Intervju šefice Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasadorice Kathleen Kavalec i predstavnice UNICEF-a u BiH, dr Rownak Khan
Značaj velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju u BiH
Sarajevo, 2. decembar 2021. godine
1. Od objavljivanja rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2018 u decembru 2019. prošle su dvije godine, a jedna godina od objavljivanja rezultata TIMSS 2019 u decembru 2020. godine. Šta su ta istraživanja pokazala i zašto su bitna?
Ambasadorica Kavalec: Ova istraživanja su otkrila ozbiljne nedostatke u pružanju obrazovnih usluga u Bosni i Hercegovini. Međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina učenika (PISA 2018) pokazalo nam je da je polovina petnaestogodišnjaka u BiH funkcionalno nepismena i da zaostaju otprilike tri godine za svojim vršnjacima u području OECD-a, dok je Međunarodno istraživanje postignuća učenika i poučavanja u matematici i prirodnim naukama (TIMSS 2019) pokazalo da oko četvrtine učenika četvrtog razreda ne dostiže ni najniži nivo postignuća iz matematike i prirodnih nauka. Mada su ovi nalazi nesumnjivo razočaravajući za sve nas, oni su i prilika za unapređenje kvaliteta obrazovanja u BiH koju ne treba propustiti.
Rezultati ovih istraživanja bi trebali poslužiti obrazovnim vlastima kao sredstvo za dijagnostikovanje i vodič za strateško planiranje, donošenje odluka i prilagođeno ulaganje u bolje obrazovanje. Rezultati ukazuju na potrebu za hitnom i sveobuhvatnom izradom novih predmetnih kurikuluma, preispitivanje uloge i funkcije nastavnog materijala, unaprijeđenim upravljanjem školom i unaprijeđenim kompetencijama nastavnika – a to su sve ključni elementi kojima se gradi bilo koji uspješan obrazovni sistem koji može usmjeriti mlade generacije ka boljoj budućnosti.
2. Šta se još postiže međunarodnim istraživanjima u oblasti obrazovanja, kao što su PISA, TIMSS i PIRLS, u poređenju s drugim procjenama koja se provode u okviru pojedinačnih obrazovnih sistema?
Predstavnica Khan: Mnoge su prednosti velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju (ILSA), a spomenut ću barem tri. Kao prvo, ovim istraživanjima dolazi se do dokaza o učenju tako što se vrši procjena funkcionalnog znanja učenika; drugo, mogu se praviti poređenja sa stanjem na međunarodnom planu; i treće, dolazi se do dokaza o tome koliko su efikasne već napravljene promjene ili reforme obrazovne politike u poređenju s prethodnim ciklusima testiranja. Kako jedan stručnjak za obrazovanje kaže, velika međunarodna istraživanja u obrazovanju su kao praćenje klimatskih promjena u obrazovnim sistemima. Istraživanja nam pokazuju kako su se trendovi razvijali tokom vremena i koji su odnosi između datih varijabli najbolji za predviđanje budućnosti. Sve više država priznaje značaj velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju. Ako za primjer uzimemo PISA-u, od 32 države i privrede koje su 2000. godine učestvovale u ovom istraživanju, došlo se do 79 država učesnica u 2018. godini. Osim toga, učestvovanje u velikim međunarodnim istraživanjima u obrazovanju obično se više isplate u poređenju s internim procjenama. I interne procjene u obrazovanju su važne, a BiH treba da izgradi svoje kapacitete i resurse kako bi ih mogla razviti dok i dalje učestvuje u međunarodnim istraživanjima. 3. Pandemija COVID-19 izazvala je veliki poremećaj u obrazovanju širom svijeta, ali i u BiH. U kojoj su mjeri velika međunarodna istraživanja značajna pri vršenju procjene poteškoća nastalih u oblasti obrazovanja od početka pandemije COVID-a?
