Intervju sa dr. Dmitryjem Iordanidijem,
zamjenikom šefice Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini
2. februar 2021. godine
Objavljeno (u skraćenoj verziji) na: https://www.fena.ba/article/1195296/vise-od-cetvrtine- smrtnih-slucajeva-u-bih-se-mogu-pripisati-okolisnim-faktorima
1. OSCE, kao najveća međuvladina sigurnosna organizacija na svijetu, ima sveobuhvatan pristup sigurnosnim pitanjima. Ovdje u BiH, između ostalog, Misija OSCE-a je također angažirana na podizanju svijesti o okolišnim pitanjima i u tom smislu ulaže određene napore na izgradnji kapaciteta. Koji su glavni ciljevi Misije u ovoj oblasti?
Kao što ste naglasili, OSCE-ov sveobuhvatni pristup sigurnosti stavlja našu Organizaciju u poziciju jedinstvenog foruma za politički dijalog o širokom spektru sigurnosnih pitanja, kao i u poziciju platforme za zajedničko djelovanje sa ciljem poboljšanja života pojedinaca i zajednica. Prepoznajući blisku vezu između okoliša i sigurnosti, cilj OSCE-a je da ojača saradnju u vezi sa okolišnim pitanjima, kao dio šireg napora usmjerenog ka sprečavanju sukoba, izgradnji međusobnog povjerenja i promovisanju dobrosusjedskih odnosa. U BiH sarađujemo sa tijelima vlasti i civilnim društvom na rješavanju izazova u oblasti zaštite okoliša. To uključuje unapređenje javnog pristupa informacijama i obima učešća u procesu donošenja odluka koje utiču na okoliš, jačanje kapaciteta Mreže Aarhus centara u BiH i drugih relevantnih organizacija civilnog društva, te obučavanje budućih pravnika o okolišnom pravu. Misija takođe podržava napore na lokalnom nivou za direktno uključivanje građana u zaštitu okoliša.
2. Koji su, po Vašem mišljenju, glavni okolišni problemi u Bosni i Hercegovini?
Nažalost, visok nivo zagađenja vazduha, ograničeni kapaciteti za upravljanje vodama i uprvljanja otpadom, uključujući ilegalna odlagališta otpada, nekontrolisana gradnja, industrijsko zagađenje i drugi okolišni problemi zajedno kombiniraju se tako da Bosna i Hercegovina ima jedan od najgorih učinaka u pogledu zaštite okoliša u Evropi. Ti okolišni problemi ugrožavaju životni standard, zdravlje i sigurnost ljudi u BiH, predstavljajući ozbiljnu prepreku održivom razvoju u državi, time što uzrokuju bolest i preranu smrt, ugrožavaju egzistenciju i štete odnosima između zajednica i unutar zajednica. Prema podacima Evropske agencije za okoliš, više od četvrtine smrtnih slučajeva u BiH se mogu pripisati okolišnim faktorima, što je najviši procenat u Evropi. Svjetska banka je nedavno procijenila da samo zagađenje vazduha sitnim lebdećim česticama (PM 2,5) uzrokuje 3.300 Page 1 preranih smrti u BiH svake godine i gubitak više od 8% BDP-a. Neadekvatan fokus na okoliš na najvišim nivoima donošenja političkih odluka, nedostatak stručnog znanja o okolišnom pravu i ograničeni nivo svijesti javnosti o negativnom uticaju degradacije okoliša zajedno predstavljaju prepreku pozitivnim promjenama u ovoj oblasti.
3. Pomenuli ste da Misija ima za cilj poboljšanje pristupa javnosti informacijama i učešća javnosti u donošenju odluka u vezi sa okolišem. Na koji način planirate da to ostvarite, uzimajući u obzir da se čini da građani BiH nisu zainteresovani za ta pitanja, sve dok ih ona ne pogađaju direktno?
