Organisation pour la sécurité et la coopération en Europe (OSCE) · book

Women in the Army

OSCE
Voir le document original

Le texte intégral est hébergé par l’organisation qui le publie. lawenc.com indexe les métadonnées et renvoie vers la source officielle.

Texte intégral

@ENE U VOJSCI

Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije

Beograd, 2007.

2 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

@EN E U VOJSC I S A DR @ A J Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci” PREFACE odr`ane 5. oktobra u Beogradu Hannelore Valier (Misija OEBS-a u Srbiji) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 Izdava~i Ministarstvo odbrane Republika Srbija PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Institut za strate{ka istra`ivanja

Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Otvaranje skupa Misija OEBS-a u Srbiji, ^akorska 1, 11000 Beograd, Srbija Zvonko Obradovi} (Ministarstvo odbrane) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17 Stavovi izra`eni u ovoj publikaciji pripadaju Hans Ola Urstad isklju~ivo autorima i ne odra`avaju nu`no (Misija OEBS-a u Republici Srbiji) . . . . . . . . . . . . . . .19 i stavove OEBS-a. Sne`ana Samarad`i}-Markovi} Ure|iva~ki odbor (Sektor za politiku odbrane) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 Vladimir Biland`i} Branko Bo{kovi} Jan Mar~ek I M ES TO I UL OG A @ E NE U VOJ S CI Hannelore Valier Sne`ana Markovi} Samard`i} 1. ISTORIJSKA I NAU^NO-TEORIJSKA Jovanka [aranovi} ISHODI[TA SAVREMENOG OBLIKOVANJA ULOGE Lektura i korektura @ENE U VOJSCI – uvodno izlaganje . . . . . . . . . . . . . . . .27 Original dr Jovanka [aranovi} Grafi~ka obrada i prelom (Institut za strategijska istra`ivanja) . . . . . . . . . . . . . .27 Original 2. VE]A PARTICIPACIJA @ENA U VOJSCI KAO IZRAZ [tampa RAVNOPRAVNOSTI POLOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41 Original Dragana Petrovi} Tira` (Savet za ravnopravnost polova 500 primeraka Vlade R. Srbije) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41

4 5 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

3. POLAZNE STRATE[KE PRETPOSTAVKE ZA dr Maja Garb SLU@BU @ENA U VOJSCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53 (Ministarstvo odbrane Republike Slovenije) . . . . . . .127 pukovnik dr Mitar Kova~ 10. WOMEN – A FORCE WITHIN THE ARMY . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 (Uprava za strategijsko planiranje MO) . . . . . . . . . . .53 capetan Adala Valcu 4. WOMEN IN THE ARMY AS PART (Ministarstvo odbrane Republike Rumunije) . . . . . . .139 OF THE GENDER MAINSTREAMING PROGRAM (UN Resolution 1325) . . . . . . . . . . . . . . . . .59 11. ISKUSTVA POLICIJE SRBIJE U OSPOSOBLJAVANJU @ENA dr Zorica Mr{evi} ZA POSLOVE U OBLASTI BEZBEDNOSTI . . . . . .147 (Misija OEBS-a u Republici Srbiji) . . . . . . . . . . . . . . .59 Marija Blagojevi} (Kriminalisti~ko policijska akademija) . . . . . . . . . . .147 5. WOMEN IN THE ARMY IN THE CONTEXT OF DEMOCRATIC CONTROL OF ARMED FORCES . . . . . . . . . . . . . . . . .81 III PE RS PE KT I VE A N GA @ OVA NJ A Megan Bastick (DCAF) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81 @ EN A U VO JSC I SR BI JE 6. @ENE U VOJSCI - ETI^KI ASPEKT 12. OPRAVDANOST ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI SRBIJE SA STANOVI[TA dr Dragana Duli} KVALITETA POPUNE (Fakultet bezbednosti) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 ORU@ANIH SNAGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 pukovnik Miodrag Gordi} (Uprava za kadrove MO) I I I SKU STVA U A N GA @ OVA N J U mr Brankica Potkonjak-Luku} @ EN A U SAV R EM EN I M (Centar za vojnonau~nu dokumentaciju VOJ SKA M A i informacije) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 7. SLU@ENJE VOJNOG ROKA ZA @ENE 13. OSNOVNE PRETPOSTAVKE U ORU@ANIM SNAGAMA RACIONALNOG ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181 RUSKE FEDERACIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 mr Drana Alargi} pukovnica Va{urina Zarina Petrovna (Uprava za ljudske resurse (Ministarstvo odbrane Rusije) . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 General{taba Vojske Srbije) 8. THE WIDER EMPLOYMENT OF pukovnik Miodrag Baji} WOMEN IN THE BRITISH ARMY . . . . . . . . . . . . . . .121 (Uprava za ljudske resurse pukovnik Simon Vandeleur General{taba Vojske Srbije) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181 (Vojno izaslanstvo Velike Britanije u R. Srbiji) . . . . .121 14. POSLOVI U VOJSCI NA KOJIMA 9. WOMEN IN THE MILITARY: BI @ENE TREBALO PRVENSTVENO THE CASE OF SLOVENIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 DA SE ANGA@UJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .189

6 7 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

dr Zoran Kilibarda (Fakultet bezbednosti) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .189 15. OBRAZOVNO-VASPITNE PRETPOSTAVKE VE]EG ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI . . . . . . .197 doc. dr Budislav Su{a (Institut za strategijska istra`ivanja) . . . . . . . . . . . . .197 P R EFA CE 16. PSIHOLO[KE KARAKTERISTIKE @ENE OD ZNA^AJA ZA [KOLOVANJE U VOJNOJ AKADEMIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .207 Nada Dani} (Vojna akademija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .207 This book is a compilation of papers presented at the international conference „Woman in the Army“, organized in 17. SPECIFI^NOSTI LOGISTI^KE cooperation between the OSCE Mission to Serbia and the PODR[KE I MOGU]NOSTI VE]EG Serbian Ministry of Defense. The conference, held in October ANGA@OVANJA @ENA U LOGISTICI . . . . . . . . . . .217 2006, was dedicated to the position of women in the Serbian pukovnik Branko Jankovi} army and discussed experiences from Russia, Slovenia, Hun- (Uprava za sistem logistike gary, Rumania, Great Britain and France. Representatives of Sektora za materijalne resurse MO) . . . . . . . . . . . . .217 international organizations presented relevant international 18. MOGU]I MODELI I DINAMIKA standards and recommendations. REALIZACIJE VE]EG ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI SRBIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225 The conference was organized against the background of the decision, by Serbia’s Military Academy, to enroll the pukovnik dr Bo`idar Forca first generation of woman in the academic year 2007-2008. (Uprava za razvoj The Military academy is currently the only institution accred- General{taba Vojske Srbije) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225 ited to educate professional military personnel. Women’s inclusion into the military’s education system presents a first D OD ATA K step towards better utilization of knowledge and expertise Rezolucija Saveta bezbednosti 1325 available among woman and their participation in reforming usvojena na 4213-om sastanku, and professionalizing the Serbian army. 31. oktobra 2000. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .234 Conference speakers stressed that under-representation of women in the military is an impediment to the creation of a well-functioning and trustworthy security sector, capable of providing adequate security for all citizens. Moreover, it is taken that the dominance, within military forces, of just one gender negatively impacts social and economic development,

8 9 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

potentially undermining the rule of law, exacerbating exist- also seen in the context of efforts to join Euro Atlantic inte- ing social tensions and fuelling crime and instability. At the grations. same time, the presence of women in the army is not just Although the engagement of women in Serbia’s military mere reflection of demographic structure; it is the reflection is symbolic today, the decision to enroll women at the of an inclusive society and basic aspect of the human dimen- sion of security. Military Academy of Serbia is a welcome expression of respect for women’s human rights and indicator of increased Nonetheless, if Gender-equality, as a prerequisite for democratic standards in Serbian society as a whole. sustainable security and stability, is to become reality, the deci- sion to enroll women in military education should entail care- ful reconsideration of admission criteria to avoid standard set- Hannelore Valier ting that builds upon traditional estimation of male-female Head of Democratization Department capacities and affinities. Thus the transformation of gender OSCE Mission in Serbia relations in the security sector necessitates a thorough over- haul of numerous social stereotypes before gender-sensitive rules can produce gender equality for woman in the military. Equally, subsequent to opening up professional career paths to woman through military education, women’s concerns need to become an integral part of policy making within the military. International experience has shown that higher repre- sentation of women in security structures also leads to the for- mulation of more inclusive approaches to peace and security, with heightened emphasis on social and economic issues that provide the foundation for sustainable peace and security. It should also be noted that increased participation of women does not only impact consolidation of peace and security, it equally reflects back on the general position of woman in society, promoting their human rights and equality in other segments of society and thus transforming social structures that motivate conflict. It was pointed out by several speakers that the inclusion of women would also bring the Serbian military closer to European standards creating preconditions for Serbia’s contri- bution to regional and international peace keeping/building efforts. Significant participation of women in the military is

10 11 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

PR E D GOVOR

Ova knjiga sadr`i zbirku govora sa Me|unarodne kon- ferencije „@ene u vojsci”, koju su u oktobru 2006. godine zajedno organizovali Misija OEBS u Srbiji i Ministarstvo odbrane Republike Srbije. Konferencija je bila posve}ena raz- matranju polo`aja `ena u Vojsci Republike Srbije kao i odgo- varaju}im iskustvima drugih zemalja – Rusije, Slovenije, Ma|arske, Rumunije, Velike Britanije i Francuske. Na Konferenciji su u~estvovali i predstavnici me|unarodnih organizacija koji su prezentirali relevantne va`ne me|unaro- dne standarde i preporuke. Ova konferencija je organizovana nakon {to je Vojna akademija Republike Srbije donela odluku o upisu prve gene- racije `ena na Akademiju u 2007/08. {kolskoj godini. Vojna akademija je trenutno jedina institucija ovla{}ena da obrazuje profesionalno vojno osoblje. Zbog toga je uklju~ivanje `ena u vojni obrazovni sistem prvi korak ka otvaranju mogu}nosti `enama da sti~u potrebna vojna znanja i stru~nosti, kao i ka njihovom u~e{}u u reformama i profesionalizaciji Vojske Republike Srbije. Govornici na Konferenciji naglasili su da je nedovoljna predstavljenost `ena u vojnim institucijama smetnja dobrom funkcionisanju tih institucija i uspostavljanju poverenja u sek- tor bezbednosti da mo`e osigurati bezbednost svim gra- |anima. Smatra se da se dominacija osoba jednog pola u voj- nim snagama negativno odra`ava na dru{tveni i ekonomski

12 13 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

razvitak, potencijalno ugro`avaju}i vladavinu prava, poja~a- nju mira. Zna~ajno u~e{}e `ena u vojci tako|e se razmatra i u vaju}i postoje}e dru{tvene tenzije i pogoduju}i pojavama kri- kontekstu napora pridru`ivanja Evroatlanstkim integracijama. minala i nestabilnosti. Istovremeno, prisustvo `ena u vojsci Iako je danas anga`ovanje `ena u srpskoj vojsci nije samo adekvatan odraz demografske strukture; ono pred- prakti~no simboli~no, odluka da se `enama omogu}i upis na stavlja dokaz o postojanju uklju~uju}eg (inkluzivnog) dru{tva Vojnu akademiju u Srbiji izraz je dobrodo{lice po{tovanju i po{tovanja osnovnih aspekata ljudske dimenzije sektora bez- ljudskih prava `ena i indikator porasta demokratskih standar- bednosti. da u srpskom dru{tvu u celini. Ako je ravnopravnost polova zaista preduslov za trajnu sigurnost i realnu stabilnost, odluka o uklju~enju `ena u vojno obrazovanje iziskuje posebno razmatranje kriterijuma za pri- Hannelore Valier jem radi izbegavanja nametnutih standarda baziranih na tradi- [efica odeljenja za Demokratizaciju cionalnoj proceni mu{ko-`enskih sposobnosti i sklonosti. OEBS Misija u Srbiji Tako|e, transformacija odnosa polova u sektoru bezbednosti zahteva temeljno preispitivanje brojnih dru{tvenih stereotipa pre nego nego {to nova rodno osetljiva pravila dovedu do polne ravnopravnosti `ena u vojsci. Posle otvaranja vrata pro- fesionalne vojne karijere `enama, naredni korak treba da vodi integraciji `enskih stavova i potreba u proces upravljanja vojskom. Me|unarodna iskustva pokazuju da pove}ano u~e{}e `ena u bezbednosnim strukturama vodi ka mnogo inkluzivni- jem pristupu razmatranja pitanja mira i bezbednosti, sa naglaskom na dru{tvenim i ekonomskim pitanjima koja obez- be|uju osnovu za trajni mir i bezbednost. Tako|e treba uzeti u obzir da pove}ano u~e{}e `ena ne uti~e samo na konsoli- daciju mira i bezbednosti, ve} da to uzvratno doprinosi i op{tem pobolj{anju polo`aja `ena u dru{tvu, promovi{u}i nji- hova ljudska prava i ravnopravnost sa ostalim dru{tvenim segmentima i tako transformi{e one dru{tvene stukture koje ina~e doprinose dru{tvenim sukobima. Vi{e govornika je istaklo da }e uklju~ivanje `ena doprineti pribli`avanju vojnih snaga Srbije evropskim stan- dardima, stvaraju}i na taj na~in preduslov za njen doprinos regionalnim i me|unarodnim naporima za odr`anje i izgrad-

