro- grama SZO-a na razini regije i  zemalja te bolje usklađivanje i  zajednički rad na sve tri razine or- ganizacije. Čuvar je Povelje o vrijednostima SZO-a. Obuhvaća funkcije potpore u  smislu mobilizacije resursa i savezništava, eksternih odnosa i komuni- kacije te potpore upravnim tijelima europske regi- je, uz razvitak organizacije, razvoj osoblja i učenje, i transformaciju. Isto tako, ima konkretnu funkciju predstavljanja SZO-a pred institucijama Europske unije. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi18 Ključni prioritet 1. Kretanje k univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama U cijeloj regiji, ljudi očekuju da vlada osigura pravo na univerzalnu pokrivenost zdravstvenim uslugama: da imaju univerzalan pristup kvalitetnoj zaštiti bez stra- ha da će zapasti u financijske poteškoće. Očekuju da sustav zdravstvene zaštite odgovori na širok dijapazon zdravstvenih prijetnji i problema, kolektivnih i individu- alnih, akutnih i kroničnih, zaraznih i nezaraznih. SZO/ Europa podržat će napore država članica na izgradnji pouzdanih i otpornih sustava temeljem dokaza kao te- melja oporavka nakon COVID-a 19. Rad SZO/Europa na univerzalnom pristupu zdravstvenoj zaštiti usredo- točen je na pet područja: 1. Potpora naporima država članica da u središte usluga stave ljude (a) Premostiti razlike između sustava zdravstvene zaštite i  socijalne skrbi, uz institucionalizaciju dijaloga u sferi politika i mehanizme koordinacije, čime bi se osigurala usmjerenost na ljude u kon- tinuumu zaštite od zaraznih bolesti, nezaraznih bolesti i mentalnih stanja te tijekom cjelokupnog životnog vijeka. (b) Premostiti razlike između usluga primarne zdrav- stvene zaštite i usluga zaštite javnog zdravlja, po- sebno putem integriranja temeljnih funkcija zašti- te javnog zdravlja i stavljanjem fokusa na praćenje i  evaluaciju zdravstvenih potreba stanovništva na razini zajednice. (c) Premostiti razlike između usluga primarne zdrav- stvene zaštite, specijalističkih ambulantnih i  bol- ničkih usluga (javnih i privatnih), gdje se primar- na zdravstvena zaštita stavlja u središte pružanja usluga usmjerenih na ljude. © W H O / B link M edia - M artyn A im Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 19 (d) Usmjeriti kontinuum zaštite, od kliničke prevencije preko ranog otkrivanja i skrininga, liječenja, reha- bilitacije i palijativne njege, s ciljem da zadovolja- vanja potreba ljudi s nezaraznim i zaraznim bole- stima (insert 3). (e) Izraditi koherentne strategije i  ciljeve politika za pružanje financijski pristupačnih, dostupnih, pri- hvatljivih i  kvalitetnih usluga zaštite seksualnog 2 Sukladno Programu djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvitku i Platforme djelovanja iz Pekinga te dokumentima s konferencija o procjeni. i  reproduktivnog zdravlja. Ukidanje razlika u pra- vičnosti i  potpora seksualnom i  reproduktivnom zdravlju i  pravima2 najugroženijih i  marginalizi- ranih jeste lakmus test napretka k  univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama: to iziskuje funkcionalan sustav zdravstvene zaštite i pokazuje jesu li sanirane prepreke u domeni politika i legi- slative te poštuju li se i promoviraju li se rodna rav- nopravnost, pravičnost i ljudska prava. INSERT 3. USMJERAVANJE KONTINUUMA ZAŠTITE S LJUDIMA U SREDIŠTU USLUGA SZO/Europa nastojat će usmjeriti kontinuum zaštite, od kliničke prevencije preko ranog otkrivanja i skri- ninga, liječenja, rehabilitacije i  palijativne njege. Poduprijet će razvitak održivih usluga kojima se za- dovoljavaju potrebe ljudi sa zaraznim i nezaraznim bolestima za zdravstvenom zaštitom, a  na temelju sljedećih mjera. • Unapređenje strateškog liderstva u promovi- ranju i  praćenju regionalnih, subregionalnih i  nacionalnih mjera s  ciljem saniranja zara- znih i nezaraznih bolesti u sklopu univerzalne pokrivenosti zdravstvenim uslugama. • Zadovoljavanje potreba zemalja za tehničkim smjernicama i  pomoći za prioritetne inter- vencije kod zaraznih i  nezaraznih bolesti. To će uključiti koncipiranje, testiranje i primjenu inovativnih i kontekstu prilagođenih preporu- ka i  modela za kvalitetne usluge prevencije i  zbrinjavanja i  akutnih epizoda i  kroničnih stanja. Ova će se potpora pružiti u partnerstvu s domaćim kreatorima politika, praktičarima i relevantnim lokalnim institucijama, a podu- prijet će ih kolaboracijski centri SZO-a, stru- kovne udruge i udruge pacijenata, po potrebi. • Združivanje regionalnih aktera i  uspostava regionalne platforme stručnjaka iz država članica, relevantnih regionalnih specijalizi- ranih agencija Ujedinjenih naroda, europskih strukovnih udruga i  kolaboracijskih centara SZO-a radi usmjeravanja novih pristupa pro- vedbi globalnih inicijativa u borbi protiv raka, uključujući eliminaciju raka grlića materice, raka dojke i raka kod djece. Pored toga, omo- gućavanje razvitka subregionalne koalicije zemalja i uspostava institucionalnih twinning Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi20 INSERT 3. USMJERAVANJE KONTINUUMA ZAŠTITE S LJUDIMA U SREDIŠTU USLUGA mehanizama s ciljem povećanja prihvaćeno- sti i odgovarajućeg transfera znanja i najbo- ljih praksi koje počivaju na dokazima iz pre- vencije, otkrivanja, liječenja i saniranja raka. • Razvitak kapaciteta za velike količine podata- ka u nadzoru, modeliranju i praćenju politike, kao i  izradi pravodobnih i  ciljanih strategija za nadzor, prevenciju, dijagnostiku i liječenje zaraznih i nezaraznih bolesti. Usmjeravanje kontinuuma zaštite je od suštinske važnosti ne samo za postizanje univerzalne pokri- venosti zdravstvenim uslugama, nego i  za zaštitu od izvanrednih zdravstvenih situacija. SZO/Euro- pa podržat će nacionalni dijalog o potrebi ulaganja u prevenciju i kontrolu zaraznih i nezaraznih bolesti s  ciljem smanjenja društveno-ekonomskog tereta aktualne i  budućih pandemija te jačanja suradnje agencija i koordinacije u zemlji i uključivanja neza- raznih bolesti u  pripravnost i  reagiranje na izvan- redne situacije i COVID 19. SZO/Europa također će poduprijeti izradu planova sigurnosti u zdravlju, čiji je dugoročan cilj izgradnja otpornijih sustava zdrav- stvene zaštite. © W H O / N et an el T ob ia s Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 21 2. Potpora naporima država članica na osiguravanju i unapređenju fiskalne zaštite (a) Proširiti regionalni i subregionalni dijalog o finan- cijskoj zaštiti s  ministarstvima financija i  među- vladinim organizacijama kako bi se osigurala od- govarajuća ulaganja u  oporavak i  reforme nakon COVID-a 19, uključujući ex ante ocjenu utjecaja programa prilagođavanja i  oporavaka glede ne- dostataka u pokrivenosti zdravstvenim uslugama, izravnom plaćanju i  nezadovoljenih potreba zbog troškova. (b) Poduprijeti nacionalni dijalog radi osiguravanja preispitivanja prioriteta državnog proračuna i  za- štitu javne potrošnje na zdravstvenu zaštitu i soci- jalnu skrb u svjetlu krize COVID 19. (c) Dodatno osnažiti kapacitete domaćih zdravstvenih institucija za pregovore radi angažiranja u  kon- struktivnoj diskusiji o implikacijama planova eko- nomskog oporavka za zdravstveni sektor. (d) Poduprijeti domaće vlasti s  ciljem smanjenja fi- nancijskih poteškoća i  nezadovoljenih potreba za zdravstvenim uslugama (uključujući lijekove) utvr- đivanjem nedostataka u pokrivenosti zdravstvenim uslugama i  preispitivanjem politike pokrivenosti radi uklanjanja tih nedostataka. 