Predstavnica Khan: U posljednje dvije godine svjedoci smo neviđenih poremećaja nastalih u školovanju širom svijeta, a stručnjaci su nas upozorili da bi moglo doći do velikog gubitka u učenju koji bi nesrazmjerno pogodio najugroženiju djecu i mlade.
Uz to bi posljedice COVID-a na privredu mogle uticati na ionako oskudna sredstva za ulaganja u obrazovanje. U tom smislu, politika djelovanja zasnovana na dokazima postaje važnija nego ikad. Drugim riječima, od najveće je važnosti imati pouzdane podatke o učenju. Stručnjaci koji rade na međunarodnim istraživanjima u obrazovanju već prilagođavaju svoju tehniku rada kako bi se na pravi način riješilo djelovanje COVID-a, koje će se sigurno istraživati još godinama. Osim rješavanja poteškoća do kojih je došlo zbog pandemije, buduća velika međunarodna istraživanja u obrazovanju omogućit će i dobijanje dokaza o tome šta je funkcioniralo kako treba u oporavljanju od COVID-a. Predstoji nam mnogo toga da naučimo, a države koje ne budu pribavile, odnosno ne budu koristile rezultate budućih procjena i dokaze, mogle bi značajno kasniti u razvoju.
4. BiH nije potpisala ugovore za učešće u PISA 2022, dok je upitno i njeno učešće u drugim istraživanjima ove vrste. Zašto je važno kontinuirano učestvovati u međunarodnim istraživanjima u oblasti obrazovanja?
Ambasadorica Kavalec: Da biste izmjerili koliko su preduzete intervencije djelovale ili da biste planirali promjene u pristupu kvalitetnijem obrazovanju, potrebno je na sveobuhvatan način razumjeti njegovo stanje u tom trenutku, i kako se ono mijenja s vremenom. Zato su uporedni i nepristrasni dokazi – koje dobijamo preko ovih međunarodnih istraživanja – od suštinskog značaja. Zato je i kontinuirano učešće od ključnog značaja.
Odluka o učešću BiH u velikim međunarodnim istraživanjima čeka već duže vrijeme na odobrenje Predsjedništva BiH. Pozivamo Predsjedništvo BiH da, bez daljnjeg odlaganja, preduzme korake koji su neophodni za kontinuirano učešće u ovim istraživanjima od izuzetnog značaja. BiH ne može više sebi priuštiti gubljenje vremena i ove izuzetne prilike da učestvuje u međunarodnim istraživanjima i osigura kvalitetno obrazovanje svoj djeci.
5. Koje su posljedice prestanka učešća za zemlju i njene mlade generacije?
Ambasadorica Kavalec: Posljedice prestanka učešća BiH u ovim istraživanjima izuzetno su ozbiljne. Prije svega, to bi bila propuštena prilika za rad zasnovan na dokazima ka poboljšanju kvaliteta obrazovanja za mlade generacije ove države. Inkluzivno kvalitetno obrazovanje nije samo nešto na šta sva djeca imaju pravo, već predstavlja i temelj ekonomskog prosperiteta i održivog mira. Vjerovatno će zbog oduzimanja ovog prava novim generacijama mladi ljudi nastaviti masovno napuštati svoju zemlju, što je gubitak ogromnog potencijala za stvaranje bolje budućnosti BiH. Ne možemo dovoljno naglasiti koliko je važno da nadležne vlasti osiguraju da BiH nastavi učestvovati u ovim prijeko potrebnim istraživanjima.
6. Evidentno je da bosanskohercegovačkiučenici značajno zaostaju za svojim vršnjacima u zapadnoj Evropi i zemljama OECD-a, a vidimo i velike razlike u jednakosti među učenicima. Mada je značaj kontinuiranog učešća u međunarodnim istraživanjima neosporan, šta obrazovne vlasti i škole u BiH mogu učiniti s već dostupnim rezultatima PISA 2018 i TIMSS 2019? Šta možemo učiniti s naučenim lekcijama iz pandemije COVID-19?