14 15 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Zvonko Obradovi} dr`avni sekretar

Dame i gospodo,

K oristim ovu priliku da Vas u ime Ministarstva odbrane Republike Srbije i u svoje li~no ime srda~no pozdra- vim i izrazim zadovoljstvo {to imam ~ast da otvorim ovu zna~ajnu Me|unarodnu konferenciju koja ima za cilj da sagle- da potrebe i mogu}nosti ve}eg participiranja `ena u Vojsci Srbije, kao i da podr`i po~etak {kolovanja `ena na Vojnoj akademiji. Posebno pozdravljam ambasadora Ola Urstada, {efa Misije OEBS u Srbiji, koja je, zajedno sa Ministarstvom odbrane, suorganizator ove Konferencije. Tako|e, zahvalju- jem se svim stranim predstavnicima koji }e na ovom skupu izneti svoja iskustva po pitanju anga`ovanja `ena u vojsci i `elim im prijatan boravak u Beogradu. Po{tovani u~esnici skupa, reforma Vojske Srbije je u toku, njena polazi{ta su dobro poznata i slede opredeljenja Republike Srbije za pristupanje evroatlantskim bezbednosnim integracijama. Sveobuhvatnost reforme podrazumeva svestrano razma- tranje svih pitanja. Jedno od klju~nih pitanja je svakako i pitanje ljudskih resursa, pa samim tim i mesta i uloge `ene u Vojsci Srbije. Svesni smo ~injenice koliko je to pitanje slo`eno i da na{a iskustva, iako nisu zanemarljiva, nisu dovoljna da se

16 17 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

daju odgovori na sva pitanja pred kojima se u ovom trenutku nalazimo kada govorimo o `eni kao profesionalnom pripad- niku Vojske. Zbog toga, treba da budemo naro~ito zadovoljni {to nam Hans Ola Urstad, Ambassador, se ukazala prilika da uz pomo} OEBS pripremimo ovu Head of the OSCE Mission to Serbia Konferenciju.

A cknowledge Prisustvo kompetentnih stru~njaka iz zemalja sa dugom and address State Secretary of Defence, tradicijom i bogatim iskustvom o anga`ovanju `ena u vojsci Zvonko Obradovic, Assistant Minister Markovic-Sa- dodatna su garancija da }e ovaj skup pru`iti korisne sugestije mardzic. za na{ budu}i rad po tom pitanju. Welcome representatives of the Army of Serbia, the Po{tovani u~esnici Konferencije, jo{ jednom Vas poz- Ministry of Interior, experts and representatives of academia dravljam i zahvaljujem Vam {to ste se odazvali na ovaj, po sve nas, zna~ajan skup i `elim svima nama uspe{an rad. from Serbia and from abroad, distinguished members of the armed services from various countries participating in the Sada pozivam gospodina ambasadora Ola Urstada da se conference. Special Day – 5 October – 6 Years! Security con- obrati u~esnicima Konferencije. cerns affect society and a state as a whole, as well as lives of individuals. These issues should not be restricted to a narrow, male dominated circle, as is often the case. The notion and concept of security has evolved over time. Focus is now on the right to security, as much as the mil- itary aspects. A concept of human security, which is endorsed by the UN and by the OSCE implies that the interest of the individual, is at the center of security concerns and related decision-making. UN Security Council resolution 1325 (2000) stresses the shift from a vision of women as victims of conflicts to a vision of women as actors in conflict resolution, peace-build- ing and peacekeeping on an equal footing with men. This suggests that gender equality and gender issues have a place at an early stage of policy definition and in its implementation, and that this should be reflected in corre- sponding legislation and practice.

18 19 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

This new concept of security is helpful for the integra- This will not only enhance the perception and respect of tion of women in the army. the Army, but the democratic standards of the society as a whole. Research proves that women, representing over half of the world population, have been particularly affected in armed The OSCE Mission remains prepared to continue our conflicts. They have the right and should be given the oppor- promotion of gender equality, by supporting the process of tunity to influence policies which would prevent these con- further promotion of gender mainstreaming in the Army. It flicts or resolve them. will be very visible and in this way have a positive effect regarding gender issues in general. The army will no longer Professional under-representation of women is imped- be the male bastion that it has been traditionally. I wish you ing the creation of a well-functioning and trustworthy securi- productive work during the conference, I am sure the experi- ty sector, capable of providing an adequate level of security ences and views shared here would go a long way towards for all citizens. This is particularly important for post-conflict making the armed forces of this country more advanced, more and transition societies. The multidimensional concept of flexible, and better able to contribute to regional and interna- security is a foundation of the OSCE. In the tional security. OSCE area, it has become increasingly evident that Thank you! security, democracy, and prosperity are closely linked. Including women in the military education system is the first step towards making the full use of their knowledge and expertise in promoting an Army able to face new challenges in an era which requires early threat detection and emphasizes conflict-prevention. The first step would lead to the next ones: making women’s concerns an integral part of policy making and activity implementation in setting gender equality as a prereq- uisite for sustainable security and stability. I welcome the decision to integrate women students in the Military Academy of the Army of Serbia. We also com- mend the efforts made so far, within the defense reform process, to appoint women in important positions in the Ministry of Defense and within the officer’s corps. The enrollment of women students in the Military Academy will no doubt provide a sustainable basis for a long term and positive change in this respect.

20 21 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Sne`ana Samard`i}-Markovi} Pomo}nik ministra odbrane za politiku odbrane

Za{to Konferencija o `enama u vojsci?

P red nama je veliki izazov da promenimo percepciju na{eg dru{tva o vojsci i sistemu odbrane. Smatramo da vojska nije puki potro{a~, ve} veliki potencijal dru{tva – nau~ni, karijerni, spoljnopoliti~ki potencijal. Vojska je deo okru`enja u kome `ivi i radi, a ne zaseban entitet, nije dr`ava u dr`avi. Da bismo promenili uvre`enu percepciju, moramo promeniti i vojsku. U toku je reforma sistema odbrane. Jedno od pitanja koje treba da se re{i je iznala`enje modela racionalnog anga`ovanja ljudskih resursa. Ako je vojska sas- tavni deo dru{tva u kome `ivi, mora imati u vidu i da su `ene ogroman deo toga dru{tva. Zna~i da reforma podrazumeva valjano definisanje mesta i uloge `ene u odbrani kao zna- ~ajnom delu tih resursa. Anga`ovanje `ena u vojsci zaslu`uje posebnu pa`nju jer znatno zaostajemo za praksom razvijenih zemalja. Ve}e u~e{}e `ena u vojsci zna~ajno je i sa stanovi{ta istinske ravnopravnosti polova koja podrazumeva jednake {anse za ostvarivanje u svim oblastima dru{tvenog `ivota. U skladu sa opredeljenjem na{e zemlje za pristupanje evroatlantskim bezbedonosnim integracijama a samim tim i za dostizanje standarda koje te integracije zahtevaju, Strate- gijskim pregledom odbrane i Ministarskim uputstvom najav- ljeno je intenziviranje procesa stvaranja uslova za zna~ajnije u~e{}a `ena u strukturi profesionalnih pripadnika vojske.

22 23 Kako do}i do prihvatljivih re{enja? Da bismo doneli odgovaraju}e odluke kojima bismo unapredili dosada{nju praksu, kreirali prihvatljiv model {ko- lovanja `ena na Vojnoj akademiji, odredili tempo sustizanja prakse razvijenih, neophodno je sagledavanje vlastite prakse i dostignu}a drugih. Otuda potreba za jednom ovakvom Konfe- rencijom sa {irokom lepezom u~esnika – predstavnika vla- dinog i nevladinog sektora, predstavnika stranih oru`anih ze- malja, fakulteta, na{eg MO i G[. S obzirom na to da se nalazimo na po~etku procesa I sveobuhvatnog re{avanja pitanja uloge `ene u vojsci, bilo je neizbe`no da se programom Konferencije obuhvati {iri krug pitanja koja su svrstana u tri tematske celine. Odgovori na ta pitanja opredeli}e dalje korake u tom MESTO I ULOGA procesu. Saznanja do kojih }emo do}i razmenom iskustava omogu}i}e nam da izbegnemo po~etni~ke gre{ke. Istovreme- @ENE U VOJSCI no, ovaj skup zahvaljuju}i renomeu u~esnika bi}e bez sumn- je generator senzibilisanja javnosti za aktivnosti koje }e u vezi stim da se preduzimaju. Namera nam je da kroz {iroku razmenu mi{ljenja do|emo do re{enja koja }e omogu}iti `e- nama i mu{karcima da se rade}i u uslovima komplementar- nosti uzajamno oboga}uju svojim razlikama. Neki koraci na tom putu ve} su u~injeni. Zabele`ena su prva istra`ivanja na temu anga`ovanja `ena u vojsci. Pojavile su se nekolike publikacije sa tom problematikom. Ovo je zgodna prilika da pomenemo upravo jedan takav poduhvat. Upravo je ovih dana iza{la iz {tampe knjiga @ena u odbrani – od tradicionalnog do savremenog, ~iji je autor dr Jovanka [a- ranovi}. Njoj je, o~igledno ne bez razloga, pripala obaveza i ~ast da podnese uvodno izlaganje na na ovoj Konferenciji.

24 ISTORIJSKA I NAU^NO-TEORIJSKA ISHODI[TA SAVREMENOG OBLIKOVANJA ULOGE @ENE U VOJSCI

dr Jovanka [aranovi}1, nau~ni saradnik

Rezime: Za definisanje uloge `ene u vojsci, u skladu sa savremenim socijalno-ekonomskim, nau~no-tehnolo{kim, de- mografskim i bezbednosnim oklonostima, potrebno je da se sagleda istorijska dimenzija te pojave kako bi se realnije sagledali mogu}i okviri njene dalje transformacije. Svakako, to nije dovoljan uslov za dono{enje primerenih re{enja. U tom cilju analizirani su rezultati istra`ivanja osobenosti `enske populacije i razlike izme|u mu{karaca i `ena u pogledu nji- hovih biofizi~kih i psihosocijalnih karakteristika koje treba imati u vidu kada se procenjuju potrebe i mogu}nosti ve}e zastupljenosti `ena na poslovima koji su tradicionalno dodeljivani mu{karcima. Klju~ne re~i: `ena, tradicionalna uloga, savremeno gle- danje uloge `ene u vojsci. Summary: Defining the role of women in the military in accordance with the modern socio-economic, scientific, tech- nical, demographic and security conditions, requires a prop- 1 Autor je na~elnik Odeljenja za studije odbrane u Institutu za strategijska istra`ivanja.

26 27 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

er insight into the historical dimension of that phenomenon in order to have a more realistic view on the possible framework for its further transformation. It is not, by all means, a suffi- cient condition for finding adequate solutions. Therefore, an Uv od analysis has been done on the results of the research on the characteristics of the female population and the differences between men and women, regarding their biophysical and @ ena u vojsci nesumnjivo je dovoljno provokativna tema. Pitanja koja ona obuhvata su brojna. Izgleda da je `ena jo{ uvek suo~ena sa dilemom da li da u|e u taj psycho-social characteristics. This should be taken into account when assessing the needs and possibilities of greater neprikosnoveni, bogom dani svet mu{karca? Koje poslove da involvement of women in jobs traditionally assigned to men. obavlja? Da li svojim prisustvom u tom svetu remeti prividnu harmoniju vladaju}ih stereotipa? Razlog tome je ~injenica da Key words: woman, traditional role, woman in the se uloga `ene, oblikovala pod uticajem shvatanja da je ona armed forces. biolo{ki predodre|ena da bude, prvenstveno majka i supruga, da podi`e decu i brine o doma}instvu. Zato ne treba da ~udi {to je vekovima bila u senci dominantne uloge mu{karca- vojnika, ratnika. Me|utim, vremenom mnogo toga se promenilo. U~e{}e `ena u razli~itim poslovima u vojsci ve} je postala uobi~ajena pojava u ve}ini savremenih zemalja. One se sve ~e{}e nalaze u ulozi vojnika u miru i u ratu, u neborbenim ali i u borbenim sastavima, u pozadini i na frontu. ^ime su te promene uzroko- vane? Ko su te `ene? Da li je re~ o atipi~nim osobama – `e- nama sa „vi{kom mu{kih hormona” sklonim da postupaju kao mu{karci. Da li je to, kako neki smatraju, ustanak }erki protiv o~eva i njihovog patrijarhalnog ure|enja sveta, ili pak samo ekces emancipacije `ena koji je obele`io decenije dvadesetog veka? Radi iznala`enja odgovora na neka od ovih pitanja, neophodno je da se, pored relevantnih nau~nih saznanja, imaju u vidu i pouke dosada{nje prakse jer re{enja koja su pre`ivela vekove mogu biti, ako ne uzor za opona{anje, onda, bar, putokaz u kom pravcu valjana re{enja mogu da se tra`e. Moderno koje ignori{e tradicionalno ima male izglede da bude plodotvorno. Koje su osnovne odlike tih re{enja i na kakvim shvatanjima su prvenstveno utemeljena?