Istina je da je učešće građana u donošenju odluka u vezi sa okolišem još uvijek na niskom nivou, ali to ne bih pripisao nedostatku interesovanja za okolišna pitanja. Na primjer, istraživanje javnog mnjenja koje je Misija upravo obavila u Srednjobosanskom kantonu (čiji će rezultati biti uskoro objavljeni) je pokazalo da su skoro svi ispitanici rekli da su zabrinuti zbog stanja okoliša u njihovom mjestu stanovanja, kao i na globalnom nivou, te da su spremni promijeniti svoje navike i ponašanje. Mladi u BiH su naročito svjesni okolišnih pitanja, a to je pokazano u različitim istraživanjima percepcije javnosti. Međutim, istina je da nedostatak angažmana građana i nedostatak svrsishodnih javnih konsultacija i javnih rasprava često daje odriješene ruke onima koji provode politike djelovanja i projekte na štetu okoliša, zdravlja i dobrobiti građana. BiH je pristupila tzv. Aarhuskoj konvenciji još 2008. godine. Tom Konvencijom se uspostavlja određeni broj prava koje javnost (pojedinci i njihova udruženja) ima na raspolaganju u vezi sa okolišem, uključujući pravo svake osobe da dobije informacije o okolišu koje su u posjedu tijela vlasti, pravo učešća u donošenju odluka u vezi sa okolišem i pravo osporavanja javnih odluka koje su donesene bez poštovanja dva gore pomenuta prava ili okolišnog prava uopšte. Nažalost, kao što je slučaj sa mnogim drugim međunarodnim konvencijama i standardima, tijela vlasti BiH ne provode Konvenciju u dovoljnoj mjeri. Nedostaci koje je zapazila Mreža Aarhus centara u BiH, koja djeluje uz podršku OSCE-a, uključuju ograničeni nivo svijesti građana o njihovim pravima koja proističu iz Konvencije, nedostatak kapaciteta ili opšti nedostatak volje tijela vlasti da u potpunosti provedu odredbe Konvencije, kao i brojne prepreke u pristupu pravdi u okolišnim pitanjima. Ti nedostaci omogućavaju nekontrolisanu degradaciju okoliša, izlažući riziku kvalitet života, zdravlje i sigurnost ljudi u BiH.
Iz tog razloga, mi u Misiji radimo na podizanju svijesti građana o Konvenciji te o okolišnim pravima, ali i odgovornostima, javnosti, u vezi sa učešćem u donošenju odluka koje se tiču okoliša. Mi to činimo zbog toga što građani često postanu aktivni kada je već skoro prekasno – politike djelovanja su već usvojene, planovi su već izrađeni, finansijska sredstva su potrošena i tek kada okolišne posljedice tog djelovanja počnu da utiču na njihovo zdravlje i dobrobit, oni postanu glasni i aktivniji. Da budemo jasni, to naravno nije njihova krivica. Tijela vlasti trebaju biti transparentna u donošenju odluka, između ostalog informišući Page 2 građane o njihovim pravima i odgovornostima i preuzimajući odgovornost za zaštitu zdravlja i dobrobiti javnosti. Nažalost, to sada nije slučaj. Zbog toga je od ključne važnosti da građani pozovu vlast na odgovornost za sva djela koja utiču na njihove živote, između ostalog putem angažiranja u svim diskusijama i inicijativama koje mogu imati uticaja na okoliš.
4. Na koji način možemo postati aktivniji? Kako podstaći građane da učestvuju u postupku donošenja odluka kada još uvijek imamo neodgovorne građane koji zagađuju okoliš svakog dana bez ikakve svijesti ili posljedica?