3. Poduprijeti napore država članica da odgovore na kadrovske izazove u zdravstvu u razdoblju oporavka od COVID-a 19 (a) Poduprijeti formuliranje nacionalnih strategija za unapređenje uvjeta rada i zadržavanja i motiviranja postojećih kadrova, kao i usklađivanje obrazovanja, obuke i proizvodnje budućih kadrova sa zdravstve- nim potrebama stanovništva, uključujući zahtjeve glede oporavka nakon COVID-a 19. (b) Okupiti nadnacionalni konzorcij akademskih i stru- kovnih organizacija radi potpore kontinuiranom stručnom razvoju zaposlenih u  zdravstvu. Ovaj konzorcij treba raditi u svim državama članicama na preorijentaciji postojećih kadrova u  zdravstvu s ciljem da se iskoriste inovativni sustavi i tehno- logije i  tako osigura timska zdravstvena zaštita usmjerena na ljude i u kontekstu nakon COVID-a 19. (c) Poduprijeti države članice u izgradnji održivih ka- drova u zdravstvu kroz postizanje konsenzusa o re- gionalnim i subregionalnim inicijativama s ciljem da se osigura pravičnija distribucija i odgovori na manjak zaposlenih u zdravstvu: kroz bolje razumi- jevanje dinamike tržišta rada u zdravstvu, praće- nje mobilnosti zaposlenih u zdravstvu, zajedničke strategije za ublažavanje „doprinosećih” čimbe- nika (uključujući sagorijevanje na radu i  nemoti- viranost) te mjere za zadržavanje i povećanje po- vjerenja između zdravstvenih djelatnika i institucija nadležnih za zdravstvo. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi22 © WHO / Sergey Volkov Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 23 4. Poduprijeti napore država članica na osiguravanju pristupa lijekovima, cjepivima i medicinskim proizvodima za sve (a) Okupiti aktere, uključujući pacijente, nedržavne aktere i  farmaceutsku industriju, u  radu na no- vom društvenom ugovoru, u okviru kojeg pacijenti, zdravstveni sustavi i vlade mogu doći do financijski pristupačnih farmaceutskih proizvoda koji odgova- raju njihovim potrebama, a investitori i farmaceut- ska industrija su u  dostatnoj mjeri potaknuti ra- zvijati ili proizvoditi te lijekove. Utvrditi i poduprijeti korigiranje osjetljivih elemenata u  regulatornom lancu, proizvodnom lancu, lancu nabave i opskrbe, s fokusom na substandardne ili falsificirane lijeko- ve i medicinske proizvode. (b) Ubrzati provedbu rezolucije Svjetske zdravstvene skupštine WHA72.8 o unapređenju transparentno- sti tržišta za lijekove, cjepiva i  druge medicinske proizvode radi unapređenja pristupa skupim inova- tivnim lijekovima i cjepivima putem jačanja infor- macijskih sustava, proširenja dragovoljnih platfor- mi za suradnju zemalja i  nadnacionalne skupine za nabavu te razvitak tehničkih opcija za pravične cijene. 5. Poduprijeti napore država članica na unapređenju upravljanja i rukovođenja (a) Sagledati modele i mehanizme upravljanja u zdrav- stvu u regiji s ciljem utvrđivanja dobrih praksi radi postizanja optimalne ravnoteže između zapovjed- no-kontrolnog, poduzetničkog, decentraliziranog i kolaboracijskog pristupa. (b) Poduprijeti domaće institucije nadležne za zdrav- stvo u  procjeni i  odgovoru na konkretne izazove u sferi upravljanja s ciljem unapređenja transpa- rentnosti i mehanizama odgovornosti u okviru su- stava zdravstvene zaštite. (c) Izgraditi kapacitete za izradu politika i  razvitak praksi koje su utemeljene u dokazima i činjenič- nim informacijama, za koje se informacije crpe iz građanskog društva i angažiranja više aktera. Rad SZO/Europa na univerzalnoj pokrivenosti zdrav- stvenim uslugama dopunjavat će dvije vodeće inicijati- ve: Koalicija za mentalno zdravlje i Osnaživanje putem digitalne medicine. Cilj ovih vodećih inicijativa je po- ticati obnovu i  inovacije u nastojanjima da se ostvari univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi24 Vodeća inicijativa 1. Koalicija za mentalno zdravlje Mentalno zdravlje ključan je element individualnog i  kolektivnog blagostanja. Može biti izloženo riziku zbog stresnih ili nepovoljnih životnih, radnih i ekonom- skih uvjeta te društvene nejednakosti, nasilja i sukoba: u ovom pogledu, pandemija COVID 19 pokazala je svu osjetljivost mentalnog zdravlja. Mentalna stanja veo- ma su raširena i predstavljaju jedan od vodećih uzroka patnje i onesposobljenost u Europskoj regiji. Izazovi koje nose mentalna stanja pogađaju sve uzra- ste i društvene skupine. Među njima se nalaze pove- ćanje obolijevanja i očajanja, perzistentna prevalenci- ja depresivnih i anksioznih poremećaja kod mladeži, povećanje broja slučajeva samoozljeđivanja i suicida, i  nezadovoljene potrebe ljudi s demencijom ili pore- mećajem iz autističnog spektra. Specifične potrebe odnose se na sagorijevanje zdravstvenih djelatnika na radu, potrebu suočavanja s posljedicama krize COVID 19 po mentalno zdravlje i potrebu da se podupre ot- pornost zajednica pogođenih sukobima. U mnogim slučajevima, patnja pojedinca i  njegove obitelji praćena je stigmatizacijom, diskriminacijom i kršenjem ljudskih prava te isključivanjem iz društva, gdje način na koji se društvo odnosi prema ljudima s mentalnim problemima postaje dio samog proble- ma. Koalicija za mentalno zdravlje okuplja istaknute, po- svećene ličnosti i utjecajne aktere, kao što su pogo- đene osobe, pod okriljem kraljice Matilde od Belgi- je, s  ciljem promjene stavova društva o  mentalnom zdravlju. Koalicija će raditi na ukidanju stigmatizacije i diskri- minacije putem povećanja prosvijećenosti u području mentalnog zdravlja, između ostalog i  među zdrav- stvenim djelatnicima. Mobilizirat će opredijeljenost za ulaganje u  mentalno zdravlje i  zalagati se za re- forme usluga koje zaštitu mentalnog zdravlja u svim © W H O / M alin B ring Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 25 državama članicama mogu približiti standardima 21. stoljeća, sukladno europskim vrijednostima. Koalici- ja će pomoći promijeniti način na koji društva u Eu- ropskoj regiji vide mentalno zdravlje, a zemljama će pomoći unaprijediti zdravstvene usluge pojedincima i  zajednicama s  ciljem poboljšanja njihovog mental- nog zdravlja. Koalicija će: • predstavljati krovnu strukturu za razmjenu iskustava i angažiranje čelnih ljudi u državi, aktivista i inovatora u uslugama; • poslužiti kao krov za sagledavanje, na razini više agencija i regija, iskustava i budućih pravaca formiranja i provedbe politike mentalnog zdravlja; • stimulirati osnovno i primijenjeno istraživanje na teme mentalnog zdravlja, uz apostrofiranje odnosa između zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, zaštite u zajednici i uloge primarne zdravstvene zaštite, presjeka mentalnog zdravlja i roda, i uloge privremene i kronične financijske neizvjesnosti; • omogućiti nacionalni dijalog o politikama mentalnog zdravlja i psihosocijalne pomoći s ciljem da ključni prioriteti u sferi mentalnog zdravlja budu uneseni u nacionalne politike i planove (kao što je prevencija u svim sektorima, digitalizacija usluga zaštite mentalnog zdravlja, deinstitucionalizacija psihijatrijskog liječenja i ulaganje u razmjerne strukture u zajednici, suradnja između mreža zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te mentalno zdravlje u forenzici). Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi26 Vodeća inicijativa 2. Osnaživanje putem digitalne medicine U svim zemljama regije, pandemija COVID 19 donijela je urgentnu potrebu za učinkovitim digitalnim alatima i utrku za uvođenjem usluga e-zdravstva bez prese- dana, uključujući konzultacije putem telemedicine i  traženje kontakata pomoću digitalnih rješenja. Ovo je pozdravljeno, iako postoje rizici, primjerice, glede ljudskih aspekata liječenja i  narušavanja temeljnih prava. Usvajanje interoperabilnih digitalnih tehnologija za kliničko odlučivanje i  odlučivanje o  zaštiti javnog zdravlja nailazi na tehničke i  političke prepreke koje je potrebno prevladati. Ova vodeća inicijativa dopunja- va inicijative različitih zemalja i partnerskih instituci- ja tako što osigurava tehničke smjernice, smjernice u domeni politike i stručna znanja o sigurnosti i učin- kovitosti digitalnih medicinskih rješenja, te štiti pravič- nost u zdravlju, jednakost spolova, pravičnost i ljudska prava kao temeljne vrijednosti u njihovoj primjeni. U okviru inicijative „Osnaživanje putem digitalne me- dicine” bit će poduzeti sljedeći koraci. • Sagledati primjenu, nedostatke i učinkovitost rješenja u sferi digitalne medicine koja su korištena u odgovoru na krizu COVID 19. • Završiti izradu Europske mape puta digitalizacije zdravstvenih sustava kao matrice za koncipiranje arhitekture digitalne medicine i socijalne skrbi, kao temelja za usmjeravanje i mjerenje ulaganja i reforme sustava digitalne medicine, te kao katalizatora financiranja, istraživanja i angažiranja partnera na pitanjima digitalne medicine. • Izraditi europski okvir za upravljanje zdravstvenim podatcima kroz Europsku povelju o upravljanju zdravstvenim podatcima, koji će sadržavati skup europskih vrijednosti, načela i metode za pristup zdravstvenim podatcima, upravljanju, vođenju i primjeni radi učinkovitosti zdravstvenih sustava i djelovanja u sferi zaštite javnog zdravlja. Potaknut će aktualne napore na zaštiti prava koja se odnose na podatke i privatnosti pojedinca, te © W H O / Julie D esnoulez Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 27 dati opis elemenata i procesa koji predstavljaju dobro upravljanje podatcima, što je integralni dio funkcionalnih nacionalnih informacijskih sustava u zdravstvu. Okvir će poduprijeti primjenu kvalitetnih medicinskih podataka za donošenje odluka na svim razinama zdravstvenog sustava, jačanje prognoziranja i djelovanja u sferi zaštite javnog zdravlja i omogućiti sekundarno korištenje medicinskih podataka za istraživanje i razvitak novih kliničkih intervencija. • Poduprijeti zemlje kako bi iskoristile digitalne tehnologije za unapređenja kontakta između ljudi i zdravstvenih službi, unapređenje rada zdravstvenog sustava i jačanje kritičnih funkcija zaštite javnog zdravlja, uključujući nadzor nad bolestima, rano upozoravanje i procjenu rizika. Ova vodeća inicijativa dopunjava i operacionalizira na- crt Globalne strategije SZO-a za digitalnu medicinu, čime premošćuje nedostatke u sveobuhvatnim okviri- ma digitalizacije u regiji koji usporavaju brzo uvođenje inovativnih digitalnih rješenja koja se pojavljuju u ra- zličitim zemljama. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi28 Ključni prioritet 2. Zaštita od izvanrednih zdravstvenih situacija Kriza COVID 19 dominira javnim diskursom u  mjeri koja je viđena kod svega nekoliko zdravstvenih tema. Opredijeljenost zajednica i  pojedinaca za kolektivni odgovor bila je presudna. Potvrđen je širok društve- ni konsenzus o  odgovornosti institucija nadležnih za zdravstvo u osiguravanju zaštite od izvanrednih zdrav- stvenih situacija. Pouzdana komunikacija u  situaciji povećanog rizika postala je strateška odgovornost, čime je težište stavljeno na javni nadzor nad znanošću i  politikom javnog zdravlja i  društvenoj odgovornosti stručnjaka u području javnog zdravlja. Kriza COVID 19 bila je – i još uvijek jeste – transforma- cijsko iskustvo za SZO/Europa. Pandemija je pokazala presudan značaj brzog i odlučnog djelovanja. SZO je morala uraditi brze i autoritativne procjene situacije, na pouzdan i  vjerodostojan način objediniti najvažni- je informacije i poslati timove za brzo reagiranje kao pomoć nacionalnim vladama u kratkom roku. Još uvi- jek je suviše rano kako bi se mogla dati puna, kritička ocjena pružene potpore zemljama, ali nema sumnje da je pandemija transformirala nazočnost SZO-a u  zemljama, angažiranje osoblja, izradu smjernica i  komunikaciju s  državama članicama, regionalnim i  subregionalnim institucijama i  skupinama zemalja. Pored toga, intenzivirane su suradnja i komunikacija s regionalnim uredima SZO-a i agencijama Ujedinje- nih naroda. © W H O / Volodym yr S huvayev Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 29 Učenje iz ovih iskustava relevantno je za oporavak, kao i  rad na izazovima u  sferi javnog zdravlja nepo- sredno nakon krize COVID 19. Također, usmjeravat će napore SZO/Europa da izgradi kapacitete za potporu zemljama u prevenciji, otkrivanju i  reagiranju na ra- zne izvanredne zdravstvene situacije, kao i rizike koji se povezuju s  klimatskim promjenama, zoonozama i  antimikrobnom rezistencijom. SZO/Europa radit će na osiguravanju temeljnih zdravstvenih usluga, kao što su usluge za nezarazne bolesti, zaštita mentalnog zdravlja i psihosocijalna potpora, imunizacija, usluge zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja, promo- cija zdravlja i prevencija bolesti, usluge za HIV/AIDS; tuberkulozu, virusni hepatitis i druge zarazne bolesti, osobama kojima su najpotrebnije. Sistematičan i sve- obuhvatan pregled upravljanja krizom COVID 19 stoga je esencijalan dio rada na zaštiti od izvanrednih zdrav- stvenih situacija. U tijeku je pregled aktivnosti i bit će uključen u planirani neovisni globalan pregled realizi- ranih aktivnosti, koji je uspostavljen s ciljem unapre- đenja upravljanja SZO. Neka iskustva već su stečena, uključujući potrebu za reagiranjem na dva kolosijeka koje kombinira žurno reagiranje s usmjerenim napo- rima da se održi kontinuitet pristupa zaštiti. Kriza COVID 19 naglasila je potrebu za pripravnošću i  brzim reagiranjem, suradnjom i  solidarnošću, kao i  jasno definiranim mehanizmima i  strukturama za- povijedanja i kontrole u izvanrednim situacijama. To se pokazalo presudnim ne samo u svakoj zemlji ponao- sob, nego i u skupinama zemalja. Moraju biti angaži- rani ne samo kapaciteti jedne zemlje, nego i regional- ne i subregionalne strukture, pri čemu treba iskoristiti stečena iskustva. Rezultat je trostruki program: 1. Učenje iz iskustva: proširenje aktualnog pregleda djelovanja u krizi COVID 19 u formalan pregled reagiranja regije na izvanredne zdravstvene situacije novijeg datuma (a) Dokumentirati iskustva izvučena iz dosadašnjeg reagiranja i  zdravstvene sustave bolje pripremiti, i sada i ubuduće. (b) Ažurirati planove strateške pripravnosti i reagira- nja zemlje na COVID 19 shodno tomu. (c) Promovirati program za istraživanje zaštite javno- sti i zaposlenih u zdravstvu od hazarda koje nose izvanredne zdravstvene situacije velikih razmjera. (d) Usmjeravati buduću pripravnost i kapacitet za rea- giranje zemalja i regije. Ovaj pregled djelovanja bit će dio Neovisnog pregleda pripravnosti i reagiranja na pandemiju (IPPR) suklad- no rezoluciji Svjetske zdravstvene skupštine WHA73.1 o reagiranju na COVID 19, s ciljem rukovođenja SZO i  operativnog upravljanja reagiranjem u  izvanrednoj situaciji. 