Predstavnica Khan: Sjećam se upečatljivih naslova 3. decembra 2019. godine, kada su objavljeni prvi rezultati PISA-e za BiH. Vijest je kružila nekoliko dana, ali nismo vidjeli da je došlo do nekog neposrednog reagovanja ili akcije obrazovnih vlasti u BiH. Četiri mjeseca kasnije našli smo se usred pandemije i razgovori oko reformi u obrazovanju gurnuti su u drugi plan. Vlasti treba da ponovo pokrenu ove razgovore i da koriste podatke za strateško planiranje reformi u obrazovnom sektoru. Izvještaji TIMSS-a i PISA-e preporučuju akcije kao što su ulaganja u predškolsko obrazovanje, provedbu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa i jačanje nastavničkih kompetencija i u upravljanje obrazovanjem, te ciljane intervencije za unapređenje postignuća ranjive djece, kao što su djeca koja žive u siromaštvu, djeca iz ruralnih područja i mladi ljudi koji pohađaju srednje stručne škole. Pandemija COVID-a dodatno je pokazala važnost fokusiranja intervencija na ranjivu djecu i mlade, jer Brze procjene i istraživanja o društveno-ekonomskom utjecaju pokazuju da je zatvaranje škola daleko više utjecalo na ove marginalizirane grupe u zemlji. Posljednje dvije godine također su pokazale značaj reformi u digitalnom obrazovanju i osiguranja ravnopravnog pristupa digitalnim tehnologijama za djecu i nastavnike. Postoje uvjerljivi dokazi da je nastavnicima potrebna podrška u držanju koraka s digitalnim tehnologijama. Konačno, vode se i razgovori o značaju ciljanih akcija za zaštitu mentalnog zdravlja djece, nastavnika i roditelja, odnosno staratelja.
Svi ovi nalazi ne mogu ostati samo na papiru. Obrazovne reforme zahtijevaju vrijeme koje djeca u BiH nemaju. Zato moramo djelovati odmah.
Interview with Ambassador Kathleen Kavalec, Head of the OSCE Mission to BiH and Dr Rownak Khan, UNICEF BiH Representative
Importance of international large-scale assessments in education in BiH
Sarajevo, 2 December 2021
1. It has been two years since the results of PISA 2018 were published in December 2019 and one year since the results of TIMSS 2019 in December 2020. What did those results show and why do they matter?
Ambassador Kavalec: The results revealed serious shortcomings of education provision in Bosnia and Herzegovina. PISA 2018 exposed that half of 15-year-olds are functionally illiterate and approximately three years behind their peers in the OECD area, while TIMSS 2019 showed that around a quarter of fourth graders does not reach even the lowest level of achievements in mathematics and natural sciences. While these findings are undoubtedly disappointing for everybody, they also represent an important opportunity to improve the quality of education in Bosnia and Herzegovina.
These results should serve education authorities as a diagnostic tool and a guide for strategic planning, decision-making, and tailored investment towards better education. The results indicate the urgent need for comprehensive curriculum reform, rethought teaching materials, strengthened school management and teacher competencies – these are the essential building blocks of an education system(s) that can successfully guide young generations towards a better future.
2. What is the added value of international assessments in the area of education - such as PISA, TIMSS, and PIRLS - in comparison to other assessments conducted within individual education systems?
Representative Khan: There are many benefits of international large-scale assessments in education (ILSAs), I will mention at least three. First, these assessments generate evidence of learning by assessing the functional knowledge of students, second they provide international comparisons and third they are providing the evidence of how effective education policy changes or reforms are in comparison to the previous test cycles. As one education expert puts it, ILSAs are the climate of education systems. They tell us how trends have developed over time and which relationships between variables are best for predicting the future. More and more countries are acknowledging the importance of ILSAs- take PISA for example, from 32 countries and economies participating in 2000 to 79 in 2018. In addition, ILSAs are often in cost-effective in comparison to internal assessments. Internal assessments in education are also important and BiH should build its capacities and resources to be able to develop them while continuing to participate in international ones.