To je još jedno nevjerovatno važno pitanje. Samo kada ljudi postanu svjesni uticaja sopstvenog djelovanja na okoliš i posljedično na sopstveno zdravlje i dobrobit možemo govoriti o učešću u postupku donošenja odluka. Na primjer, slušamo i čitamo o opasnom zagađenju vazduha u BiH, naročito tokom zime, a svi građani će se složiti da je to neprihvatljivo i mora biti riješeno. Međutim, neće mnogi od njih uzeti u razmatranje, na primjer, da pređu sa uglja na okolišno prihvatljivije energente, ili da koriste javni prijevoz, ili da zajedno sa prijateljima jednim vozilom putuju na posao ili da koriste bicikl umjesto automobila. Razumijemo da su za neke od ovih promjena potrebne finansijske investicije, ali mnoge od njih su izvedive uz minimalan napor ili sredstva – kao što je zajedničko putovanje jednim vozilom na posao. Da budem jasan, to nije nešto što je specifično samo za BiH. Druge države u svijetu su se takođe suočile sa ovim problemom u nekom trenutku. Na svakog okolišno osviještenog građanina dolazi jedan koji to nije, ali za njih postoje stroge kazne, tako da morate platiti veliku sumu novca da biste bili okolišno neosviješteni.
Misija OSCE-a u BiH pokušava da postane primjer, u skladu s tzv. Inicijativom za zeleniju i održivu budućnost (Green Pledge). Prije nekoliko godina počeli smo sa obnovom našeg velikog voznog parka, zamjenom starijih vozila sa čistijim hibridnim vozilima. Sada imamo veliki vozni park hibridnih vozila, što je rezultiralo smanjenjem potrošnje goriva (i emisija). Takođe slijedimo princip Nulte stope plastičnog otpada (Zero Plastic) u našim radnim prostorijama, tako da smo drastično smanjili ili izbacili upotrebu plastičnih boca, čaša i ostalih predmeta za jednokratnu upotrebu, ne samo u centralnom uredu u Sarajevu, nego i u svim terenskim uredima.
Što se tiče angažmana građana po ovom pitanju, postoji mnogo organizacija i inicijativa koje pozivaju na učešće javnosti u aktivnostima na jačanju zaštite svoje životne sredine. Na primjer, državna Mreža Aarhus centara osnovana je 2013. godine pod pokroviteljstvom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini kao platforma za razmjenu informacija među nadležnim vlastima, s jedne strane, te sa javnošću, s druge strane. To potiče transparentnost rada javnih tijela i omogućava građanima da izraze svoje mišljenje i zabrinutosti u vezi s odlukama koje mogu imati utjecaja na životnu sredinu. BiH Mreža Aarhus centara sastoji se od četiri centra sa sjedištima u Banjoj Luci, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Aarhus centri su dio šire mreže OSCE-a koja obuhvata 15 država u Jugoistočnoj Evropi, Istočnoj Evropi, Centralnoj Aziji i na Južnom Kavkazu. Page 3 5. Trenutno smo svjedoci degradacije i uništavanja rijeka u BiH, bilo kroz zagađenje ili kroz “cunami” malih i mini hidroelektrana koje se grade. Neke gradnje hidroelektrana su zaustavljene kao rezultat angažmana građana, ali šta još možemo učiniti kako bismo zaštitili naše rijeke?
Bosna i Hercegovina ima izvanredne vodene resurse, kao što su predivne rijeke i potoci, ali, nažalost, ne ulaže se dovoljno truda u zaštitu ovog prekrasnog blaga. Rijeke, njeni kanjoni i doline predstavljaju važne prirodne resurse i potencijal za održiv i odgovoran razvoj lokalnih zajednica, te svaka inicijativa ili akcija koja utiče na ove prirodne resurse mora biti u skladu s principima Aarhuske konvencije i najvišim standardima zaštite životne sredine. Zbog toga je Misija pozdravila usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka od strane Predstavničkog doma FBiH, kao i zaključka kojim se traži revizija svih do sada izdatih saglasnosti za izgrađene mini hidroelektrane i one koje su u fazi izgradnje.
To je ono što sam već ranije naglasio – ova aktivnost mora omogućiti punu primjenu jednog od glavnih principa Aarhuske konvencije, a to je osiguranje adekvatnih uslova za učešće javnosti u ranoj fazi procesa donošenja odluka i pravilno uzimanje u obzir javnog mišljenja.