2. Potpora pripravnosti i kapacitetima za reagiranje na razini pojedinačnih zemalja (a) Poduprijeti, u  suradnji s  partnerima, poboljša- nje ili doradu kvalitetnih planova pripravnosti uz izdvajanje odgovarajućih resursa i  testiranje na stres za različite vrste izvanrednih situacija. Osi- gurati da ti planovi predviđaju kontinuitet pristupa Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi30 zdravstvenim uslugama za stanovništvo u  cjelini, uključujući osjetljive skupine i migrante, gdje duž- nu pozornost treba posvetiti psihološkim usluga- ma čiji je cilj izbjeći krize mentalnog zdravlja i ne- gativne dugoročne učinke. (b) Poduprijeti kapacitet zemlje za brzu mobilizaciju pouzdanih strateških informacija i  obavještajnih saznanja. (c) Poduprijeti usmjeravanje nacionalnih mehaniza- ma koordinacije s  jasno definiranim linijama za- povijedanja (uključujući koordinaciju zdravstvenog klastera) i aranžmana za mobilizaciju i apsorpciju vanjske financijske i operativne pomoći u slučaju izvanrednih situacija velikih razmjera. (d) Poduprijeti izgradnju kapaciteta unutar zemlje i pomoći u koncipiranju procesa i obuke osoblja za učinkovitu komunikaciju u  situaciji povećanog ri- zika, reagiranje na glasine i lažne vijesti te jačanje pripravnosti i uključivanje javnosti. 3. Povećati regionalnu pripravnost i kapacitet za reagiranje i proizvesti javna dobra potrebna za saniranje kriza (a) Ponovno potvrditi ulogu SZO-a kao normativne referencije za Međunarodni zdravstveni pravilnik (IHR) (2005) i izvanredne zdravstvene situacije. (b) Sagledati pokazatelje temeljnih kapaciteta iz IHR-a, i  mapirati i  voditi podatke o  pripravnosti i kapacitetu zemlje za reagiranje. (c) Nadgraditi mreže i  iskoristiti kapacitete SZO/Eu- rope, nadograđene i  diversificirane tijekom krize COVID 19, radi provedbe redovitog futurološkog promatranja i  procjene rizika, usmjeravanja pri- pravnosti za izvanredne situacije i  kapaciteta re- gionalnih i subregionalnih struktura za reagiranje, i pripreme zajedničkih planova nabave u izvanred- nim situacijama i mehanizama. (d) Osnažiti strukturnu suradnju i  sinergiju izme- đu SZO/Europa i  Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. (e) Održavati kapacitet SZO-a i sposobnost pridruže- nih mreža za brzu pripremu kvalitetnog materijala sa smjernicama i instrumenata koji su se pokazali presudnim za upravljanje krizom COVID 19. (f) Postići suglasnost s  relevantnim regionalnim i  subregionalnim institucijama o  jasnim linijama koordinacije, transparentnim kanalima komunika- cije na temelju podataka i mehanizmima za ope- racionalizaciju solidarnosti u  slučaju izvanredne situacije u više zemalja. (g) Mobilizirati partnere na potpori ažuriranju, osigu- ravanju resursa i  testiranju otpornosti kvalitetnih planova pripravnosti zemalja na stres. (h) Poduprijeti napore zemalja na povećanju otpor- nosti zdravstvenih ustanova u  odnosu na klimat- ske promjene i prirodne nesreće uz unapređenje ekološke održivosti njihovih aktivnosti. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 31 Ključni prioritet 3. Promoviranje zdravlja i blagostanja Ljudi veoma vrednuju život u sigurnim i poticajnim za- jednicama, gdje društveno i fizičko okruženje pogodu- je tjelesnom, psihološkom i socijalnom zdravlju i bla- gostanju. Očekuju da institucije nadležne za zdravstvo zaštite njih i  njihove obitelji od prijetnji po zdravlje i blagostanje provedbom usmjerenih programa i poli- tika zaštite javnog zdravlja s ciljem da se usmjere na determinante zdravlja, poticanjem drugih sektora da zdravlje unesu u  sve politike, promocijom inicijativa koje se bave determinantama zdravlja sa zelenim ula- ganjima u buduću ekonomiju blagostanja. U društvima koja su u procesu modernizacije, ova oče- kivanja mogu biti naglašenija. Čelni ljudi u zdravstvu veliki dio autoriteta crpe iz načina na koji reagiraju; ukoliko javnost smatra da su podbacili, kazna brzo stiže u obliku izgubljenog povjerenja, autoriteta ili le- gitimiteta. Javne politike za zaštitu javnog zdravlja sto- ga su isto onoliko politički značajne koliko i  tehnički neophodne za kretanje k  univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama. Skup aktivnosti i programa na promociji zdravlja i bla- gostanja tijekom životnog ciklusa objedinjuje tradicije u zaštiti javnog zdravlja koje su desetljećima obliko- vale rad SZO-a: programi kontrole bolesti i  higijene sredine koji su predstavljali njegov temelj, rad na te- meljnim funkcijama zaštite javnog zdravlja, socijalnim determinantama i obnovi primarne zdravstvene zašti- te te zalaganje za zdravlje u svim politikama, posebice na dodiru zdravstvene i socijalne politike. Uz napredak k  univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama, ove aktivnosti odgovaraju na širi društveni trend kre- tanja ka ekonomiji blagostanja. Mjere prevencije i  promocije zdravlja i  blagostanja zahtijevaju programe s  vidljivom opredijeljenošću za usmjerene i  specifične napore na zaštiti javnog © W H O / S ergey Volkov Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi32 zdravlja. Tijekom vremena, SZO/Europa razvila je in- tenzivan tehnički portfelj (vidjeti insert 2), u okviru ko- jeg gradi neophodnu bazu dokaza. U svome pristupu, ovi programi pokrivaju cjelokupan životni vijek i bave se determinantama zdravlja i  blagostanja, a  dužna pozornost poklanja se seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima,3 i utjecaju rodne nejednakosti, ne- pravičnosti i siromaštva na zdravlje i društvenu kohe- ziju. Koriste široku lepezu ulaznih točaka, od inicijativa lokalne zajednice do međuvladinih regulatornih aran- žmana. Imaju zajednički cilj, a to je kreiranje sredine koja odgovara na probleme građana s ciljem osigura- vanja sigurnijeg, zdravijeg i boljeg života. Europski program rada naglašava značaj ovog priori- teta kroz združivanje rada na pet područja: 1. Potpora lokalnom okolišu koja omogućava zdravlje i blagostanje (a) Angažiranje s regulatornim i zakonodavnim struk- turama i organizacijama građanskog društva, uk- ljučujući organizacije potrošača i  stručnjake za urbanističko, prostorno, društveno i  planiranje prometa, s  ciljem većeg djelovanja na zagađenju zraka i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na zdravlje sukladno inicijativi zelenog plana. (b) Pružiti dodatnu potporu inicijativama, kao što su: Zdravi gradovi, Regije za zdravstvenu mrežu, Bol- nice i škole koje promoviraju zdravlje, Paneuropski program za promet, zdravlje i okoliš, kao i pristupe koji uključuju okruženje i sredine za djecu i adoles- cente sukladno životnoj dobi. 3 Sukladno Programu djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvitku i Platforme djelovanja iz Pekinga te dokumenata s konferencija o procjeni. 2. Promoviranje sigurnijeg, zdravijeg i boljeg života (a) Poduprijeti ministarstva zdravstva u njihovim na- porima da mobiliziraju političke lidere na mjerama zaštite javnog zdravlja kojima je moguće smanjiti teret nezaraznih bolesti (npr. glede ishrane, kon- zumacije duhana i alkohola, gojaznosti, prometnih nesreća - vidjeti insert 3). (b) Iskoristiti regionalne i  subregionalne instituci- je i agencije s autoritetom i utjecajem na politike ishrane s ciljem promocije zdravijeg sastava hrane i smanjenja rizika od bolesti koja se prenose hra- nom. (c) Iskoristiti regionalne i  subregionalne institucije i agencije koje mogu osigurati univerzalan pristup temeljnim uslugama koji je otporan na klimatske uvjete, kao što su vodoopskrba, kanalizacija i hi- gijena, između ostalog i u školama i zdravstvenim ustanovama. (d) Poduprijeti institucije nadležne za zdravstvo u mo- bilizaciji društva glede tjelesne aktivnosti, zdrave ishrane i borbe protiv gojaznosti. 