3. The COVID-19 pandemic caused major disruptions in education worldwide, as well as in BiH. To what scale are international large-scale assessments important in assessing post-COVID difficulties? Representative Khan: In the last two years we had unprecedented disruptions in schooling around the world. Experts have warned us that the disruptions might lead to severe learning loss, disproportionally affecting the most vulnerable children and youth. In parallel, the effects of COVID on economies might affect already scarce resources for investments in education. In this context, policies based on evidence are more important than ever- In other words, it is utmost critical to have strong data on learning. ILSA experts are already tailoring their tools to properly address the impact of COVID, which will surely be researched in the coming decades. Besides addressing difficulties caused by the pandemic, future ILSAs will also enable evidence to see what worked in post-COVID recovery. We have so much learning ahead of us and countries which do not obtain and/or use the upcoming evidence might significantly fall behind.
4. Bosnia and Herzegovina failed to sign contracts for participation in the PISA 2022, while its participation in other assessments is questionable as well. Why is it important to continuously participate in international assessments in the area of education?
Ambassador Kavalec: To measure the impact of taken interventions or to plan changes in approach towards a better-quality education, you need a comprehensive understanding of its current status and how it changes with time. Comparative and unbiased evidence – which these international assessments provide - is essential for this. Therefore, continued participation is crucial.
Decision on BiH participation in international large-scale assessments has been pending the approval of the BiH Presidency for some time now. We call on the BiH Presidency to take, without any further delays, steps needed for the continuous participation in these crucial assessments. BiH cannot afford to lose time and this valuable opportunity to be part of international assessments and to ensure quality education for all children.
5. What are the consequences of discontinuation of participation for this country and its young generations?
Ambassador Kavalec: The consequences of the discontinuation of BIH’s participation in these programs are severe. First of all, it would be a huge missed opportunity for conducting evidence- based work towards improving the quality of education for the younger generations of this country. Inclusive quality education is not only something that all children have a right to, but also represents the foundation of economic prosperity and sustainable peace. Depriving new generations of this right will likely see young people continue to leave this country in droves, and with this the loss of immense potential to create a better future for BiH. We cannot stress enough just how important it is that the responsible authorities ensure that BiH resumes participation in these indispensable assessments.
6. Evidently BiH students are lagging significantly behind their peers in the Western Europe and the OECD countries, and we also see large equity discrepancies between students. While the importance to continually participate in international assessments is undeniable, what can education authorities and schools in BiH do with already available PISA 2018 and TIMSS 2019 results? What can we also do with the lessons learned from the COVID-19 pandemic?
Representative Khan: I remember the striking headlines on 3 December 2019, when the first PISA results for BiH were published. The news went viral for a few days, but we did not see much immediate reactions or actions from most of the education authorities in BiH. Four months later we were in the midst of the pandemic and conversations around education reforms were put in the back burner. Authorities need to revitalise these conversations and to use the data to strategically plan education sector reforms. TIMSS and PISA reports recommend actions such as investments in preschool education, implementation of common core curricula and strengthening teacher and education management competencies, and targeted interventions to improve achievements of vulnerable children, such as children living in poverty, children from rural areas and young people enrolled in vocational education and training (VET). The COVID pandemic further demonstrated the importance of focusing interventions on vulnerable children and youth as the Rapid Assessments and Socio-economic impact surveys show that school closures have disproportionally affected these marginalized groups in the country. The last two years also demonstrated the importance of digital education reforms and ensuring equitable access to digital technologies for children and teachers. There is compelling evidence that teachers need support in keeping up with the digital technology. Finally, it also directs conversations about the importance of targeted actions to protect the mental health of children, teachers, and parents/caregivers. All these findings cannot just be left on paper. Education reforms take time which children in BiH do not have- we need to act now.