28 29 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

1. Tradicionalno gledanje zakonitostima. On je to dokazivao „nau~nom” ~injenicom da na ulogu `ene u vojsci su posvuda u prirodi mu{ka lica fizi~ki razvijenija od `enskih. Prema njegovom shvatanju mu{karac se odnosi prema `eni Dominantna odlika tradicionalnog gledanja na ulogu kao Sunce prema Zemlji. Pitagora je smatrao da „postoji je- `ene u vojsci proistekla je iz op{teg stava da `ena nije stvore- dan dobar princip koji je stvorio red, svetlost i mu{karca; i na za ratnika. Pokri}e za uskra}ivanje te uloge bilo je ~vrsto jedan r|av princip koji je stvorio haos, mrak i `enu”. Kasnija uverenje o izrazitoj biolo{koj nejednakosti polova. Prihva- shvatanja unela su znatne novine ali nisu bitno odstupila od }eno je stanovi{te da se `ene zna~ajno razlikuju od mu{kara- pomenutog stava. Ruso smatra da je zadatak `ene da se dopa- ca po mogu}nostima obavljanja odre|enih poslova. Shodno da mu{karcu, da ga te{i i odgaja i kona~no, ili na prvo mesto tim nagla{enim razli~itostima, mu{karac je jednostavno da mu bude korisna. Hegel, zastupa stav da je `eni mesto ozna~en kao bi}e predodre|eno da ratuje. Od kada datira ova unutar porodice, bez mogu}nosti da iz nje iza|e. Tako za `enu „prirodna” podela poslova na mu{ke i `enske, najbolje ilus- brak i porodica postaju du`nost, a svrha braka – reprodukcija. truje Vegecije svojim re~ima da „ribarima, lovcima na ptice, poslasti~arima, tka~ima i svima onima koji izgleda da su U skladu sa takvim duboko ukorenjenim i {iroko ras- anga`ovani u zanimanjima koja odgovaraju `enama ne bi tre- prostranjenim shvatanjima o prirodnoj nejednakosti polova, balo dozvoliti pristup kasarnama”. Takvo gledanje implicitno sve do pobede industrijske revolucije uloge polova bile su diskvalifikuje `enu iz vojni~kog stroja. „Dokazi” za oprav- strogo podeljene. Du`nost `ene svodila se na aktivnost u ku}i, danost te diskvalifikacije mogu se na}i jo{ u starogr~kom dok je mu{karac obavljao poslove van ku}e. To se odnosilo mitu o poreklu mu{karca i `ene kao i kasnije u biblijskom naro~ito na poslove koji su bili pla}eni, pa je tako mu{karac tuma~enju ~ovekovog postanka. Tuma~enjem da je bog od- smatran jedinim izdr`avaocem i nosiocem blagostanja u po- redio da `ena bude izazov mu{karcu i da ga navodi na zlo, rodici. Dvoli~nost takvog morala ogledala se u tome {to je, i Biblija je biolo{koj inferiornosti `ene pridodala jo{ jedan hen- kada je bio u pitanju isti posao, podela uloga zavisila od toga dikep – svojevrsnu eti~ku inferiornost. U skladu sa tom bibli- da li se posao obavlja u ku}i ili van nje. Kasnije, kada je `ena jskom anatemom uobli~avale su se ne samo obi~ajne nego i iza{la iz uskog kruga porodice i iz ku}e, potcenjiva~ki stav pravne norme. Tako su `eni ne samo bila uskra}ena prava na ispoljavan je manjim vrednovanjem njenog rada, bez obzira sve „mu{ke” poslove nego joj je u nekim zemljama ~ak bilo na efikasnost. zakonom onemogu}eno da svedo~i na sudu. To dovoljno go- Dakle, odnos prema pitanju anga`ovanja `ena u dru{- vori koliko se njenoj re~i verovalo. Uostalom, i veliki pesnik tvenom `ivotu uop{te, a u vojsci posebno, ostao je suvi{e du- nije odoleo da ne speva stih „}ud je `enska smije{na rabota“, go zarobljen stereotipnim shvatanjem prirode `ene, u ~ijoj je a smije{nim rabotama nije moglo biti mesta u ozbiljnom poslu ekstremnoj varijanti `ena oslikavana kao glupa, nagla, uvek kakav je vojni~ki. sklona da ~ini suprotno od onoga {to joj se naredi, suvi{e Interesantno je da i filozofska misao anti~ke Gr~ke iz emotivna, ne`na, nepostojana i nepromi{ljena, osoba koja }e vremena procvata atinske demokratije nije osporavala to lako izdati, slagati, koja ne mo`e ubiti, nego }e pre ispoljiti stanovi{te. Tako je na primer Aristotel tvrdio da je superi- samilost. Ostajanje na tim pozicijama neminovno je reduko- ornost mu{karca nad `enom pojava uslovljena prirodnim valo ulogu `ene u vojsci na funkcije koje ne zadiru u nepri-

30 31 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

kosnoveni svet „mu{kih poslova”. Naravno, to nikako ne S obzirom na to da je `ena uvek bila sna`na moralna zna~i da one, u prostoru koji im je bio dostupan, nisu imale potpora mu{karcu, ona je, s druge strane, neizbe`no postala zna~ajnu ulogu i kada je ta uloga ostajala u senci mnogo vi{e objekat nasrtaja neprijatelja. Preotimanje naklonosti `ene pro- eksponiranih i, po pravilu, dru{tveno uva`avanijih uloga tivnika bio je jedan od na~ina pokoravanja suparni~ke strane, mu{karca, me|u kojima je, kada je re~ o vojsci, uloga ratnika koji ima dublji smisao od brutalnog satiranja protivnika. Pri bila sinonim za uzvi{ene du`nosti. @ena je pri tome, svakako, tome je klju~na stvar bila pridobiti `enu, a ne oteti je. Otuda bila pozvana da, sa pozicija koje nisu osporavale prioritetno je strepnja od mogu}eg gubitka naklonosti `ena sopstvenog pravo mu{karca na tu du`nost, daje nesebi~an doprinos roda bila ne{to {to se mora preduprediti ostvarivanjem blis- uspe{nom obavljanju tih du`nosti. Na~ini na koje je ona to tave pobede nad protivnikom i {to, samo po sebi, nagoni rat- ~inila veoma su raznovrsni i te{ko se mogu bez ostatka svesti nike na visok stepen po`rtvovanosti. Ilustracije radi, kada su na kona~an broj kategorija. D`ingis Kana, pitali {ta je najveli~anstvenija stvar u `ivotu, odgovorio je: „Da jednom vidim neprijatelja kako se kupa u Ipak, nema sumnje da su me|u njima, kao nezaobilazne, suzama dok neko grli njegove `ene.” jasno prepoznatljive nekolike funkcije, koje konstitui{u tradi- cionalnu ulogu `ene u vojsci – komplementarnu ulozi mu- Uo~avanje te dimenzije poraza protivnika, a istovreme- {karca. Me|u tim funkcijama kao nezaobilazne, jasno su pre- no i sama privla~nost `ene, dodelili su joj, neminovno, i ulogu cilja kojem se te`i, pa time i ulogu `rtve. Ova specifi~na ali poznatljive nekolike: 1) pru`anje moralne podr{ke; 2) nego- nezaobilazna uloga, koju `ena ima ~ak i kada je nije potpuno vanje i vaspitavanje budu}ih ratnika; 3) pru`anje prve pomo}i svesna, mogla bi se, savremenom terminologijom, nazvati ranjenima i iznemoglima; 4) ubla`avanje du{evnih rana; 5) ulogom „kolateralne `rtve”, odnosno „kolateralne nagrade”. opskrbljivanje ratnika i 6) sadejstvovanje borcima na frontu. Za razliku od nekih davnih vremena, ona se danas nigde Od kakvog je zna~aja za mu{karca bilo `enino svrsta- zvani~no ne isti~e, jer bi, kao takva, bila dru{tveno neprih- vanje na njegovu stranu, odnosno moralna podr{ka koju mu je vatljiva, anatemisana i kompromituju}a za onoga ko je vidi pru`ala, slikovito je iskazala Vird`inija Vulf slede}im re~ima: kao kolateralnu dobit, ali ona evidentno postoji i na nju se „@ene sve ove vekove predstavljaju uveli~avaju}a ogledala pre}utno ra~una, o ~emu, na`alost, ubedljivo svedo~e i ratna koja poseduju magi~nu i privla~nu mo} odra`avanja figure zbivanja 90-ih godina na prostoru biv{e Jugoslavije. mu{karca u dvostrukoj veli~ini… “ Bez te mo}i „verovatno bi Uz pru`anje moralne podr{ke ratnicima nezamenjiva zemlja jo{ uvek bila mo~vara i d`ungla. Slave svih na{ih rato- funkcija `ene od interesa za vojsku bila je da obezbedi zdravo va bi bile nepoznate… ogledala su od su{tinskog zna~aja za potomstvo i da ga uz pru`anje maj~inske brige vaspitava da sve velike i herojske akcije”. Dragocenost nagrade koju su rat- bude spremno da se `rtvuje za vojni~ke ideale. Kao nosilac nici dobijali od `ena u vidu podr{ke i slavljenja njihovih uspe- biolo{ke reprodukcije – bi}e koje ra|a bi}e, `ena – majka je ha bila je uvek izda{no izvori{te borbenog morala i ratni~kog prva u~iteljica `ivota, ovaplo}enje nesebi~nosti i uzvi{ene raspolo`enja uop{te. Stoga, izgleda da ne preteruju oni koji ljubavi, a to je uloga koja po~iva na najsna`nijem `enskom tvrde da jedini na~in koji mo`e naterati mu{karce da prestanu instinktu – materinskom, gde je `eni usa|ena svest da joj je da ratuju jeste da se uti~e na `ene da prestanu da im se dive. poverena „briga o ljudskim za~ecima”. Iz tog instinkta se

32 33 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

izvode i najve}e vrline i sposobnosti `enine koje ona prenosi Sasvim druga~ije prirode ali ne manje zna~ajne jesu i na bi}e koje neguje i vaspitava, {to u potpunosti daje za pravo ostale tradicinalne funkcije `ene od interesa za vojsku. Za Likurgu kada tvrdi da je u krilu zdravih `ena skrivena snaga vreme du`ih odsustvovanja daleko od ku}e, bilo je prirodno jednog naroda. Ostvarivanje ove uloge je od izuzetnog zna~aja da neko vojnicima pribavi, odnosno pripremi hranu, odr`ava za psiholo{ko stanje onih koji se nalaze na boji{tu. Strah od ode}u, nosi delove opreme. Prirodno je bilo da se tog posla pogibije vojnik mo`e uspe{nije da kontroli{e uz uverenje da se prihvati `ena, kao neko ko nije pozvan da bude ratnik. Tako njegov `ivot nastavlja `ivotom naslednika, o ~ijoj sigurnosti `ene pratioci vojnika tzv. „kamp foloversi” postaju svojevrsna brine `ena. Posve}enost te uloge veoma re~ito iskazuju stihovi prete~a logisti~ke podr{ke u savremenom zna~enju tog pojma. epske pesme u kojoj se poru~uje supruzi komandanta nastra- O zna~aju njihovog prisustva u nebora~kom delu govori dale vojske da „hrani sina i {alje na vojsku”. ~injenica da su mnogi komandanti, procenjuju}i da su `ene Pru`anje prve pomo}i ranjenima i iznemoglima je jo{ jednostavno potrebne, nalazili na~ina da ih zadr`e i da brinu o jedna od nekoliko prioritetnih uloga `ene koja je proistekla iz njima, odre|uju}i ~ak posebno lice koje }e biti zadu`eno da pretpostavljene i neosporene prirode `enskog bi}a da mo`e, im obezbe|uje sme{taj, transport i sledovanje. Sama praksa je vi{e nego mu{karac, da izrazi ose}anja, ispoljava milosr|e i nametnula potrebu da se to pitanje posebnim propisima reg- ne`nost, da se dublje u`ivljava u situaciju nemo}nih, da vi{e uli{e, {to je i u~injeno u Pruskoj, Austriji i Bavariji u 17. veku, saose}a sa onima kojima je pomo} potrebna, da nesebi~nije tu gde je ozvani~eno prisustvo supruga u kasarnama u periodu pomo} pru`a. Ta funkcija pru`anja prve pomo}i ranjenima na mira, dok su u vreme rata one zvani~no pratile vojsku.2 U 18. boji{tu i civilima stradalim u ratnim pohodima posebno je veku, u engleskoj vojsci je tako|e postojao sli~an na~in do{la do izra`aja u delovanju organizacije Crvenog krsta, ~ije anga`ovanja `ena, s tim da su one ~esto stavljane pod koman- je osnivanje inspirisano strahovitim prizorima patnji hiljade du neke od `ena koja je za njih bila odgovorna.3 Time je nji- ljudi, vojnika i civila, nastradalih u ratnim sukobima. Od tada hov status, zapravo, nagovestio ono {to, de fakto, i jeste nji- po~inje sve ve}e anga`ovanje `ena (na dobrovoljnoj osnovi) u hovo mesto u savremenim armijama, naravno, li{eno funkcije vojnim sanitetskim ustanovama, kao medicinsko osoblje sa pru`anja nekih usluga koje su mogle da postoje samo u vari- civilnim statusom (lekari, medicinske sestre) ili kao dobro- janti podre|enog polo`aja, {to u svakom slu~aju isklju~uje voljne bolni~arke u ratu, regrutovane preko Crvenog krsta. standarde elementarne ravnopravnosti polova. Taj oblik fizi~kog prisustva `ena uz vojsku u formi „kamp foloversa” Uloga `ene kao milosrdnog stvorenja nije iscrpljena mo`da najbolje oslikava raznovrsnost `enskih funkcija u pru`anjem prve pomo}i ranjenima na boji{tu i vidanjem poslovima vezanim za vojsku. telesnih rana, ve} je, po nepisanom pravilu, uklju~ivala, u psi- holo{kom smislu, i brigu o onima kojima je prva pomo} kasno stigla. @eni je pripisana ta ~udotvorna mo} da zbrinjava du{e 2 ^ak je bio preciziran postotak koliko mo`e biti o`enjenih vojnika koji mogu vodi- ti sa sobom supruge. U pruskoj vojsci to je bio jedan od trojice, u Bavariji i Austriji pokojnika, nad kojima nije imao ko da izvr{i opelo. @ena je jedan od dvadeset. bila ta koja je mogla da izdejstvuje ~udo da, kako bi rekao 3 Ovo re{enje bi}e u 20. veku primenjeno kao forma ostvarivanja komandnog odnosa pesnik, mladom Andri bude „blago |e je poginuo” jer ga u `enskom delu sastava britanske i ameri~ke vojske. To je prakti~no prvi nezva- ni~an oblik formiranja nekakvih `enskih sastava u okviru vojske. „divna usta o`ali{e i divne o~i oplaka{e”.