3. Unapređenje sigurnosti pacijenta i antimikrobna rezistencija (a) Intenzivirati napore na rješavanju problema anti- mikrobne rezistencije kao regionalnog prioriteta iz pristupa jedno zdravlje, uz potporu za rješavanje izazova koje antimikrobni proizvodi predstavljaju Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 33 © WHO / Sergey Volkov Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi34 u  poljoprivredi, akvakulturi te otpadu iz bolnica i  farmaceutske industrije, regionalne i  globalne napore na razvitku antimikrobnih sredstava nove generacije, smanjenju neodgovarajućeg i promovi- ranju odgovarajućeg propisivanja lijekova (suklad- no pristupu SZO AWaRE) i nadzor nad uporabom antimikrobnih sredstava, rezistencijom i  infekci- jama koje se povezuju s  pružanjem zdravstvene zaštite. (b) Unaprijediti sigurnost pacijenta, higijenu bolnica i programe prevencije i kontrole infekcija, i proširiti ih na primarnu zdravstvenu zaštitu i ustanove za dugotrajan smještaj, uključujući sigurnost lijekova i medicinskih proizvoda. (c) Poduprijeti angažiranje pacijenata, obitelji i struč- njaka u praksi i inicijative za sigurnost pacijenata. (d) Futurološko promatranje, identificiranje i procjena prakse i intervencija za brigu o sebi, bilo da se pro- vode digitalno ili izravno. 4. Razvitak strateških saznanja o razinama i nejednakosti u zdravlju u blagostanju (a) Koncipirati pouzdane i razvrstane mjere i indekse o zdravlju i blagostanju (uključujući mjere i indek- se za razvoj u ranom djetinjstvu, kvalitetu potpore u starijoj dobi, kvalitetu terminalnog zbrinjavanja, nejednakost u  kvaliteti i  pristupu njezi, zdravlje i zdravstvenu zaštitu osjetljivih skupina i migranata i prijevremene smrtne ishode koji se mogu izbjeći). (b) Omogućiti nacionalni dijalog na razini politika o  nejednakosti, uključujući zdravlje i  blagostanje marginaliziranih, siromašnih i osjetljivih skupina. (c) Surađivati s  drugim sektorima na identificiranju i mapiranju podskupina populacija čije nezadovo- ljene potrebe zahtijevaju specifične mjere rada na terenu. 5. Sagledavanje većih uhodanih programa u okviru tehničkog portfelja SZO/Europa, uz procjenu potrebe unapređenja njihove učinkovitosti kroz inovaciju glede digitalizacije, tehnologije i organizacije (a) Sagledati programe za multirezistentnu tuberku- lozu, HIV i hepatitis. (b) Sagledati programe za zdravlje i razvoj djece i ado- lescenata, seksualno i reproduktivno zdravlje, uk- ljučujući zdravlje majke i djeteta. Rad SZO/Europa na zdravlju i blagostanju dopunjava- ju još dvije transverzalne vodeće inicijative: Europski program imunizacije 2030. i Zdravije opcije: uključiva- nje bihevioralnih i kulturoloških saznanja. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 35 Vodeća inicijativa 3. Europski program imunizacije do 2030. Europski akcijski plan za cijepljenje 2015.  – 2020. utvrđuje pravac kontrole, eliminacije ili iskorjenjivanje bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem u Europ- skoj regiji SZO-a. Inzistiranje država članica iz regi- je na uvođenju „Europskog programa imunizacije do 2030.” utvrđuje novi pravac rješavanja nejednakosti u obuhvatu cijepljenjem između i u okviru zemalja. To se postiže sustavnim rješavanjem ograničenja u op- skrbi i isporuci cjepiva, uključujući ograničenja glede potražnje i  prihvaćenosti u  zajednici te potrebu rada na oklijevanju s cijepljenjem i širenju dezinformacija. Ova vodeća inicijativa ponovno će mobilizirati politič- ke lidere na regionalnoj, subregionalnoj i nacionalnoj razini i  osigurati nastavak vidljive opredijeljenosti za visok i pravičan obuhvat cijepljenjem unutar zemalja. Cilj ove inicijative je postizanje uzlazne konvergencije zemalja glede obuhvata cijepljenjem. Pravično širenje i prihvaćanje cjepiva značajno bi sma- njilo mortalitet i obolijevanje od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem te doprinijelo sprečavanju epi- demija i pandemija. Očekivanje da će novo cjepivo zna- čiti popuštanje krize COVID 19 ovoj inicijativi daje ton urgentnosti. Ukoliko se ostvare očekivanja od cjepiva protiv COVID-a 19, donijet će poznate izazove, a isku- stva stečena tijekom provedbe Europskog akcijskog plana za cijepljenje 2015. – 2020. relevantna su u tom pogledu. Ovi izazovi kreću se od osiguravanja pravič- nog pristupa, pravodobnog operativnog planiranja i rješavanja regulatornih i financijskih pitanja, sve do potrebe da se ti napori objedine s naporima na osigu- ravanju obuhvata cijepljenjem protiv sezonske gripe, kao i  na povećanju obuhvata cijepljenjem sukladno nacionalnom kalendaru cijepljenja. © M alin B ring Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi36 Europski program imunizacije do 2030. počiva na ino- vativnom programiranju i  ciljanoj intervenciji na lo- kalnoj razini s vidljivim učinkom. To zahtijeva detaljnu mapu puta s pouzdanim okvirom praćenja u odnosu na rezultate, gdje su u obzir uzeti ne samo specifič- ni prioriteti, potrebe, kapaciteti i  značajke programa u  svakoj zemlji, nego i  neophodna transparentnost i  solidarnost s  ciljem osiguravanja pravičnog pristu- pa i distribucije cjepiva u regiji. Provedbom Europskog programa imunizacije do 2030., SZO/Europa će, u si- nergiji s  globalnim inicijativama, osnažiti nacionalne politike imunizacije i  prilagoditi pružanje usluga po- trebama pojedinca i  zajednice sukladno odlukama koje se donose na temelju podataka i  informacija. Radit će s regionalnim, subregionalnim i nacionalnim institucijama i  platformama na unapređenju lokalne odgovornosti i jačati interresorna partnerstva. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 37 Vodeća inicijativa 4. Zdravije ponašanje: uključivanje bihevioralnih i kulturoloških saznanja Ovom vodećom inicijativom, SZO/Europa želi investi- rati u  nova saznanja koja mogu doprinijeti izgradnji kulture zdravlja, gdje se svatko može opredijeliti za zdrave opcije, i u svakodnevnom životu i u načinu na koji koristi zdravstvene usluge. Na ponašanje ljudi mogu negativno utjecati čimbenici koji se često ne- dovoljno uzimaju u obzir kod koncipiranja i provedbe politika, organizacije usluga ili ponašanja zdravstvenih djelatnika: od nedostatka zdravstvene prosvijećenosti, oprečnih sustava vjerovanja, osjećanja straha, nepo- vjerenja i neizvjesnosti, pogrešno obrađenih informa- cija, osjećaja nelagode ili iskustva nepoštovanja i dis- kriminacije. Ove prepreke optimalnom zdravlju često se mogu izbjeći ili korigirati boljim razumijevanjem tih socijalnih, bihevioralnih i kulturoloških čimbenika. U okviru inicijative promovirat će se saznanja o ovim socijalnim, bihevioralnim i  kulturološkim čimbenici- ma radi unapređenja zdravstvene prosvijećenosti, kao i  koncepta, procedura i  ponašanja pružatelja usluga na dodirnim točkama građana i službi zdravstvene za- štite i socijalne skrbi. Omogućit će novo znanstveno razumijevanje načina na koji ovi čimbenici i koncept politika i procesa pružanja usluga međusobno djeluju s  ciljem da se zemljama pomogne kako bi na optimalnu razinu dovele prihva- ćanje usluga, pridržavanje terapije, brigu o sebi i indi- vidualne i kolektivne načine života (uključujući i glede društvenih prilagodbi potrebnih u sklopu reagiranja na krizu COVID 19). Angažiranjem disciplina izvan biome- dicinske sfere, uključujući društvene znanosti i medi- cinske humanističke znanosti, ova inicijativa pomoći će institucijama nadležnim za zdravstvo unaprijediti način na koji njihove službe odgovaraju na očekivanja glede pružanja zaštite uz dužno poštovanje i usmjere- nost na čovjeka. © W