Važno je naglasiti da je dobro upravljanje vodenim resursima od suštinskog značaja za očuvanje javnog zdravlja i zaštićene životne sredine, kao i za jačanje stabilnosti. Kooperativno upravljanje je katalizator za održiv razvoj i sveobuhvatnu sigurnost, te zahtijeva javno odgovorno, transparentno i fer upravljanje vodenim resursima. Takođe doprinosi i izgradnji povjerenja i veoma je važno za sprečavanje sukoba u vezi sa vodenim resursima na svim nivoima, kao i na nivou lokalne zajednice.
6. Ono što je, čini se, veliki problem u BiH jeste veliki broj nezakonitih odlagališta otpada, što, praktično, niko ne kontroliše. Kako je ovo moguće i može li Misija učiniti nešto po ovom pitanju?
Tretman otpada i dalje je jedan od najvećih problema u BiH, uprkos tome što su usvojeni okvirni zakoni za upravljanje otpadom. Prema zvaničnim procjenama, broj divljih odlagališta u BiH prelazi brojku od 1000, dok se samo 1% opštinskog otpada reciklira. Postojeći sistem upravljanja otpadom u BiH ne bilježi podatke o nagomilavanju otpada, prikupljanju, tretmanu ili odlaganju na sveobuhvatan i strukturiran način. Veliki problemi ne odnose se samo na otpad iz domaćinstava. Većini gradova u državi nedostaje organizovan sistem za prikupljanje i odlaganje korištenog ulja, baterija, akumulatora, guma, električne opreme, vozila i poljoprivrednog otpada (životinja i biljaka), medicinskog otpada, lijekova s isteklim rokom trajanja, pesticida i sličnih proizvoda.
Opasan otpad i hemikalije, ako se njima ne upravlja na ispravan način, mogu imati strašne posljedice po životnu sredinu i javno zdravlje jer mogu kontaminirati vodu, tlo i atmosferu.
Page 4 Ponovo, vraćamo se na sami izvor problema, a to je nedostatak odgovornosti vlasti koje bi trebale osigurati adekvatna odlagališta otpada, s opcijama prikupljanja i reciklaže, te sa jasnim kaznama za one koji to ne poštuju. S druge strane, neki građani nisu svjesni toga da nezakonitim odlaganjem otpada direktno ugrožavaju svoje zdravlje i zdravlje svoje djece, da ne pominjem zdravlje ostalih građana i životne sredine, općenito. Ponavljam, vlasti moraju uspostaviti efektivan sistem upravljanja otpadom koji će biti dostupan građanima i putem kojeg će se otpadom rukovati na najpovoljniji mogući način po životnu sredinu.
7. Da li je rješenje angažirati omladinu? Da li su mladi ljudi svjesniji ovih problema? Na kraju krajeva, oni će naslijediti životnu sredinu koju mi sada zagađujemo. Čini se da će njihov zrak i njihova voda biti zagađeni, ako se nešto hitno ne promijeni?
Ovo je područje gdje Misija vidi ogroman potencijal i zbog toga sarađujemo s mladim ljudima zadnjih nekoliko godina kako bismo, kao prvo, povećali njihovu svijest o pitanjima životne sredine i, kao drugo, kako bismo ih ohrabrili, razvojem njihovih kapaciteta i znanja, da se uključe i djeluju.
Na primjer, naša Misija, u saradnji s Aarhus centrom u Sarajevu, organizuje godišnje Programe ekoloških pravnih klinika, u trajanju od jednog semestra, za studente prava, a trenutno za studente prava sa dva univerziteta. Kombinacijom predavanja stručnjaka, radionica i terenskih posjeta, studenti imaju priliku da stiču znanja o ekološkim zakonima i sudskim predmetima, kao i onima koji su relevantni za provedbu Aarhuske konvencije, istovremeno radeći na njihovim sposobnostima istraživanja, pripreme predmeta i odvjetničkih vještina. Nakon okončanja Programa, uspješni studenti imaju priliku prijaviti se za volonterski rad u sarajevskom Aarhus centru kako bi stekli praktična iskustva u pogledu ekoloških predmeta i time dali doprinos lokalnoj zajednici. Ovu aktivnost nastavljamo i tokom 2021. godine.