34 35 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Pored svih navedenih uloga, `ene su se povremeno, 2. Savremeno gledanje na ulogu uglavnom u izuzetno te{kim situacijama, nalazile u ulozi `ene u vojsci – rezultati istra`ivanja mu{kar~evog saborca. Naravno, ~im bi se kriti~no stanje pre- vladalo, ponovo bi se uspostavljala tradicionalna praksa Kada je re~ o fizi~kim karakteristikama `ena nije spor- sklanjanja `ena od poslova koji „`enskoj }udi“ ne pristaju. no da je `ena u tom pogledu inferiorna. Npr. snaga mi{i}a i Ipak, doprinos koji su u takvim prilikama `ene dale fizi~ka izdr`ljivost je za oko 30 do 60 odsto manja kod `ena, zajedni~koj borbi vredan je ne samo pomena nego i dostojan zbog ~ega samo jedan odsto `ena dosti`e stepen postignu}a punog po{tovanja. karakteristi~an za mu{karce. One u proseku imaju ni`u op{tu radnu sposobnost i moraju da opterete sebe 25–35 odsto vi{e Mo`e se re}i da je, generalno posmatrano, tradicionalna nego mu{karci da bi postigle isti u~inak. Ve}e naprezanje kod uloga `ene u vojsci uvek bila komplementarna ulozi `ena, kada obavljaju fizi~ki zahtevne zadatke, ima za posledi- mu{karca. Nikad nije bila supstitui{u}a. Kada je to bila, ako cu ve}i rizik od povre|ivanja. je bila, onda je to ekskluzivan slu~aj koji je zabele`en kao otklon od dominantnog, preovla|uju}eg stanja. Ta uloga, Kada je re~ o zahtevima fizi~ke obuke, savremena voj- komplementarna ulozi mu{karca, bila je, po svojoj prirodi, ska ima sasvim jasan odgovor na pitanje da li `ene treba da podr`avaju}a, u razli~itim aspektima sadejstvuju}a, po treniraju zajedno sa mu{karcima. Taj odgovor glasi – dr`anje dru{tvenom renomeu – pomo}na, indirektno eksponiraju}a. koraka sa ve}inom mu{karaca u svim poslovima je suvi{e veliki zahtev za skoro svaku `enu. S druge strane, uve`bava- Nema sumnje da je vojska i dan-danas jedna od radnih nje ~itavog sastava prema fizi~kim standardima koji bi bili sredina u kojoj je vidno prisutna podela uloga na mu{ke i odgovaraju}i za ve}inu `ena zna~ilo bi da mu{karci ne bi `enske, iako ne u nekada{njoj drasti~noj diskriminatorskoj dobili odgovaraju}u (pristojnu) obuku. varijanti. Postavlja se pitanje koliko je ona prihvatljiva u sada{njim uslovima, da li je na ne~iju {tetu ustoli~ena i da li Ovi pokazatelji inferiornosti `ena u pogledu fizi~ke kao takva treba da pretrpi izvesnu izmenu. Odgovor na to snage i izdr`ljivosti, potvrdili su neminovnost izvesnih pitanje zahteva, pored ostalog, i uvid u rezultate brojnih ograni~enja kada je re~ o njihovom anga`ovanju na poslovi- istra`ivanja, posve}enih identifikovanju specifi~nosti `enske ma u vojsci na kojima bi bile izlo`ene velikim fizi~kim prirode relevantnih za obavljanje poslova u vojsci. naprezanjima. Postavljanje tih ograni~enja opravdano je zbog Rezultati brojnih istra`ivanja, i kod nas i u svetu, ukazu- najmanje dva razloga. Prvo, zbog radne efikasnosti koja, pri ju na specifi~ne biofizi~ke i psihosocijalne karakteristike izvr{avanju tih zadataka, nesumnjivo zavisi od fizi~ke mu{karaca i `ena, koje treba imati u vidu kada se procenjuju sposobnosti i drugo, zbog rizika od povre|ivanja, kojem su potrebe i mogu}nosti ve}e zastupljenosti `ena na poslovima znatno vi{e izlo`eni oni sa slabijom fizi~kom snagom. koji su tradicionalno dodeljivani mu{karcima. Kada je pak re~ o razlikama izme|u mu{karaca i `ena u pogledu pojedinih psihosocijalnih karakteristika, nije jedno- stavno izre}i eksplicitan stav o tome da li te razlike ~ine `enu manje pogodnom za poslove u vojsci ili su one irelevantne. Ta dilema postaje jo{ izra`enija kada se razmatra uticaj osobina

36 37 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

li~nosti na funkcionisanje grupe i njeno postignu}e. poznaju rat, utoliko su manje spremne da u njemu u~estvuju u Aktuelnost tog pitanja, u ovom slu~aju je sasvim evidentna s ulozi borca. Sve to govori da pitanje anga`ovanja `ena u voj- obzirom na to da se ve}ina zadataka u vojsci izvr{ava u okviru sci nije do kraja istra`eno i da postoje jo{ uvek mnoge dileme. timskog rada. Zato, kada se govori o opravdanosti ve}eg Ova Konferencija jeste dobra prilika da se kroz razmenu anga`ovanja `ena u vojsci sa stanovi{ta njihovih sociopsiho- iskustava do|e do saznanja o tome u kom pravcu promene lo{kih osobenosti, potrebno je imati u vidu kako se te oso- treba da se odvijaju i koji su pri tome prioritetni potezi. benosti odra`avaju na grupnu dinamiku i efikasnost grupe. O~igledno je da }emo se u tra`enju odgovora na po- Op{te prihvatljiv je stav da se grupi osoba odre|enog stavljena pitanja suo~avati sa mnogim nepoznanicama. pola ne mogu pripisati karakteristike zasnovane na bazi pri- Me|utim mnoge za to relevantne stvari ipak su poznate. Neo- padnosti tom polu. Naime, kako to slikovito isti~e Kuzmin, za sporno je da je, `ena danas u pore|enju sa `enom iz pro{losti grupu ne va`i matemati~ko pravilo da je jedan plus jedan jed- u znatno ve}oj meri svesna svojih mogu}nosti. Ona je uvere- nako dva, ve} da je jedan plus jedan jednako funkcija od dva na da mnogo mo`e, ali u tome, ipak, ne preteruje. Ona (1+1=f(2)). Zato procena uspe{nosti u izvr{avanju bilo kojeg uglavnom zna {ta ho}e a {ta ne}e. Jedna od tih stvari, koju timskog zadatka podrazumeva da se snaga i slabosti (prednos- verovatno ne}e jeste to da bude samo forme radi izjedna~ena ti i ograni~enja) pojedinaca koji ~ine tim dovedu u vezu sa sa mu{karcima. U primamnjivoj ponudi razli~itih poslova ona zahtevima zadatka, ali i sa konkretnim socijalnim ambijentom prepoznaje sadr`aje tipa „kiselog gro`|a od kojeg trnu zubi”, u kojem se on izvr{ava. Dakle, nemogu}e je valjano suditi o i ne `eli po svaku cenu da ga proba. Zato nema sumnje da }e uticaju karakteristika bilo kog pola na izvr{avanje grupnih ona, ako joj se pru`i prava prilika da bira i da bude obave{tena zadataka bez posebnog definisanja zahteva zadatka i relevant- o onome {ta bira, na}i za sebe odgovaraju}e mesto u vojsci a nih karakteristika grupe (tima, posade, posluge) koja ga iz- da pri tome ne ugrozi ono {to je ~ini `enom – ne`nost, prefi- vr{ava. njenost, ose}ajnost… Uostalom, ako bi pri tome izgubila te Istra`ivanja pokazuju da na~in na koji se ~lanovi neke atribute, koji jesu njeno preimu}stvo i nedosti`na superi- grupe me|usobno uva`avaju mo`e determinisati efikasnost ornost, kakve bi koristi bilo od takve jednakosti? Ko voli grupe. Promena statusa ~lanova grupe, po pravilu, menja nji- mu{kobanjastu `enu, pa makar ona bila i u mu{koj ulozi? hov odnos prema zadatku. Zbog toga je jasno da }e dobro usmeren i osmi{ljen proces integracije `ena u prete`no uniseks (mu{ke) timove, kakvi dominiraju u vojsci, biti od Literatura: velikog zna~aja za anga`ovanje `ena u zajedni~kim poslovi- 1. [aranovi} J., @ena u odbrani – od tradicionalnog do savre- ma, a time i za samu efikasnost grupe. menog, Vojnoizdava~ki zavod, Beograd, 2006. [to se pak ti~e insistiranja na tome da `ene treba tretirati 2. Van Creveld, M., Men, Women and War, Cassel & Co, jednako kao i mu{karce u vojsci, ~ak i kad je oru`ana borba u London, 2001. pitanju, sve vi{e postaje jasno da je isti tretman u tim poslovi- 3. De Bovoar, S., Drugi pol, I ~injenice i mitovi, Beogradski ma ne{to {to ve}inu `ena, verovatno, ne bi posebno obradova- izdava~ko-grafi~ki zavod, Beograd, 1982. lo. Na primer, ima dovoljno indicija da ukoliko `ene bolje

38 39 4. Ivekovi} R., „Rasprava o politi~koj ekonomiji“, Politi~ka mi- sao, br. 1, Zagreb, 1979. 5. Rivista Militare, No. 6, 11/12, 2001. 6. Sommerville, M., Women in the First Capitalist Society VE]A PARTICIPACIJA @ENA Ehperiences in Seventeenth Century England, Urbana, University of Illinois Press, 1988. U VOJSCI KAO IZRAZ 7. Strong, K., Vocationalinterest of men and women, Stanford RAVNOPRAVNOSTI POLOVA University Press, Stanford, 1943. 8. Schein,V., Sex role stereotypyng, Ability and performance, Personal psychology, 1978. 9. Swanwick, H., I Have Been Young, London, Gollanez, 1935. 10. Goldstein, S. J.,War and Gender, Cambridge University Dragana Petrovi}4 Press, 2001.