H O 38 Ova će vodeća inicijativa: • pomoći zainteresiranim zemljama, kao i regionalnim i subregionalnim strukturama, prepoznati prilike za prilagodbu, usvajanje i kreiranje dobre prakse u promicanju kulture zdravlja i dolaska do optimalnog koncepta procesa i prakse na dodirnim točkama ljudi i službi zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; • proizvesti zbirku dobre prakse za koncipiranje politika, procesa, procedura i propisa koji su u kulturološkom smislu primjereniji, usmjereni na ljude i po mjeri korisnika, s posebnim fokusom na razmatranje informacija o iskustvu pacijenata prilikom formuliranja politika; • uspostaviti resursni centar za nova istraživanja o bihevioralnim i kulturološkim čimbenicima koji utječu na ponašanje u odnosu na zdravlje; i • dati argumente za ulaganja u razvitak znanja i bazu dokaza u ovom djelokrugu rada. Európai Munkaprogram „Együttes fellépés az egészség javításáért Európában” Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 39 Kako će SZO/Europa maksimalno povećati utjecaj u zemljama? © W H O / Tunc O zceber Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi40 U prethodnom odjeljku navedeni su prioriteti SZO/Eu- ropa za razdoblje 2020. – 2025. Ovaj program iziskuje i znatne promjene u načinu funkcioniranja SZO/Euro- pa. Neke od tih promjena uvedene su u prvoj polovini 2020. godine u  sklopu brzih prilagođavanja izazovi- ma koje je donijela kriza COVID 19. Izazovi oporavka i reforme s kojima se zemlje suočavaju zahtijevat će kontinuirane i strpljive napore ispred SZO/Europa na osiguravanju trajnih unapređenja u  načinu njezinog rada, uz prilagodbu: • načina na koji surađuje s drugima i objedinjuje djelovanje u cilju boljeg zdravlja • načina na koji surađuje s institucijama nadležnim za zdravstvo na nacionalnoj i nižim razinama s ciljem jačanja sektorskog liderstva i izgradnje povjerenja i • načina prilagodbe svojih struktura u jednu svrsishodnu organizaciju. Združivanje napora regionalnih i globalnih partnera Iz geopolitičkih i  povijesnih razloga, ili jednostav- no zbog njihove veličine, neće sve zemlje u  ovoj he- terogenoj regiji biti jednako uključene u  regionalne razgovore o  zdravstvenim politikama. SZO/Europa je nedavno dobila istaknutiju ulogu kao konstruktivan or- ganizator i posrednik preko kojeg zemlje mogu imati snažniji glas u  raspravama s  međuvladinim institu- cijama i mehanizmima. SZO/Europa to čini ne samo na regionalnoj, nego, što je važno, i na subregionalnoj razini i subregionalnim klasterima zemalja. To otvara kanale i priliku da svaka zemlja, bez obzira na veličinu i geopolitički kontekst, dobije mjesto za pregovarač- kim stolom u  svijetu u  kojem pitanja zdravstvenog sektora bivaju u sve većoj mjeri internacionalizirana. Korištenje partnera za uključivanje država članica u regionalne i subregionalne razgovore Konstelacija aktera i  mreža u  aktualnom zdravstve- nom kontekstu postala je složena i višeslojna. Među mnogim značajnim regionalnim tijelima i  multila- teralnim institucijama koji tu imaju ulogu nalaze se: Europska unija, Svjetska banka, Savjet za suradnju u  zdravstvu Komonvelta neovisnih država, Euroazij- ska ekonomska unija, Centralnoeuropska inicijativa, Šangajska organizacija za suradnju, Turkijsko vijeće, Parlamentarna skupština Vijeća Europe, Zdravstve- na mreža jugoistočne Europe, Europski opservatorij zdravstvenih sustava i  politika, Partnerstvo Sjeverne dimenzije za javno zdravlje i socijalno blagostanje, G7 i G20. U suradnji s drugim organizacijama Ujedinjenih naroda i razvojnim partnerima, SZO/Europa podupire nekoliko multilateralnih ekoloških sporazuma i  in- terresornih platformi politika te sudjeluje u usklađiva- nju okvira izvješćivanja i integriranih financijskih okvi- ra. Isto tako, vodi svoju mrežu manjih zemalja kako bi osigurala da se njihov glas i dalje čuje. Mnoge od navedenih institucija, suradnji i udruga pokrivaju odre- đene skupine država članica, u konstelacijama koje su ili različite ili se preklapaju. Ovaj složen kontekst omogućuje organiziranje temat- skih razgovora o pitanjima koja se tiču zdravlja od me- đunarodnog značaja. Na ovim forumima, zdravlje je sve izraženija tema, a kriza COVID 19 dodatno je nagla- sila ovaj trend. Na taj način, povećava se broj prilika za Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 41 postizanje konsenzusa i solidarnosti glede zajedničkih zdravstvenih prioriteta s ciljem ostvarivanja napretka na neophodnim unapređenjima na dodirnim točkama između zdravlja i društveno-ekonomskog razvitka, ili između zdravstvenih i socijalnih politika. Rad s partnerima radi postizanja sinergije u odnosu na temeljne zdravstvene prioritete Nekoliko međunarodnih institucija koje su aktivne u  regiji imaju program koji na izravan ili neizravan način utječe na zdravlje na razini svake zemlje pona- osob. To su: Europska unija, Organizacija za ekonom- sku suradnju i razvitak, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, Globalni fond, Gavi, Alijansa za cje- piva, agencije Ujedinjenih naroda i mnoge druge. Tu također spada i veći broj utjecajnih strukovnih udruga i udruga pacijenta na regionalnoj i subregionalnoj ra- zini. Europski plan rada predviđa da SZO/Europa poveća opredijeljenost i  angažiranje svih partnera u  Temat- skoj koaliciji UN za zdravlje i  blagostanje za sve, sa zajedničkim analizama, zajedničkim zalaganjem, ko- ordinacijom politika i  potporom zemljama s  ciljem dostizanja ciljeva održivog razvitka glede zdravlja. To uključuje i ad hoc potporu razvitku okvira UN za surad- nju na održivom razvitku (UNSDCF), procjene u okvi- ru suradnje zemalja, komunikaciju s timovima UN-a u zemljama i pomoć u provedbi Globalnog akcijskog plana za zdrav život i blagostanje za sve. Nova prominentna pozicija SZO/Europe omoguću- je angažiranje ovih organizacija na fer i  učinkovitoj suradnji s  ciljem sinkronizacije, postizanja sinergije i združivanja napora i iskustava. SZO/Europa vodit će računa da zdravlje bude uvršteno u širi razvojni pro- gram Ujedinjenih naroda kroz sudjelovanje u progra- mu „Delivering as One”, posebice glede UNSDCF-a. Na razini pojedinačnih zemalja, SZO/Europa aktivno će podupirati institucije nadležne za zdravstvo u pro- moviranju usklađivanja i  koordinacije partnera u  ze- mlji  - nacionalnih agencija i  mreža, predstavništava međunarodnih agencija i  organizacija građanskog društva - s nacionalnim zdravstvenim planovima i pri- oritetima. Nastojat će ostvariti sinergiju, koordinaci- ju i učinkovitost kroz združivanje znanja, izbjegavanje dupliranja, sinkronizaciju napora i jačanje mehaniza- ma odgovornosti, između ostalog i glede izvješćivanja. Predstavništva u zemljama koristit će svoje strategije za suradnju s datom zemljom ili druge primjerene in- strumente i pomoći domaćim institucijama nadležnim za zdravstvo kako bi zauzele vodeću ulogu u organizi- ranju zajedničkog rada s partnerima. Na regionalnoj i  subregionalnoj razini, SZO/Europa izradit će skup instrumenata i  platformi (uključuju- ći relevantne pokazatelje) za učinkovitiju, udruženu i odgovornu suradnju između agencija. Pojednostav- ljivanje prikupljanja, analiza i dostave razvrstanih po- dataka bit će u posebnom fokusu pozornosti u svrhu razvitka snažnih partnerstava. SZO/Europa sustavno će nastojati da sve zemlje imaju korist od iskustava stečenih u okviru perspektivnih subregionalnih inici- jativa i inovacija. Imenovanje ambasadora za inicijati- ve Europske unije za prevenciju i liječenje raka, čiji je zadatak osigurati da koordinirane inicijative za rak na razini regije obuhvate sve zemlje regije, samo je jedan primjer ovog pristupa. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi42 Poboljšanje fokusa zemlje: izravna potpora rukovodstvu zdravstvenog sektora u državama članicama Kroz kreativnost i  proaktivne inicijative, SZO/Europa pokazala je da, čak i u kaotičnom kontekstu pande- mije, jeste moguće uključiti sve države članice barem u  neke regionalne i  subregionalne rasprave. Ovo je važno zato što ovi međunarodni forumi otvaraju pri- stup suradnji i stjecanju znanja, kao i kanalima soli- darnosti i  ekonomije opsega. To je možda očigledno državama članicama koje su uhodane u ovim razgovo- rima, ali neke zemlje još uvijek nemaju pristup takvim prilikama. Tijekom posljednjih mjeseci, djelomice zbog aktualne krize, SZO/Europa uspjela je povećati pristup svih država članica diskusijama o  zdravstve- nim pitanjima u postojećim regionalnim i subregional- nim tijelima i multilateralnim institucijama. Proširenje i produbljivanje ovog sudjelovanja bit će ključna tema za rukovodstvo SZO/Europa. Kriza COVID 19 povećala je autoritet SZO/Europa kao izvora smjernica na temelju dokaza. SZO/Europa po- kazala se kao korektan, neutralan i kompetentan par- tner koji institucijama nadležnim za zdravstvo pomaže kod teških odluka o  politikama i  izazovima u  imple- mentaciji. To joj omogućuje intenzivirati rad u sljede- ćim područjima. • Angažiranje, na zahtjev država članica, timova za brz odgovor u dijalogu, na licu mjesta ili u virtualnom prostoru, o tehničkim složenim ili teškim opcijama glede oporavka i reformama potrebnim za izgradnju otpornih i pouzdanih sustava. • Suradnja s Europskom opservatorijem zdravstvenih sustava i politika na instrumentu za praćenje reagiranja zdravstvenih sustava na COVID 19, na primjer. • Prilagođena potpora liderima država članica u zdravstvu s prethodnim analizama utjecaja programa ekonomskog oporavka na zdravlje i kroz jačanje njihovih kapaciteta za pregovore o ulaganjima u oporavak i reformu zdravstvenog sektora. • Organizacija dragovoljnih stručnih provjera i razmjene dobre prakse između zemalja na ključne teme zdravstvene politike, uključujući strukturne i druge reforme i upravljanje promjenama. • Potpora dijalogu o strateškoj politici, na zahtjev država članica, u kojem sudjeluju i politička i tehnička razina, uz korištenje strateških saznanja, podataka, dokaza i prognoza zemlje s ciljem predviđanja izazova u sferi politike i rada na budućim scenarijima. • Pokretanje paneuropske akademije za transformativno liderstvo, s: (i) programom za mlađe službenike s ciljem izgradnje kapaciteta za javno zdravlje i participativno upravljanje; (ii) programom razmjene službenika na srednjoj razini između država članica i SZO/Europa, s fokusom na oporavku, otpornosti i pouzdanosti zdravstvenog sustava; i (iii) twinning i partnerskim stručnim programima s ciljem pomoći donositeljima odluka na visokoj razini u sferi upravljanja promjenama. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 43 © Research Institute of Influenza, Russian Federation/Kirill Sirotyuk Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi44 Usklađivanje zajedničkih osnovnih prioriteta: svrsishodna europska regija SZO-a S gledišta prioriteta, SZO/Europa ažurirat će svoje strategije suradnje s državama članicama ili na drugi način sudjelovati u  argumentiranoj debati o  budućoj suradnji. Cilj je osigurati dužnu pozornost ključnim prioritetima, uz mogućnosti koje će ujediniti partnere u potpori ulaganju u oporavak i reforme. SZO/Europa će sustavno paziti na postizanje veće rav- noteže između utjecaja na regionalne i  subregional- ne mehanizme i pružanja izravne potpore zemljama. Fokusirat će se na one zemlje u kojima je potreba za ubrzavanjem uzlazne konvergencije s uspješnim su- bjektima najveća i čijim je institucijama nadležnim za zdravlje potpora najpotrebnija. Prioritet će biti omogu- ćiti bolje integracije svih zemalja u forume za među- narodni dijalog o zdravstvenim pitanjima. Na temelju Europskog programa rada, SZO/Europa prilagodit će svoje smjernice i potporu zemljama su- kladno ključnim prioritetima i  potrebi za oporavkom i  izgradnji otpornih i  pouzdanih sustava. Unaprijedit će ravnotežu između tehničkog razvitka svog pro- gramskog portfelja i  prilagođene potpore zemljama u funkciji potreba i zahtjeva. Pobrinut će se osigurati fleksibilno raspoređivanje osoblja i  konzultanata, na zahtjev država članica, kao dopunu svog portfelja tehničkih programa s  prilagođenom i  pravodobnom potporom kroz dijalog o politici sigurnog prostora i sa- vjete. SZO/Europa njegovat će radnu sredinu koja omoguću- je postizanje rezultata. SZO/Europa će: • uskladiti organizacijske strukture za provedbu Europskog programa rada i Trinaestog općeg programa rada na temelju konzultacija s osobljem i nastojati uskladiti raspodjelu resursa i programiranje s potrebom ostvarivanja utjecaja na razini zemalja; • poduprijeti kulturu suradnje i inovacije koja počiva na vrijednostima, uključujući agilne modele rada kroz multidisciplinarne timove, uz odgovarajuću razinu delegiranih ovlaštenja i odgovornosti, uključujući intenzivnu zajedničku tehničku pomoć i potporu u sferi politike; • uvesti pojednostavljene administrativne procedure i prakse, težiti digitalnoj transformaciji i poduzeti mjere na smanjenju svog ugljičnog otiska; i • osigurati zdravo i poticajno radno mjesto uz uvažavanje svog osoblja, nultu toleranciju glede uznemiravanja, i promicanje različitosti i rodne ravnoteže. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 45 Mobilizacija resursa © W H O / O lga Yurchenko Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi46 Strategija angažiranja na temelju Europskog progra- ma rada 2020. – 2025., koja je trenutačno u izradi, pro- movira koherentnu mobilizaciju resursa i partnerske napore s ciljem unapređenja, jačanja, poboljšanja i in- tenziviranja normativnih smjernica, tehničke potpore i razmjene znanja za zemlje Europske regije. Kao nad- gradnja argumenata u prilog ulaganjima iz Trinaestog općeg programa rada i globalne strategije SZO-a za mobilizaciju resursa (dokument EB146/29), strategija je usmjerena na partnerstvo na resursima koje počiva na rezultatima, čije su mjere definirane u Europskom programu rada. Strategija mobilizacije resursa SZO/ Europa će: (i) uskladiti mobilizaciju resursa s priori- tetima iz Europskog programa rada; (ii) povećati ra- zinu fleksibilnosti, održivosti i predvidljivosti sudjelo- vanja; (ii) definirati transparentan operativni model i izgraditi kapacitet za mobilizaciju resursa, posebice u predstavništvima SZO u zemljama; (iv) identificirati i mobilizirati nove donatore, državne i druge; (v) pratiti modele s partnerima u osiguravanju resursa na zajed- ničkom ostvarenju i  zajedničkom ulaganju kroz raz- mjenu saznanja i osiguravanju početnih sredstava; (vi) uvesti strukturne promjene u SZO/Europa i osigurati stratešku raspodjelu sredstava i financijsku održivost domaćeg fokusa i usklađenost s temeljnim prioriteti- ma iz Europskog programa rada. Pored strategije za mobilizaciju resursa i  njezinog praćenja na temelju odgovarajućih pokazatelja, SZO/ Europa osigurat će proaktivnu potporu mobilizaciji re- sursa za oporavak i reformu od strane domaćih insti- tucija nadležnih za zdravlje, sukladno konvergenciji iz- među domaćih prioriteta i poziva