Nadalje, Misija je, zajedno s fakultetima u Banjoj Luci, organizovala natjecanje u pisanju eseja za studente na temu “Ekološki incidenti u Bosni i Hercegovini i moguća rješenja”. Veoma nam je drago što smo primili mnogo eseja koji pokrivaju razna pitanja, uključujući i odlaganje medicinskog otpada vezanog za COVID-19, smanjenje ekološkog footprinta i izlijevanje hemikalije piralen prije nekoliko godina u Banjoj Luci. To nam je pokazalo da mladi ljudi postaju sve svjesniji posljedica zagađenja rijeka ili zraka, nezakonitog odlaganja otpada i širenja malih hidroelektrana, po njihovo zdravlje i dobrobit.
Prepoznajući da je čista i sigurna životna sredina u interesu svih građana, Misija OSCE-a u BiH nastavlja rad na širenju svijesti i promociji kolektivnog odgovora na mnogostruke okolišne izazove s kojima se BiH suočava.
Page 5 Page 6
Interview with Dr Dmitry Iordanidi,
Deputy Head of the OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina
2 February 2021
Published on: https://www.fena.ba/article/1195299/more-than-a-quarter-of-deaths-in-bih-can- be-attributed-to-environmental-factors
1. The OSCE, as the world’s largest intergovernmental security organization takes a comprehensive approach to security issues. Here in BiH, among other issues, the OSCE Mission is also engaged in raising awareness on environmental issues and some capacity building efforts in this regard. What are the main objectives of the Mission in this area?
As you highlighted, the OSCE’s comprehensive approach to security positions the Organization as unique forum for political dialogue on a wide range of security issues and a platform for joint action to improve the lives of individuals and communities. Recognizing the close connection between the environment and security, the OSCE aims to strengthen co- operation on environmental issues as part of a broader effort to prevent conflict, build mutual confidence and promote good neighbourly relations. In BiH, we work with authorities and civil society to addresses challenges in environmental protection. This includes improving public access to information and participation in decision-making affecting the environment, strengthening the capacities of the BiH Network of Aarhus Centres and other relevant CSOs, training future lawyers on environmental law and supporting local-level efforts to directly involve citizens in protecting the environment.
2. What do you consider as main environmental problems in Bosnia and Herzegovina?
Unfortunately, high levels of air pollution, limited water management and waste management capacities, including illegal waste disposal sites, uncontrolled construction, industrial pollution, and other environmental problems combine to make Bosnia and Herzegovina one of the worst environmental performers in Europe. These environmental problems compromise the living standards, health, and security of the people of BiH, posing a serious obstacle to sustainable development in the country, by causing disease and premature death, endangering livelihoods, and damaging relations between and within communities. According to the European Environment Agency, over a quarter of deaths in BiH are attributable to environmental factors, the highest in Europe. The World Bank recently estimated that fine particulate matter (PM 2.5) air pollution alone causes 3,300 premature deaths in BiH every
Page 1 year and the loss of over 8% of GDP. An inadequate focus on the environment at the highest levels of political decision-making, a lack of expertise on environmental law, and limited public awareness of the negative impacts of environmental degradation combine to hinder positive change in this area.
3. You mentioned that the Mission aims to improve public access to information and participation in decision-making affecting the environment. How do you plan to achieve this, considering that citizens in BiH seem to be uninterested in these issues, until they affect them directly?