Rezime: U Srbiji ve} sada postoje razni mehanizmi za rodnu ravnopravnost. Glavni od njih je Savet za ravno- pravnost polova koji je stru~no, savetodavno telo u republi~koj Vladi. On se bavi razli~itim pitanjima vezanih za rodnu ravnopravnost, kao i analizama i ocenama situacija iz toga domena. Tako|e preduzimaju kratkoro~ne i dugoro~ne mere za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i ja~anje dru{tvene pozicije `ena. Savet smatra da je njegov najva`niji zadatak u 2007. da radi na nacrtu i usvajanju Nacionalnog plana akcije za pobolj{anje polo`aja `ena i unapre|enje rodne ravnopravnos- ti zasnovanog na UN Pekin{koj akcionoj platformi. U tom procesu je podr`an od strane UNIFEM-a, a anga`ovano je niz nezavisnih stru~njaka i stru~njakinja kao i brojne nevladine organizacije. Taj plan je kompatibilan sa ve} postoje}im nacionalnim strategijama posebno sa UN Milenijumskim razvojnim ciljevima, koji se sastoje od slede}ih va`nih postav-

4 Autor je potpredsednik u Savetu za ravnopravnost polova Vlade Republike Srbije. dragana.petrovicªminrzs.sr.gov.yu

40 41 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

ki: `ene i privreda, `ene u procesu dono{enja odluka, `ene i Platform (NAP). In this process, supported by UNIFEM, there zdravlje, `ene i obrazovanje, nasilje prema `enama i `ene i are independent experts and a number of NGOs also involved. mediji. Neophodno je da se pripreme sposobni i adekvatni The plan is compatibile with other existing national strate- akteri za primenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji je u gies, especially with the UN Millennium Development Goals, procesu usvajanja u srpskoj Narodnoj skup{tini. Savet nas- which consists of the following important issues: women and tavlja da radi dalje na analizi postoje}eg pravnog konteksta u the economy, women and decision-making, women and nameri da preporu~uje amandmane koji }e biti harmonizo- health, women and education, violence against women, and vani sa evropskim standardima kao i da nadgleda primenu women and media. It is neccesary to prepare suitable capac- Porodi~nog zakona i Zakona o radu, posebno u pogledu tret- ities for the implementation of the Gender Eqaulity Law, mana doma}eg nasilja i radne diskriminacije. which is in the process of being adopted in the Serbian National Parliament. The Council will continue to work fur- Uklju~ivanje `ena u vojsku je jedan od koraka prema ther on analyses of the existing legal context, in order to rec- modernizaciji vojske i njenog prilago|avanja novim stan- ommend ammendments that will be harmonised with dardima.. O~ito je da je vojska uvek vrlo temeljna kada je u European standards, as well as to keep monitoring of the pitanju primena nekih mera, i tako|e je slu~aj i kada je u implementation of the Family Law and Labor Law, especailly pitanju odluka da se uklju~e `ene u vojni obrazovni sistem. regarding the treatment of domestic violence and discrimina- Zbog svega toga Savet za rodnu ravnopravnost pozdravlja i tion at work. podr`ava tu odluku. Savet tako|e nudi i stalnu stru~nu podr{ku i punu saradnju u pogledu procesa gender mejn- Including women in the Army is one of the steps toward striminga u vojsci. modernisation of the Army and its adjustment to new stan- dards. It is obvious that the Army is always very thorough Klju~ne re~i: @ene u vjsci, mehanizmi za rodnu ravno- when it decides to implement some measures, and that is pravnost, Savet za rodnu ravnopravnost, Nacionalni plan ak- again the case with the decision to include women in the cije, Zakon o rodnoj ravnopravnosti. army’s education system. Therefore, the Council for GE wel- Summary: There are already several GE mechanisms comes and supports that decision. It also offers its permanent established in Serbia. The primary mechanism is the Gender expertise and cooperation in support to gender mainstream- ing in the Army. Equality Council, which is an expert advisory body within the Serbian Government. It deals with issues of gender equality, Key words: Women in Army, Mechanisms of gender analysis and evaluation of the situation in this domain, as equality, Council for Gender Equality, National Plan of well as with short-term and long-term measures for achieving Action, Law on Gender equality. gender equality and strengthening the position of women. The Council perceives the most important task in 2007 as working on the drafting and adoption of the National Action Plan for Improwement of the Position of Women and Advancement of Gender Equality, based on the UN Beijing

42 43 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

ca i `ena, ali se ~esto gubilo iz vida da jednaka prava ne zna~e automatski i jednak polo`aj. Svi raspolo`ivi podaci govore nam, na`alost, da je polo`aj `ena gori od polo`aja mu{karaca, Za{t o ravnopravnos t pol ova? i da je zato neophodno da dr`ava vodi politiku jednakih mogu}nosti, odnosno da `ene i mu{karci imaju jednake {anse R avnopravnost polova ~ini danas nerazdvojni i neupitni deo korpusa ljudskih prava. Pitanje ravnopravnosti polova predstavlja zato jedan od osnovnih pokazatelja u `ivotu, da su jednako tretirani, jednako pla}eni za isti rad, jednako napreduju u karijeri, da imaju jednaka prava da izaberu svoj li~ni put i upravljaju svojim `ivotom, i jednaka demokrati~nosti u dru{tvu. Budu}i da `ene ~ine ne{to preko prava na sre}u. polovine stanovni{tva, ono je tako|e i pitanje razvojne poli- tike: dru{tvo koje ne koristi polovinu svojih ljudskih resursa, Polovi nisu jednaki, i ne treba ih ve{ta~ki izjedna~avati. ne planira na pravi na~in svoju budu}nost. Ali moraju biti ravnopravni, i mora se razbiti stereotip o `enskim i mu{kim ulogama, `enskim i mu{kim zanimanjima. Mo`e se re}i da ravnopravnost polova poma`e stabil- nosti dru{tva, doprinosi toleranciji i ja~a transparentnost, kao Naro~ito danas, kada se uz primenu novih tehnologija otvara i da uvodi moderne standarde koji nas pribli`avaju me|una- sve vi{e mogu}nosti za ravnopravan rad. @ene i mu{karci su rodnoj zajednici i EU. Kao uslovi za pridru`ivanje EU koji se komplementarni, i zato u ravnopravnom odnosu i iskrenom ti~u polo`aja `ena, navedeni su: dono{enje Zakona o ravno- partnerstvu treba da grade dru{tvo XXI veka. pravnosti polova, Zakona protiv diskriminacije, Nacionalne strategije protiv nasilja i mere za pobolj{anje zdravlja, 1. Mehanizmi za ravnopravnost polova naro~ito sa aspekta reproduktivnog zdravlja i kardio-vasku- larnih bolesti. Savet za ravnopravnost polova je osnovni i krovni me- Na{a zemlja potpisnica je i niza me|unarodnih dokume- hanizam u ovoj oblasti. To je stru~no i savetodavno telo Vlade nata koji nas obavezuju na po{tovanje odre|enih standarda, Republike Srbije, koje se bavi pitanjima ravnopravnosti polo- me|u kojima su Konvencija za eliminaciju diskriminacije va, analizom i procenjivanjem stanja u ovoj oblasti, kao i prema `enama (CEDAW), Pekin{ka platforma UN, Rezolucija kratkoro~nim i dugoro~nim merama za postizanje ravno- SB 1325 i druge, a kao ~lanica UN, Saveta Evrope, OEBS i pravnosti polova i unapre|enje polo`aja `ena. Po~eo je sa drugih organizacija, mora voditi politiku u skladu sa tim. radom oktobra 2004. godine. Savet ima 20 ~lanova, a na ~elu je Ministar rada, zapo{ljavanja i socijalne politike. Polovina Ali ova politika nije va`na samo zbog ispunjavanja ~lanova su predstavnici relevantnih ministarstava (Ministar- na{ih obaveza – ona je va`na i zbog nas samih, zato {to je stva rada, zapo{ljavanja i socijalne politike, Ministarstva za pitanje ravnopravnosti polova klju~no pitanje demografije i dr`avnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstva unutra- kvaliteta `ivota, i zato {to ravnopravnost polova obezbe|uje {njih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva prosvete i resurse za privredni rast i odr`ivi razvoj. sporta, Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija, Mini- Kod nas su mu{karci i `ene zakonom izjedna~eni 1945. starstva kulture i Republi~kog zavoda za statistiku), a polov- godine. Od tada su uvek garantovana jednaka prava mu{kara- ina eksperti i predstavnici civilnog dru{tva.

44 45 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Od ostalih mehanizama, va`an je i Odbor za ravno- nasilja, modela saradnje sa centrima za socijalni rad, kao i pravnost polova Narodne Skup{tine Republike Srbije koji raz- veliki napor Nacionalnog tima za borbu protiv trgovine ljudi- matra zakone i druge propise, sagledava stanje u vo|enju ma. U okviru projekta za reformu pravosu|a predvi|ena je politike i sprovo|enju zakona od strane svih organa odgo- obuka i tu`ila{tva i sudova, kao i neke druge mere, a u vornih Skup{tini, a sa aspekta rodne ravnopravnosti. Ministarstvu rada, zapo{ljavanja i socijalne politike vodi se Zakonom o za{titniku gra|ana, u ~lanu 6. posebna pa`nja se sistematska edukacija, te su u Nacionalnoj slu`bi zapo{ljava- obra}a, izme|u ostalog, na ravnopravnost polova, a pret- nja upravo formirali Radnu grupu za unapre|ivanje ravno- postavlja se da }e jedan od zamenika imati mandat da se bavi pravnosti polova, a u pripremi je i specijalno odeljenje protiv ovom obla{}u. Programom OEBS, u preotekle 4 godine, na- diskriminacije u Inspekciji rada. U Ministarstvu zdravlja i u pravljena je mre`a lica odgovornih za ravnopravnost polova Ministarstvu prosvete tako|e je bilo nekih projekata, i ima na lokalnom nivou, odnosno u oko 50 gradova {irom Srbije. planova za sli~ne mere. U AP Vojvodini, postoji Pokrajinski sekretarijat za rad, za- Aspekti koji se direktno odra`avaju na unapre|enje po{ljavanje i ravnopravnost polova, Pokrajinski savet za rav- polo`aja `ena ugra|ena su i u Strategiju za smanjenje siroma{tva, nopravnost polova, odgovaraju}i odbor u Pokrajinskoj Milenijumske ciljeve razvoja, Strategiju za pridru`ivanje EU, skup{tini, a nedavno je osnovan i Pokrajinski Zavod za ravno- Strategiju reforme dr`avne uprave, i Strategiju za informati~ko pravnost polova. dru{tvo, kao i u Strategiju odr`ivog razvoja, koja se upravo radi, Va`e}im Ustavom Republike Srbije garantuje se jed- Okvir nacionalne strategije za borbu protiv nasilja, i u Nacionalni nakost mu{karaca i `ena, a novi Ustav predvi|a i obavezu plan akcije za zapo{ljavanje. vo|enja politike jednakih mogu}nosti (~l.15) i uvodi posebne mere pozitivne akcije (~l.21) kao mogu}nost za spre~evanje diskriminacije, kao i jo{ neka moderna re{enja. Krivi~ni 2. Strate{ki prioriteti Saveta zakon sankcioni{e nasilje u porodici i silovanje u braku, a Kao svoje strate{ke prioritete, Savet za ravnopravnost trgovina ljudima definisana je kao organizovani kriminal. polova izdvojio je slede}e oblasti: Porodi~ni zakon reguli{e odnose izme|u partnera na moderan na~in, {titi prava deteta, uvodi specijalne mere protiv nasilja i – razvijanje demokratije kroz pove}anje rodne osetlji- pobolj{ava procedure prilikom usvojenja, kao i pri razvodu vosti zakonodavstva, {to zna~i ugra|ivanje politike braka. Zakon o radu zabranjuje rodnu diskriminaciju, kao i jednakih mogu}nosti i drugih elemenata u novi Ustav, seksualno uznemiravanje na poslu, a dozvoljava i o~evima da dono{enje Zakona o ravnopravnosti polova, analiza, koriste roditeljsko odsustvo. Izborni zakon predvi|a sistem izmena i dopuna postoje}ih zakona koji uti~u na ra- kvota od 30 odsto za manje zastupljen pol za parlamentarne, vnopravnost polova i polo`aj `ena u skladu sa mo- pokrajinske i lokalne izbore. dernim me|unarodnim standardima; Pitanje dosledne primene i kapaciteta za sprovo|enje – osposobljavanje dr`avnih institucija za politiku ravno- ovih zakona drugo je pitanje. Tu se zato mogu ista}i edukaci- pravnosti polova kroz Nacionalni plan akcije za os- ja i nov pristup policije u tretmanu i suzbijanju porodi~nog na`ivanje `ena i unapre|ivanje ravnopravnosti polova