na djelovanje. Bit će uloženi združeni napori na usklađivanje komparativ- nih prednosti SZO i specifičnih stručnih znanja s inte- resima i prioritetima partnera u osiguravanju resursa. Uz prihvaćanje inovacije, Strategija angažiranja na te- melju Europskog programa rada 2020. – 2025. promo- vira analizu evolucije partnera u osiguravanju resursa, projekcije trendova i bolje informiranje o donatorima, racionalizaciju aktualnog portfelja SZO/Europa s  tri prioriteta iz Europskog programa rada / korporativna prioriteta, konsolidaciju komplementarnih programa, argumente za ulaganja, na visokoj razini, u  vodeće inicijative iz Europskog programa rada i  za zemlje / blokove sa zdravstvenim trendovima koji izazivaju naj- veću zabrinutost, te strateško jačanje nazočnosti SZO/ Europa u zemljama. Kroz koordinirane napore na razini regije i pojedinač- nih zemalja, cilj SZO/Europa bit će diversifikacija po- stojeće baze partnera u osiguravanju resursa i izvora financiranja, uz mobiliziranje manjih i novih ili ponov- no aktualnih partnera i  istraživanje netradicionalnih, inovativnih mehanizama financiranja i  mogućnosti udruženog financiranja. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 47 Kako ćemo mjeriti napredak u regiji? © M inistry of H ealth, S lovenia Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi48 Kriza COVID 19 naglasila je kritičnu potrebu svih ze- malja da osnaže svoje sustave i  mreže za prijenos zdravstvenih podataka i informacija. Potreban je kvan- tni skok glede mogućnosti generiranja pravodobnih, razvrstanih i sveobuhvatnih podataka koji daju vjerodo- stojne i pouzdane informacije na temelju kojih je mo- guće djelovati. Klasično prikupljanje podataka morat će biti dopunjeno pouzdanim korištenjem velikih sku- pova podataka, online anketama, konsenzus panelima i stručnim mišljenjima. Na taj će se način osigurati da odluke budu utemeljene u podatcima i omogućit će se nadzor nad javnim zdravljem i prognoziranje. Regija raspolaže polaznim vrijednostima i  kapaci- tetima za mjerenje napretka k ostvarenju ciljeva „tri milijarde” sukladno Okviru utjecaja SZO-a (insert 4). Regija će mjeriti ovaj napredak pomoću globalnih po- kazatelja; SZO/Europa također će definirati regionalne putanje i pokazatelje za praćenje procesa. To će omo- gućiti pružanje savjeta o  politikama za ubrzanje na- pretka na razini pojedinačnih zemalja. Temelj podataka za praćenje napretka nalazi se u su- radnji s državama članicama i njihovim nacionalnim zavodima za statistiku. Kako bi smanjila opterećenost država članica zbog preklapanja zahtjeva za izvješćima i praćenjem, SZO/Europa udružit će se s agencijama Ujedinjenih naroda i ključnim partnerima, kao što su Europska komisija, Organizacija za ekonomsku su- radnju i  razvitak, Europski opservatorij zdravstvenih sustava i politika i Europski centar za prevenciju i kon- trolu bolesti. Jačanje informacijskih sustava u zdravstvu i dalje će biti područje u prioritetnom fokusu, posebice u istoč- nom dijelu regije, gdje je SZO ključan partner, za dalj- nji razvitak vjerodostojnih, pravodobnih i  kvalitetnih zdravstvenih podataka i profila u danoj zemlji. Bit će korišteni za mjerenje i praćenje utjecaja, kao i za po- trebe u smislu prognoziranja te za predviđanje i reagi- ranje na izazove u sferi politika koji utječu na zdravlje stanovništva i zdravstvene sustave. SZO/Europa provest će okvir mjerenja za Europski program rada koji je usklađen s okvirima iz Trinaestog općeg programa rada, Ciljevima održivog razvitka i Za- jedničkim okvirom praćenja. Bit će prilagođen za pra- ćenje utjecaja vodećih inicijativa i rada na tri ključna prioriteta. Obuhvatit će pokazatelje za praćenje učina- ka u pravcu regionalne konvergencije, snažnijeg lider- stva u zdravstvu i zajedničkog djelovanja k postizanju boljeg zdravlja. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 49 © WHO Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi50 INSERT 4. SPREMNOST ZA MJERENJE NAPRETKA NA TRI TEMELJNA KORPORATIVNA PRIORITETA 1. Univerzalan pristup zdravstvenoj zaštiti: napre- dak će se ocjenjivati mjerenjem stupnja finan- cijske zaštite, dostupni su polazni podatci i us- postavljeni organizacijski kapaciteti. Globalni pokazatelji koji kombiniraju obuhvat uslugama i financijsku zaštitu bit će dopunjeni regional- nim pristupom praćenju, koji kombinira sta- tističku analizu financijske zaštite s metrikom osjetljivom na pravičnost, i uključivat će analizu nezadovoljenih potreba i  analizu politika kako bi se generirali pravodobni i primjenjivi dokazi koji se specifično odnose na danu zemlju. 2. Zaštita od izvanrednih situacija: kriza COVID 19 naglasila je potrebu za ažuriranjem indeksa pripravnosti za izvanredne zdravstvene situaci- je. Ovdje se mora uključiti praćenje izvanrednih situacija, reagiranje i posljedice uz razvrstava- nje podataka prema spolu, starosti i  društve- no-ekonomskom statusu, i nadzor nad bolesti- ma i funkcioniranje zdravstvenog sustava. 3. Zdravlje i blagostanje: praćenje višestrukih po- kazatelja je uhodano, s Globalnim okvirom pra- ćenja nezaraznih bolesti i  globalnim ciljevima za nezarazne bolesti. Europska inicijativa za iz- vješćivanje o statusu pravičnosti u zdravlju daje koristan skup pokazatelja. Polazne vrijednosti su dostupne u bazi pokazatelja Ujedinjenih na- roda za Ciljeve održivog razvitka, kao i  SZO-a i  drugim izvorima UN-a. Pouzdane metode mjerenja i kapaciteti postoje, a u njih je moguće uključiti i cjelokupan životni vijek, pitanja rodne i zdravstvene jednakosti i pravičnosti. Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi 51 Proces konzultacija, angažiranja i odlučivanja © W H O Europski program rada 2020. – 2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi52 Dvadeset i sedmi stalni odbor Regionalnog odbora za Europu odobrio je Europski program rada i suglasio se da ga dostavi na usvajanje na 70. zasjedanju Regio- nalnog odbora u rujnu 2020. godine. Prije toga, SZO/ Europa zatražila je dodatan doprinos i komentare svih država članica i obratila se i drugim akterima i partne- rima, uključujući međunarodne vladine organizacije, Europsku komisiju, Ujedinjene narode i nedržavne ak- tere, kao i osoblje SZO-a.

1World Health Organization Regional Office for Europe UN City, Marmorvej 51 DK-2100, Copenhagen Ø, Denmark Tel: +45 45 33 70 00 Fax: +45 45 33 70 01 Email: eurocontact@who.int Website: www.euro.who.int Regionalni ured SZO-a za Europu Svjetska zdravstvena organizacija je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, koja je utemeljena 1948. godine, a poglavito je odgovorna za zdravstvena pitanja i javno zdravlje na međunarodnom planu. Regionalni ured SZO-a za Europu je jedno od šest regionalnih predstavništava SZO-a u svijetu, koja imaju zasebne programe prilagođene specifičnim zdravstvenim uvjetima u zemljama koje pokrivaju. Države članice Albanija Andora Armenija Austrija Azerbajdžan Belgija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Bugarska Cipar Crna Gora Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Gruzija Hrvatska Irska Island Izrael Italija Kazahstan Kirgistan Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Monako Nizozemska Norveška Njemačka Poljska Portugal Republika Moldavija Rumunjska Ruska Federacija San Marino Sjeverna Makedonija Slovačka Slovenija Srbija Španjolska Švedska Švicarska Tadžikistan Turkmenistan Turska Ukrajina Uzbekistan Ujedinjeno Kraljevstvo WHO/EURO:2021-1919-41670-58197