It is true that citizen participation in environmental decision-making is still at a low level, but I wouldn’t attribute this to a lack of interest in environmental issues. For example, a Mission survey just conducted in Central Bosnia Canton (results to be published soon) found nearly all respondents to be concerned about the state of the environment in their place of residence and globally and prepared to change their habits and behaviour. Young people in BiH are especially conscious of environmental issues and this has been shown by various perception surveys. However, it is true that a lack of engagement by citizens and a lack of meaningful pubic consultation and discussion often gives a free hand to those pursuing policies and projects to the detriment of the environment and the health and well-being of citizens. BiH acceded to the so-called Aarhus Convention back in 2008. This Convention establishes a number of rights of the public (individuals and their associations) with regard to the environment, including the right of everyone to receive environmental information that is held by public authorities, the right to participate in environmental decision making and the right to challenge public decisions that have been made without respecting the two aforementioned rights or environmental law in general. Unfortunately, as with many other international conventions and standards, the BiH authorities fall short in implementing the Convention. Shortcomings observed by the OSCE-supported BiH Network of Aarhus Centres include limited awareness amongst citizens on their rights deriving from the Convention, a lack of capacity or general unwillingness of public authorities to fully implement the provisions of the Convention as well as numerous obstacles to accessing justice in environmental matters. These deficiencies allow environmental degradation to go unchecked, putting the quality of life, health, and security of the people of BiH at risk.
For this reason, we in the Mission are working to raise awareness of citizens on the Convention and their environmental rights, but also responsibilities, when it comes to participating in environmental decision-making processes. Because, citizens often become active when it is almost too late – policies have already been adopted, plans have already been developed, funds have been spent and only when the environmental consequences of these actions begin to affect their health and well-being, do they become vocal and more active. To be clear, this of course is not their fault; the authorities should be transparent in their decision- Page 2 making, including by informing citizens about their rights and responsibilities and by taking responsibility for the protection of public health and well-being. Unfortunately, this is currently not the case. Therefore, it is crucial that citizens hold the authorities responsible for all actions affecting their lives, including through engaging in all discussions and initiatives that might have an impact on the environment.
4. How can we become more active? How to encourage citizens to participate in the decision-making processes when we still have irresponsible citizens who pollute the environment every day without any awareness or consequences?
That is another incredibly important issue. Only when people become aware of the impact of their own actions on the environment and consequently on their own health and well-being, can we can talk about participation in decision-making processes. For example, we hear and read about hazardous air pollution in BiH, especially during winter, and all citizens will agree that it is unacceptable and must be solved. However, not many of them will consider, for example, switching from coal to a more environmentally friendly means of heating, or using public transport, carpooling or cycling instead of driving. We understand that some of these changes require financial investment, but many are feasible with minimum efforts or funds – such as carpooling. And let’s be clear, this is not something that is specific just for BiH. Other countries in the world also faced this problem at one point. For every environmentally conscious citizen comes one that is not, but for those, there are strict penalties in place, so you have to pay a large amount of money to be unconscious.
The OSCE Mission to BiH is trying to lead by example, working in accordance with a so- called Green Pledge. A few years ago we started updating our large car fleet, replacing older vehicles with cleaner hybrid ones. We now have a large fleet of hybrid cars, lowering our fuel consumption (and emissions) as a result. We also follow the Zero Plastic principle in our premises, so we have drastically reduced or eradicated plastic bottles, cups, and other single- use items not just in our Head Office but in all field offices as well.
As for how citizens can get engaged, there are many organizations and initiatives calling for civic participation to strengthen their environmental protection efforts. For example, a national Network of Aarhus Centres was formed in 2013 under the auspices of the OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina as platform for exchanging information between competent authorities on the one hand and the public on the other. It encourages transparency within the work of public bodies and enables citizens to voice their views and concerns on decisions that may have an impact on the environment. The BiH Network of Aarhus Centres comprises four Aarhus Centres based in Banja Luka, Sarajevo, Tuzla and Zenica. The Aarhus Centres are part of a broader OSCE-wide network which covers 15 countries in South Eastern Europe, Eastern Europe, Central Asia and the South Caucuses. Page 3 5. We are currently witnessing the degradation and destruction of rivers in BiH, either through pollution or through the “tsunami” of small and mini hydropower plants being constructed. Some hydropower projects have been suspended as a result of citizens’ engagement, but what more can we do to protect our rivers?