46 47 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

– pobolj{avanje polo`aja `ena kroz mere za njihovo njanje rodne diskriminacije i bolje kori{}enje `enskih ekonomsko osna`ivanje i rodno bud`etiranje, politiku resura, posebno u vezi IK tehnologija i pitanja odr`i- zapo{ljavanja i samozapo{ljavanja; vog razvoja; – podizanje javne svesti o zna~aju ravnopravnosti polo- – uspostavljanje rodne jednakosti i integrisanje rodne va preko edukacija i kampanja, kao i suzbijanjem rod- perspektive u obrazovanje, putem ravnopravnog pri- nih stereotipa i stupa obrazovanju, ujedna~avanju zastupljenosti mu- – izgradnja svih kapaciteta za sprovo|enje politike rav- {karaca i `ena na svim nivoima obrazovanja i u svim nopravnosti polova, uklju~uju}i i kapacitet samog Sa- obrazovnim profilima, te ravnopravno u~e{}e u kre- veta. iranju evropskog modela „dru{tva znanja“, zatim ja- ~anje kapaciteta obrazovnog sistema za integraciju Upravo je zavr{en Nacrt Nacionalnog plana akcije za rodne perspektive uvo|enjem rodno senzitivnih i anti- pobolj{anje polo`aja `ena i unapre|enje rodne ravnopravnos- diskriminatornih programskih sadr`aja, od pred{kol- ti. Ovaj NPA pripremljen je u {irokom konsultativnom proce- skog do najvi{eg nivoa; su u kome su u~estvovali, osim ~lanova Saveta, doma}i i strani eksperti, nevladine organizacije, dr`avne institucije, – o~uvanje i unapre|enje op{teg zdravlja `ena i ostvari- politi~ke partije i naj{ira javnost. Plan je zasnovan na vanje rodne ravnopravnosti u zdravstvenoj politici, Pekin{koj platformi UN, odnosi se na period od 2007. do kroz prevenciju i smanjenje faktora rizika po zdravlje 2010. godine i ima slede}e zadatke: `ena, prevenciju zloupotrebe droga, alkohola i lekova, – ostvarivanje prava `ena da ravnopravno sa mu{karci- podsticanje promena navika i na~ina ishrane, ma u~estvuju u odlu~ivanju, tako {to }e se pove}ati unapre|enje mentalnog i emocionalnog zdravlja, u~e{}e `ena u predstavni~kim telima, izvr{nim orga- zatim unapre|enje reproduktivnog zdravlja, kao i dos- nima vlasti, na rukovode}im mestima, dr`avnoj tupnosti kvalitetne zdravstvene za{tite svim `enama, upravi, javnim slu`bama i finansijskim i drugim insti- od primarne do specijalisti~ke, i osna`ivanje `ena za tucijama u kojima se donose odluke bitne za kreirenje preuzimanje odgovornosti za sopstveno zdravlje; politike i razvoja dru{tva; – prevencija i suzbijanje svih vidova nasilja nad `enama – iskorenjivanje ekonomskih nejednakosti izme|u `ena i obezbe|ivanje sveobuhvatnog sistema za{tite za i mu{karaca, otklanjanje otvorene i prikrivene dis- `ene `rtve nasilja, tako {to }e se unaprediti normativni kriminacije, uz istovremeno bolje kori{}enje `enskih okvir za{tite od nasilja nad `enama i ja~ati kapaciteti resursa, kroz stvaranje sistemskih preduslova za ukla- sistema za{tite `ena od nasilja, sprovo|enje istra`i- njanje diskriminacije i za rodnu ravnopravnost, pod- vanja i unapre|enje dokumentacije i statistike, kao i sticanje zapo{ljavanja i samozapo{ljavanja, `enskog analiza postoje}ih tretmana u ovoj oblasti, podizanje preduzetni{tva i zadrugarstva, smanjivanje ekonom- nivoa svesti o nasilju nad `enama kao goru}em skih nejednakosti i smanjivanje siroma{tva, ja~anje dru{tvenom problemu i razvijanju principa nenasilnih kapaciteta svih aktera u privredi i dru{tvu za otkla- komunikacija;

48 49 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

– uspostavljanje rodne jednakosti u medijima, uklanja- re{avanja konflikata i poziva zemlje ~lanice da osiguraju nje rodnih stereotipa i eliminisanje mizoginije tj. gov- pove}ano prisustvo `ena na svim nivoima odlu~ivanja u ora mr`nje iz medija, afirmacijom rodno senzitivnog nacionalnim, regionalnim i me|unarodnim institucijama i medijskog delovanja, upotrebom neseksisti~kog jezi- mehanizmima za spre~avanje, vo|enje i re{avanje sukoba. ka, afirmacijom `ena, `enskog stvarala{tva, `enskog Kao i svaka druga rezolucija Saveta bezbednosti UN, ona je doprinosa u kulturi, obrazovanju, nauci, istoriji, obavezna za sve zemlje ~lanice. ekonomiji, politici, sportu itd, pove}anjem u~e{}a U svakom slu~aju, jasno je da je pitanje uklju~ivanja i `ena na uredni~kim mestima i njihovog uticaja na u~e{}a `ena pitanje razvoja i pitanje demokratije, kao i pita- ure|iva~ku politiku medija, te sistematizacijom nje shvatanja modernog vremena i izazova XXI veka u kome istra`ivanja, dokumentacije i statistike o tretiranju mi `ivimo. U tom smislu, Savet za ravnopravnost polova sa `ena i politike ravnopravnosti polova u medijima. velikim zadovoljstvom prati uklju~ivanje `ena u na{e oru`ane snage i {kolovanje prve generacije `ena na na{oj Vojnoj 3. @ene i bezbednost akademiji. Na{a vojska imala je iskustvo sa u~e{}em `ena u njenim strukturama, kroz NOB u II svetskom ratu, pa i kroz @ene i bezbednost, odnosno pitanje bezbednosti danas pojedina~ne primere, kao {to je Milunka Savi} u I svetskom su kompleksna pitanja, ne samo sa ta~ke izbijanja opasnosti ratu. Do{lo je vreme da se to sprovede temeljnije i od ratnih sukoba i vojnih dejstava, nego i po{tovanja ljudskih sistemati~nije, u okviru svih ostalih mera za reformu oru`anih prava, smanjenje siroma{tva, borbe protiv svih vidova nasilja, snaga. Uklju~ivanje `ena u to je jedna od odli~nih mera da se protiv trgovine ljudima, suzbijanja drugih vidova kriminala, armija modernizuje i prilagodi novim standardima. kao i protiv diskriminacije. O~igledno je da se vojska, kao i za sve drugo, kada re{i ^injenica da ravnopravnost polova i anga`ovanje `ena da sprovodi neku politiku, temeljito sprema i dosledno ja~a mirovne procese i poma`e pomirenje u regionu jeste anga`uje, pa }e tako biti i sa uklju~ivanjem `ena u njen sastav ne{to u {ta smo imali i sami prilike da se uverimo u proteklom i njene akcije. Savet za ravnopravnost polova smatra da nam periodu. U tom smislu, svako osna`ivanje i uklju~ivanje `ena prava saradnja tek predstoji, i pru`i}e u tom smislu punu u pitanja bezbednosti i oru`anih snaga, jeste od velikog podr{ku naporima vojske, i svaku mogu}u stru~nu i drugu zna~aja i na tragu je modernih re{enja kakva se ve} primenju- pomo}. ju u svetu. Rezolucija SB 1325, kao najva`niji dokument koji se bavi pitanjem uloge `ena i rodnih aspekata bezbednosti, reafirmi{e va`nost uloge `ena u spre~avanju i re{avanju kon- flikata i u izgradnji mira, nagla{ava va`nost njihove jednake participacije i punog uklju~ivanja u sve napore na odr`anju i promociji mira i sigurnosti, isti~e potrebu za pove}anjem nji- hove uloge u dono{enju odluka koje se ti~u spre~avanja i

50 51 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

POLAZNE STRATE[KE PRETPOSTAVKE ZA SLU@BU @ENA U VOJSCI

dr Mitar Kova~5, nau~ni savetnik

Rezime: Slu`ba `ena u vojsci sve je ~e{}e pitanje i tema rasprave u stru~nim, nacionalnim i me|unarodnim krugovi- ma. Na osnovu analize stanja, ste~enih iskustava i potreba sistema odbrane u diskusiji su definisane osnovne strate{ke pretpostavke i opredeljenja za slu`bu `ena u Vojsci Srbije, sa posebnim osvrtom na potrebu preciznog odre|ivanja forma- cijskih mesta i ispunjavanja svih drugih specifi~nih zakono- davnih i logisti~kih uslova. Pri tome se insistira na adekvat- nom delovanju i ispunjavanju drugih uslova od strane nadle- `nih dr`avnih organa. Klju~ne re~i: Vojska, `ene u vojsci, strategija i doktri- na, strate{ke pretpostavke. Summary: Women serving in the military is a frequent- ly discussed issue in expert, national and international cir- cles. Based on the analysis of the current situation, lessons learned and the needs of the defense system, the main strate- gic assumptions and reasons for women’s admission into the

5 Autor je na~elnik Uprave za strategijsko planiranje Ministarstva odbrane.

52 53 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Serbian Armed Forces have been defined, with special con- sideration paid to precise job determination within the forma- tion and meeting all other specific legislative and logistic requirements. Appropriate action and fulfillment of other requirements by competent state authorities are also insisted upon. Key words: military, military women, strategy and doc- D ana{nji dan je veoma bitan za na{e preispitivanje mesta i uloge `ene u sistemu odbrane, sa posebnim osvrtom na njeno mesto u vojsci. Novija istorijska me|unaro- trine, strategic assumptions. dna dimenzija i aktuelna saznanja idu u prilog afirmativnom odnosu prema pitanju zna~ajnijeg uklju~ivanja `ena u vojsku, primereno biolo{kim i psihofizi~kim specifi~nostima i sposobnostima za odre|ene du`nosti. Kroz istoriju srpske ratne ve{tine, `ena je prete`no bila u toj prividno pasivnoj i delikatnoj dru{tvenoj ulozi, kroz upu- }ivanje najmilijih u vojsku, strahovanja za njihove `ivote i sno{enje posledica pogibije ili ranjavanja u vihoru ratova i oru`anih sukoba. U srpskoj istoriji bilo je vi{e perioda u koji- ma su `ivi zavideli mrtvima, tako da se nacija nalazila na granici biolo{kog opstanka, naro~ito posle Prvog i Drugog svetskog rata. Mnoge majke, sestre, supruge i devojke morale su da podnose surovost takvog `ivota i da se bave ogromnim posledicama ratova. Sveukupan dru{tveni razvoj i nova pozicija `ene u dru{tvu danas, doveli su do potrebe redifinisanja njenog mesta i uloge u vojsci. Ona vi{e nije samo ta tragi~na figura koja je indirektno, u odnosu na ratove i oru`ane sukobe, emo- cijama i patnjom vezana za vojsku, njene misije i zadatke. @ena je sve vi{e u prilici da se osposobljava za razli~ite du`nosti u vojsci i da komanduje ili da neposredno izvr{ava najslo`enije zadatke u borbi. Nema zabranjenih mesta za `ene u vojsci, ali ima onih formacijskih mesta u borbenim jedini- cama koja zahtevaju ogromna psihofizi~ka naprezanja koja su ve}a od prose~nih psihofizi~kih sposobnosti `ene. Prethodnu konstataciju potvr|uju iskustva i rezultati najnovijih istra- `ivanja o mogu}nostima anga`ovanja `ena u vojsci.

54 55 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Te nove ~injenice i strate{ka opredeljenja u doktrinar- koje su to specifi~nosti stanja i statusa `ene u slu`bi i kako ih nim dokumentima sistema odbrane Republike Srbije potrebno re{avati za sve kategorije po~ev od vojnika pa do oficira. U je operacionalizovati i podr`ati re{enjima u domenu svih toj oblasti imamo izvesna iskustva ali ona nisu reprezentati- funkcija sistema odbrane. U Strategijskom pregledu precizno vna za definisanje budu}ih re{enja. Naprotiv, neka od tih isku- su identifikovane potrebe i definisana strate{ka opredeljenja o stava kompromituju celinu napora. uklju~ivanju `ena u proces edukacije u sistemu vojnog {kol- Kao i svako drugo iskustvo, tako i dosada{nja iskustva stva i u proces obuke u vojsci. Uva`avaju}i rezultate ove Kon- o anga`ovanju `ena u vojsci ne treba glorifikovati niti im ferencije i iskustva drugih savremenih vojski potrebno je na davati presudan zna~aj. Ve}ina ~inilaca koji su determinisali bazi komparativne analize u Planu razvoja sistema odbrane do uklju~ivanje `ena u vojsku pre dvadest godina zna~ajno su se 2010. i srednjoro~nim programima definisati re{enja koja }e promenila. To upu}uje na potrebu opreznosti pri izvo|enju biti u funkciji operacionalizacije i afirmacije polaznog stra- generalizacija i predlaganju odluka i re{enja, koja baziraju na te{kog opredeljenja i u funkciji stvaranja {to boljih uslova za iskustvenim ~injenicama. anga`ovanje `ena u vojsci. U domenu logistike tako|e postoji dosta pitanja koja do U novom Zakonu o odbrani i Zakonu o Vojsci Srbije sada nisu razmatrana na adekvatan na~in ili za njih ne posto- potrebno je definisati specifi~nosti koje proisti~u iz vojne je predlozi normativnih re{enja. I tu su nam potrebna nepo- slu`be i psihofizi~kog profila `ene. Na osnovu tih novih sredna operativna iskustva drugih vojski, kako bi celokupan zakonskih odredbi tako|e je potrebno operacionalizovati re- proces implementacije re{enja u Vojsci Srbije bio {to {enja u podzakonskim aktima u kojima se precizno reguli{e uspe{niji. status, obaveze i prinadle`nosti u slu`bi. Dana{nja Konferencija pored verifikacije nekih parcijal- U planiranju i programiranju procesa profesionalizacije nih opredeljenja i izno{enja iskustava i mi{ljenja na{ih kolega Vojske Srbije veoma je bitno do}i do pouzdanih predvi|anja iz zemlje i inostranstva verovatno }e otvoriti i nova teorijska, nivoa zainteresovanosti `ena za slu`bu u vojsci i precizno doktrinarna i prakti~na pitanja, koja se nisu na adekvatan utvrditi konkretne potrebe za pojedine du`nosti. Na bazi na~in do sada razmatrala u Vojsci Srbije. U tom smislu rezul- nivoa zainteresovanosti i potreba sistema odbrane dolazi se do tati ove Konferencije jesu svojevrstan kriti~ki osvrt na ono {to objektivnijeg planiranja i programiranja implementacije stra- nameravamo da radimo i istovremeno inspiracija za dono{e- te{kog opredeljenja o anga`ovanju `ena u vojsci. nje novih {to pouzdanijih re{enja. Na osnovu rezultata istra`ivanja, prema stepenu korela- Dakle, mo`e se re}i da nam je u skladu sa misijama i cije izme|u sposobnosti i potreba, odnosno zahteva koji pro- zadacima Vojske Srbije potreban celovit doktrinarno-normati- isti~u iz odre|enog formacijskog mesta, treba da se profili{u vni, organizacioni, planski i programski okvir za realizaciju formacijska mesta u jedinicama rodova i slu`bi Vojske Srbije, priprema i implementaciju re{enja za zna~ajnije uklju~ivanje na koja mogu biti postavljene `ene. `ena u Vojsku Srbije. Kadrovska slu`ba kroz upravljanje karijerom oficira, Po{to se sada zavr{ava proces izrade Plana razvoja siste- podoficira i profesionalnih vojnika precizno treba da defini{e ma odbrane do 2010. i srednjoro~nih programa potrebno je da