Bosnia and Herzegovina has astonishing water resources, including beautiful rivers and springs, but unfortunately, not enough is being done to protect this amazing treasure. Rivers and their canyons and valleys represent a significant natural resource and potential for sustainable and responsible development of local communities and any initiatives or actions that affect these natural resources must respect the principles of the Aarhus Convention and must be in line with the highest environmental standards. That is why the Mission commended the adoption of the Declaration on the Protection of Rivers by the FBiH House of Representatives, as well as the conclusion requesting the revision of all concessions issued so far for mini hydro power plants that have been built and those that are in the construction phase. And this is what I highlighted above – this action should allow for the full implementation of one of the main principles of the Aarhus Convention, providing adequate conditions for public participation from an early stage in the decision-making process and ensuring that public opinion is properly taken into account.
It is important to emphasize that well-governed water resources are essential to maintaining public health and a sound environment, as well as to foster stability. Co-operative water governance is a catalyst for sustainable development and comprehensive security and requires the accountable, transparent and fair management of water resources. This also contributes to confidence building and is essential for preventing water related conflicts at all levels, including at the level of local communities.
6. What also seems to be a big problem in BiH is the large number of illegal waste disposal sites that practically nobody is controlling. How is this possible and can the Mission do something about it?
Waste treatment remains one of the biggest problems in BiH, despite some waste- management framework laws adopted. Official estimates put the number of wild dumps in BiH at over 1,000 whilst only 1% of municipal waste is recovered for recycling. The present waste management system in BiH does not record data on waste generation, collection, treatment, recovery and disposal in a comprehensive and structured way. And major problems are not only related to household waste. Most cities in the country lack an organized system for the collection and disposal of used oils, batteries or accumulators, tires, electrical
Page 4 equipment, vehicles, agricultural waste (animal and plants), medical waste, expired medicines, pesticides and similar products.
Hazardous waste and chemicals, if not properly managed, can have a grave impact on the environment and public health as they can contaminate water, soil and the atmosphere.
Again, we come back to the very source of the issue – a lack of responsibility by the authorities that should provide adequate waste disposal sites, with collection and recycling options and with clear penalties for those who do not obey. On the other side, some citizens are not aware that by illegally disposing waste they directly jeopardize their health and the health of their children, not to mention other citizens and the environment in general. Again, it is up to the authorities to establish an effective waste management system that will be accessible to citizens and that will handle all waste in the most environmentally friendly manner as possible.
7. Is engaging youth a solution? Do young people have more awareness about these issues? After all, they will inherit the environment we are polluting right now. And it seems like their air and water will be polluted if something doesn’t change urgently?
This is an area where the Mission sees enormous potential and this is why we have been engaging with young people for the past few years in order to, first, raise their awareness on environmental issues and, second, encourage them, by building their capacities and knowledge, to engage and act.
For example, the Mission, in co-operation with Aarhus Centre Sarajevo, organizes an annual, semester-long Environmental Legal Clinics Programme for law students, currently from two universities. Through a combination of expert-led lectures, workshops and field trips, students have an opportunity to learn about environmental legislation and cases, including those relevant to the implementation of the Aarhus Convention, whilst also further developing their research, case preparation and advocacy skills. After the completion of the Programme, successful students have a chance to apply for volunteer opportunities with the Aarhus Centre Sarajevo to gain further practical experience on environmental cases and to give back to the local community. We will continue this activity in 2021.
Furthermore, the Mission, together with faculties from Banja Luka organized an essay competition for students on the topic of “Ecological incidents in Bosnia and Herzegovina and their possible solutions”. We are very pleased to have received many essays, covering a variety of issues, including the disposal of COVID-19 medical waste, reducing the environmental footprint, and the pyralene chemical leak in Banja Luka a few years ago. This showed us that young people are becoming more and more aware of the consequences of river
Page 5 and air pollution, illegal waste disposal and the proliferation of small hydro plants on their health and well-being.
Recognizing that a clean and safe environment is in the interests of all citizens, the OSCE Mission to BiH will continue to work to raise awareness and promote collective responses to the manifold environmental challenges that BiH faces.
Page 6