56 57 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

nosioci planiranja na bazi strate{ke odluke definisane u Stra- tegijskom pregledu odbrane i na bazi objektivno utvr|enog odnosa potreba i mogu}nosti, precizno profili{u sve specifi~nosti anga`ovanja `ena u Vojsci Srbije. WOMEN IN THE ARMY AS PART U celokupnom procesu implementacije re{enja OF THE GENDER MAINSTREAMING uvo|enja `ena u slu`bu u Vojsci Srbije uva`avat }e se iskustva dr`ava koje pripadaju evroatlantskim integracijama. PROGRAM (UN RESOLUTION 1325) Nadam se da }e nas reultati Konferencije i novi strate{ki pristup dovesti do nacionalno i me|unarodno po`eljnih re{enja u domenu anga`ovanja `ena u vojsci. dr Zorica Mr{evi}6

Rezime: Gender meinstriming (pove}anje broja `ena na mestima dono{enja odluka i uzimanje u obzir interesa i pogle- da oba pola kada se donose doluke) u politici bezbednosti i mira, prakti~no ozna~ava i predstavlja postojanje jednakih mogu}nosti za `ene i mu{karce u vojsci ali i ve}e u~e{}e `ena u kreiranju i vo|enju politike bezbednosti. Rezolucija UN Saveta bezbednosti 1325 (2000) zahteva pove}anu predstavljenost `ena na svim nivoima dono{enja odluka, u nacionalnim, regionalnim i me|unarodnim institu- cijama i mehanizmima za prevenciju, upravljanje i re{avanje konflikta. Ona, tako|e, nagla{ava va`nost punog i ravno- pravnog u~e{}a `ena i prisustvo u svim aktivnostima za odr`anje i unapre|enje mira i bezbednosti. Rezolucija 1325 posebno nagla{ava va`nu ulogu `ena u oblastima: prevencije konflikta, konfliktima, periodu posle konflikta, bezbednosti i gra|enja i o~uvanja mira.

6 The author is a Gender Advisor at the Democratization Department of the OSCE Mission to Serbia, but the views expressed in this text belong solely to the author and do not necessarily reflect the views of the OSCE.

58 59 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Kada se razmatra pitanje `ena i prevencije konflikta, Summary: Gender mainstreaming (increasing number nagla{ava se da je potrebno sistematsko ja~anje uloge `ena u of women at decision making positions and taking into dru{tvu, i obezbediti delotvorno u~e{}e `ena u javnom i eko- account interests and views of both genders while decision- nomskom `ivotu. Jasna je povezanost statusa `ena u dru{tvu i making) in politics of peace and security means practical intenziteta konflikta. Nasilni konflikti se ~e{}e de{avaju u securing equal opportunities for women and men in the army zemljama u kojima su `ene neadekvatno predstavljene u jav- but also increasing participation of women in creating and nim institucijama i slu`bama i tamo gde ne postoji adekvatna conducting the security politics. institucionalna reakcija na doma}e nasilje. UN Security Council resolution 1325 (2000) urges for Pitanje `ena u vreme trajanja konflikta implicira pre increased representation of women at all decision-making lev- svega kompleks pitanja vezanih za rodno zasnovano nasilje, els in national, regional and international institutions and mechanisms for the prevention, management, and resolution uklju~uju}i seksualno nasilje koje je u porastu kao sve ~e{}e of conflict. The Resolution stresses the importance of women’s oru`je u ratnim sukobima. Tako|e, iskustva ratova imaju full and equal participation and involvement in all efforts for sna`an uticaj na rodne uloge i dru{tvene vrednosti. Tada the maintenance and promotion of peace and security. It dolazi do menjanja rodnih uloga i dru{tvenih polo`aja {to je emphasizes the important role of women in periods of: integralni deo izazova rekonstrukcije. Tu se javljaju otvorene Conflict prevention, Conflicts, Post conflict, Security and mogu}nosti uticaja na dru{tvene i politi~ke strukture koje su Peace. As a document issued by the UN Security Council, it is u miru obi~no izvan doma{aja `ena. mandatory for all UN member states and does not need to be @ene i bezbednost je oblast koja je povezana sa ratified or anyhow else adopted by member states. pro{irenjem koncepta dr`avne bebednosti uklju~ivanjem per- Within domain of conflict prevention, the Resolutions spektive ljudske bezbednosti. Savremene pretnje i rizici ubrza- stresses the necessity of systematically strengthening the role li su nastojanja na reviziji tradicionalnog zna~enja naci- of women in society, and ensuring effective women’s partici- onalne bezbednosti. Priznavanje uloge `ena u ~injenju sveta pation in public and economic life. There is evidenced con- bezbednijim je deo tog procesa stvaranja novog koncepta nection between the status of women in a society and its level bezbednosti i njenih nosilaca. of conflict. Violent conflict is more likely to erupt in countries where women are inadequately represented in official institu- Kada su `ene zna~ajno uklju~ene u politi~ko odlu~iva- tions and where domestic violence against women is not offi- nje i bezbednost mogu}e je ostvariti trajne promene u dru{tvu. cially properly addressed. Unapre|ivanje rodne ravnopravnosti je zbog toga su{tinski doprinos postizanju trajne stabilnosti i bezbednosti u na{em For the periods of conflicts the Resolution invites for regionu. serious concerns of the fact that gender based violence, including sexual violence, has increasingly become a weapon Klju~ne re~i: Gender Mainstreaming, UN Rezolucija of warfare. It is essential to ensuring the effective protection Saveta bezbednosti 1325, `ene i novi koncept bezbednosti, of women in conflicts since in present-day conflicts, civilians `ene i mir. are often made prime targets and women even more so.

60 61 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Gender roles and social values are deeply affected by experiences of war. Women frequently lose political ground after conflicts end. Despite their active engagement in all aspects of social life in times of conflict, when appointment of Wom en in the A rmy a s Pa rt the transitional government begins, women often do not gain positions of political leadership. But, the reconfiguration of of the Gen der Mainstreaming gender roles and positions are an integral part of the chal- P rog ram (U N R esolution 1325) lenge of reconstruction. Post-conflict conditions can present UN Security Council Resolution 1325 (2000) (the reso- opportunities for women to influence social and political stru- lution) urges for increased representation of women at all ctures, which, in peacetime, were beyond their purview. decision-making levels in national, regional and international Key words: GenderMainstreaming, UN Security institutions and mechanisms for the prevention, management, Council Resolution 1325, women and new security concept, and resolution of conflict. The Resolution stresses the impor- women and peace. tance of women’s full and equal participation and involve- ment in all efforts for the maintenance and promotion of peace and security. It emphasizes the important role of women in periods of: Conflict prevention, Conflicts, Post conflict, Security and Peace. As a document issued by the UN Security Council, it is mandatory for all UN member states and does not need to be ratified or be otherwise adopted by them. Moreover, it is mandatory even for the non-members states. This paper would analyze various concepts contained in the resolution, as well as the aspects of women’s participation in conflicts, post-conflict circumstances and in security field.

1. The UN Resolution and Gender Mainstreaming The resolution stresses the importance of their full and equal participation of women and their involvement in all efforts for the maintenance and promotion of peace and secu- rity. It is urging the Member States to ensure increased repre- sentation of women at all decision-making levels in national,

62 63 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

regional and international institutions, and in mechanisms for The 2004 OSCE Action Plan for the Promotion of the prevention, management, and resolution of conflict. Gender Equality sets out the OSCE priorities in promoting gender equality both inside the organization and in its mem- Security policy and the military have always been male- ber states, and describes a system the monitoring of its imple- dominated. Demands for gender mainstreaming present a mentation. The plan addresses the activities, policies, projects challenge to this rule. Gender mainstreaming refers to equal and programmes of the Organization concerning gender- participation of women and men in all areas of the economy, mainstreaming and gender equality. Assistance from the policy and society. Contrary to the concept of empowerment OSCE to participating States could be provided to implement of women, gender mainstreaming is a top-down approach. the international commitments on gender equality and to develop national programmes and policies. In discussion of the security and peace policies, gender mainstreaming refers to a demand of equal opportunities The process of mainstreaming a gender perspective and/or greater participation in security policy. Gender main- includes assessing the implications for women and men of streaming does not replace the need for targeted, women-spe- any planned action, including legislation, policies or pro- cific policies and programs in this field. grammes, in all areas and at all levels. It is a strategy for mak- ing women’s, as well as men’s, concerns and experiences an It means that women can serve in all arms of the army. integral dimension of the design, implementation, monitoring This includes areas in which peace can be made just as much and evaluation of policies and programmes in all political, as areas that have the potential to endanger peace. economic and societal spheres. The ultimate goal is to achieve gender equality. The topic of gender should be anchored in concrete pol- icy processes and the terminology needs to be clarified to In short, the integration of a gender perspective and the achieve clearer policies. When developing gender-sensitive promotion of women’s role in security policy, the military, security policy concepts that are oriented towards peace, the conflict prevention, post-conflict reconstruction and mainte- cliché of the woman as a peaceful being per se should be put nance of peace, are integral concerns addressed by the OSCE.. into perspective. 3. Women in the Pre-conflict Period 2. OSCE and Gender Mainstreaming and During Conflict7 The Resolution stresses the necessity for systematically Equal rights for women and men and the protection of strengthening the role of women in society, and ensuring their human rights are essential to peace, sustainable democ- effective women’s participation in public and economic life racy, economic development and, therefore, to security and stability in the OSCE region. In the OSCE area, it has become 7 United Nations Security Council S/2006/770, 27 September 2006, 06-53084 (E) increasingly evident that security, democracy, and prosperity 031006 Report of the Secretary-General on women, peace and security. are closely linked.

64 65 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

before and during the conflict periods. The Resolution calls effective protection of women, since in present-day conflicts, for paying serious attention to the fact that gender-based vio- civilians are often prime targets and women even more so. lence, including sexual violence, has increasingly become a If women’s participation in decision-making processes weapon of warfare. is limited before the outbreak of a conflict, they are unlikely It is important to understand that pre-conflict, conflict to be involved in decisions relating to the conflict or a follow- and post-conflict periods overlap. The Resolution emphasizes ing peace process. Conflict prevention must take this into the important role of women in the prevention and resolution consideration by systematically strengthening the role of of conflicts and in peace-building. It stresses the importance women in society by ensuring their effective participation in of their equal participation and full involvement in all efforts public and economic life. Making full use of their knowledge to maintain and promote of peace and security. All Members and expertise thus promotes peace and contributes to conflict States are urged to ensure the increased representation of prevention. women at all decision making levels in national, regional and Women’s experiences are a valuable, but often over- international institutions and in the mechanisms for the pre- looked resource. Also, it is important to show that women vention, management and resolution of conflicts. combating violence are not helpless. The abuse of women and girls has caught the attention of various organizations across The Resolution recognises the importance of recom- the world, many of them founded and run by women them- mending specialized training for all peacekeeping personnel selves. Women should be presented both as survivors and on the protection, special needs and human rights of women actors, demonstrating their resilience against adversity and and children in conflict situations. It calls on all parties to their efficiency, if given the chance. armed conflict to take special measures to protect women and girls from gender-based violence, particularly rape and other forms of sexual abuse, and all other forms of violence in situ- 4. Women in post conflict9 ations of armed conflict. Resolution 1325 calls for expanding the role and contri- As Christian Strohal observed, „there is a connection bution of women in UN field-based operations during the between the status of women in a society and its level of con- post-conflict periods, especially among military observers, flict: violent conflict is more likely to erupt in countries where civilian police, human rights and humanitarian personnel. women are inadequately represented in official institutions and Negotiating and implementing peace agreements should where domestic violence against women is prevalent. Where include regard for the special needs of women during repatri- violence and discrimination against women exist prior to a con- flict these inequities are almost certain to remain and might be 9 United Nations activities target the development and implementation of gender aggravated throughout conflict.”8 It is essential to ensure the mainstreaming policies for post-conflict reconstruction and rehabilitation pro- grammes and relevant gender training and promote women’s participation in deci- 8 Christian Strohal, Address to Seminar on Women in Conflict Prevention and Crisis sion-making forums on post-conflict reconstruction and governance. United Nations Security Council S/2006/770, 27 September 2006, 06-53084 (E) 031006 Management, Vienna, 20 June, 2005. Report of the Secretary-General on women, peace and security.

66 67 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

ation, resettlement and post-conflict reconstruction. These The different needs of fighters of both sexes must be include measures that support local women’s peace initiatives recognized. Most programs which aim to equip ex-combat- and ensure the protection of and respect for human rights of ants with new skills and assist their reintegration into civilian women, particularly as they relate to the constitution, the economic and social processes are dedicated to and designed electoral system, the police and the judiciary. Since the gen- for men and rarely for women. Oversights concerning the spe- der roles and social values are deeply affected by experiences cial needs of female ex-combatants place a heavy burden on of wars, reconfiguration of gender roles and positions are an women in the post-conflict period. integral part of the challenge of reconstruction Gender roles are dynamic and thus present a potential In post-conflict regions or failed states, beyond quick site for change. Gendered impacts of wars do not end when emergency and development assistance, the task is to build up conflict comes to an end. After wars end, societies often make new state structures. Nation-building, state-building, peace- a significant effort to forget how gender identities were chal- lenged. Countries that are emerging from violent conflicts are keeping are the terms that outline the new civilian and mili- often seen as potential sites for positive change, even for tary challenges of today. women. Post-conflict conditions can present opportunities for Besides being extremely underrepresented in the armed women to influence social and political structures, which, in forces, the percentage share of women in post-conflict peace peacetime, were beyond their purview. security operations is drastically decreasing rather than Gender roles and social values are deeply affected by increasing. experiences of war. The reconfiguration of gender roles and positions are an integral part of the challenge of reconstruc- 4.1. Militarised women tion. However, women’s participation in security-related Women who have seen active combat are likely to be work can also be overlooked or hidden away because stereo- even more marginalized that other woman in a society under typical notions of gender appropriate labor are often remobi- lized after war as society strives to return to „normal”. reconstruction. While it is considered appropriate for men to be violent to support a cause, women fighters do not occupy Women frequently lose political ground after conflicts a position that can be easily reconciled with the predominant end. Despite their active engagement in all aspects of social patriarchal ideologies. Militarised women are faced with a life in times of conflict, when appointment of the transitional unique set of challenges in the demobilization phase and government begins, women often do not gain positions of afterwards. Unlike male combatants, they are frequently political leadership. refused promotion or expelled from the army altogether, Since Demobilization, Disarmament and Reconciliation excluded from new political structures, refused access to (DDR) processes are typically agreed upon during the course retraining, overlooked in veterans’ organization and regarded of peace negotiations, and women representatives do not suf- with fear and suspicion when they attempt to return to the ficiently participate in negotiations, women’s views are often lives they lived before war broke out. overlooked during the planning of DDR operations. „The

68 69 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

problem is complex because women are not only underrepre- There are four main types of violence with lots of sub- sented in national structures, but also in international policy types, contexts and different expressions varying from culture and structures. The fact that women leaders have been exclud- to culture, place to place, time to time: gender violence, struc- ed from the planning of many DDR processes is a fault on the tural violence, cultural violence and environmental vio- part of gender blind governments and gender blind donor lence.11 organizations. Women’s participation in post conflict recon- struction has the potential to offer different perspectives on 5.1. Structural violence peace-building in the processes of reconciliation and jus- „When considering structural violence, the actor is a tice”10. whole system, not a person. The system is constructed in such a way that it creates a gap between the possible realisation of social potentials and the actual realization. It is direct vio- 5. Women and security lence when a man hits his wife. But if nearly all men hit and Current threats and risks have prompted attempts to oppress women, it is also a systematic phenomenon built into revise the traditional meaning of national security causing the system (the machismo, patriarchal, dominance model). extension of the state-centered security concept by the per- Structural violence is, on the whole, seldom discussed, spective of Human Security. Recognition of women’s role in although it kills many more people than war and other direct making the world more secure is a part of the process of con- violence - all those who have died in wars since 1945 (around ceptualization of security and security providers. In short, 30 million people) equals less than the victims of structural when women are meaningfully involved in politics and secu- violence in two years. Male violence against women in all its different forms and as a constitutive part of the patriarchal rity, it is possible to see real, lasting changes in societies. gender power system is structural and exists everywhere and Promotion of gender equality thus is a fundamental contribu- the structures of violence in war and in patriarchal societies in tion to achieving sustainable stability and security in our „peacetime“ whose faces are precariousness, poverty, unem- region. ployment, economic insecurity are tightly interconnected.”12 Contemporary threat scenarios are characterized by the worldwide fight for natural resources, trans national terror- 5.2. Cultural violence ism, the proliferation of weapons of mass destruction, organ- „Cultural violence stems from the conviction that one’s ized crime, the effects of regional conflicts and by the failure own culture or civilization is superior to others, and that oth- of states to address the privatisation of violence, natural catas- ers - for their own sake - should accept our standards. It trophes, overpopulation and poverty – all of which should be comes fromDoes 11 Jan Øberg, thethe belief thatUnion European there is a ladder Promote of civilisation Peace? Analysis, and critique and alter- integrated into the concept of security. thatnatives, everyoneTFF, The Trans national must climb Foundation up for Peace towards us and whoFuture Research, stand on New the Agenda, Think-Tank, 2006:2, Lund, Sweden, pp. 32-36. highest 12 Addressrung. Examples to the European of cultural Parliament, Europeanviolence Commissionare sexismgovern- and national and 10 Marie Vlachova & Lea Biason (Edd), Women in an Insecure World, Centre for the racism, ments,andfrom contempt forof the the participants weak - feminist the European they are themselves conference „Security to in Democratic Control of Armed Forces (DCAF), Geneva, Switzerland, 2005. Europe for whom?“ (European Parliament, Brussels 18-19 /09 2006). IFE-EFI, blame for Feminist European their deprivation. Further, Initiative for Another Europecultural violence stems ifeªefi-europa.org.

70 71 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

from the view of foreigners as nothing but a burden, not a The recognition of women’s role in making the world resource for or gift. Naturally all the cultural artefacts and more secure can be considered as a part of the process of new symbols such as flags, music, marching, uniforms, palaces conceptualization of security and new security providers. and propaganda promote and legitimise direct and structural Current threats and risks have prompted attempts to revise the violence and hide our own actions as being the reason for traditional meaning of national security as primarily protec- them.”13 tion of the state. A broader concept of security recognizes security not only in terms of the military, but as indivisible 5.3. Environmental violence needs and values all people have the right to enjoy.

„Environment violence stems from the view that every- Feminist and gender oriented security experts welcome the extension of the state-centered security concept to the per- thing around us is exclusively there to satisfy our material spective of human security. In this expanded concept there is needs. Nature does not have a value in itself. It is the belief more room for the integration of gender issues. Women being that the conversion of nature’s worth into goods in a market killed by men is one of the significant causes of death on this economy, the extermination of species, pollution, and faster planet. The number of victims is several times larger than the destruction than re-growth. In everyday life we recognise numbers of dead in all the wars of the twentieth century com- these violent phenomena are undertaken for special economic bined. The victims are claimed in conflicts but also next door. interests from the careless and short sighted perspective of The causes are multiple. Eventually it boils down to the sim- governments and corporations on the environment and ple fact that for all too many, a woman’s life and dignity are resources.”14 worth less than a man’s. This situation is simply intolerable. How can the military contribute to such heterogeneous Developing democratic principles and standards mean challenges in post-conflict regions? The main task of the facing the fact that security and safety are not enjoyed equal- security sector is to create conditions that would enable all ly by men and women. Violence against women (and other people to satisfy that need. Such a concept goes beyond state- groups at risk) is impeding the process of the creation of a centered military security and focuses on the ability or inabil- well-functioning security sector – i.e. the institutions capable ity of state institutions to ensure the protection of all citizens. of the provision of an adequate level of security for all citi- zens. Moreover, violence against women occurs in varying Experience shows that it is only when women are mean- contexts – at the domestic and community levels, in situations ingfully involved in politics and security that it is possible to of armed conflicts and under repressive governments. In see real, lasting changes in societies. Promotion of gender many cases it is a conscious policy or deliberate acts by indi- equality thus is a fundamental contribution to achieving sus- viduals, which are punishable by law. Providing protection for tainable stability and security in our region. vulnerable groups and redress of injustice are the rasion d’e- tre of security sector. 13 Øberg, 32-36 The professional under-representation of women is 14 Øberg, 11. impeding the creation of a well-functioning and trustworthy

72 73 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

security sector that is capable of providing an adequate level and full involvement in all efforts for the maintenance and of security for all citizens. This is particularly important for promotion of peace and security, and the need to increase their post-conflict and transitional societies. It is unacceptable that role in decision-making with regard to conflict prevention and foreign and security policy, something that affects all citizens resolution. It stresses the need to involve women in all peace- of a country in their existence, is still being decided upon keeping and peace-building measures.15 mainly without the participation of women. Amongst Heads The Resolution urges Member States to increase their of State there are just a few women as there are amongst voluntary financial, technical and logistical support for gen- Ministers of Defense. This does not make it easy to anchor der-sensitive training efforts and to contribute to progress on ideas on gender in the processes of the foreign and security gender mainstreaming throughout peace-keeping missions policy. and all other aspects relating to women and girls. Women are also voters that could exercise democratic While women have often been absent from formal control. Therefore, they could shape security and defense pol- processes of peace negotiations and development of recon- icy in a gender sensitive manner through their vote. There can struction plans, they have generally played a vital role at the be no sustainable security without a gender perspective. grass root level in sustaining and later rebuilding local economies and communities.16 6. Women and peace Women frequently lose political ground after the con- flicts end despite their active engagement in all aspects of social life in times of conflicts. Therefore disarmament, demo- bilization and reintegration processes might make women the biggest losers in spite of all their previous achievements. The Resolution shifts the focus from women as victims to women as invaluable actors in any successful peace-build- ing efforts. Women should not only be present but their per- spectives and experiences should influence decision-making. The Resolution calls for decisively strengthening the equal participation of women in peace operations. Peace operations can only be adequately judged on the basis of the security pol- 15 As a good model is usually mentioned the Germany, where since January 2001 women may serve with all weapons and on 1 January 2005, the law on equality icy architecture, in which they are integrated. of female and male soldiers in the Bundeswehr entered into force. The last deter- mines quotas, 50 percent of women in the medical corps, and 15 percent in all The Resolution reaffirms the important role of women other areas in the prevention and resolution of conflicts and in peace- 16 Jele Pilar Weiskopf, Out of Area – Out of Sight, What role do Gender and Peace Policy, Friedrich Ebert Stiftung. building. It stresses the importance of their equal participation

74 75 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

7. OSCE standpoint17 lenges in an era which requires early threat detection and emphasizes conflict prevention. This first step will lead to the Security concerns affect not only society and the state as next steps: making women’s concerns an integral part of poli- a whole, including its democratic capacity, but also the lives cy making and activity implementation in setting gender of individuals. These issues should not be restricted to a nar- equality as a prerequisite for sustainable security and stability. row, male dominated circle, as it is often the case. The notion of security has evolved. It focuses on the right to security, OSCE welcomes the decision to integrate women stu- rather than the military aspects. A concept of human security, dents in the Military Academy of the Army of Serbia. We also which is endorsed by the UN and by the OSCE, implies that commend the efforts made so far, within the defence reform the interest of the individual, be it male or female, is at the process, to appoint women in important positions in the centre of security concerns and related decision-making. Ministry of Defence and within the officer’s corps. The results, while modest, are already visible. The enrolment of women The UN Security Council Resolution 1325 (2000) students in the Military Academy will no doubt provide a sus- stresses the shift from a vision of women as victims of con- tainable basis for a long term and positive change in this flicts to a vision of women as actors in conflict resolution, respect. This will not only enhance the perception and respect peace-building and peace-keeping on an equal footing with of the Army, but the democratic standards of the society as a men. This suggests that gender equality and gender issues whole. The OSCE Mission remains prepared to continue our have a place at an early stage of policy definition and in its implementation. This should be reflected in corresponding promotion of gender equality, by supporting the process of fur- legislation and practice. Such a new concept of security is ther promotion of gender mainstreaming in the Army. helpful for the integration of women in the army. Rezime Research proves that women, who represent over half of Gender mainstreaming (pove}anje broja `ena ma mesti- the world’s population, have been particularly affected in ma dono{enja odluka i uzimanje u obzir interesa i pogleda oba armed conflicts. They have the right and should be given the pola kada se donose doluke) u politici bezbednosti i mira, opportunity to influence policies which would prevent these prakti~no ozna~ava i predstavlja postojanje jednakih mogu- conflicts or resolve them. A multidimensional concept of secu- }nosti za `ene i mu{karce u vojsci ali i ve}e u~e{}e `ena u rity is a foundation of the OSCE mandate. In the OSCE area, kreiranju i vo|enju politike bezbednosti. it has become increasingly evident that security, democracy, and prosperity are closely linked. Including women in the mil- Rezolucija UN Saveta bezbednosti 1325 (2000) zahteva itary education system is the first step towards making the full pove}ana predstavljenost `ena na svim nivoima dono{enja use of their knowledge and expertise in promoting the Army. odluka, u nacionalnim, regionalnim i me|unarodnim instituci- They can contribute to the Army’s ability to face new chal- jama i mehanizmima za prevenciju, upravljanje i re{avanje konflikta. Ona tako|e nagla{ava va`nost punog i ravno- pravnog u~e{}a `ena i prisustvo u svim aktivnostima za 17 From the official opening speech of the Head of OSCE Mission in Serbia, H.E. odr`anje i unapre|enje mira i bezbednosti. Rezolucija 1325 Hans Ola Urstad. posebno nagla{ava va`nu ulogu `ena u oblastima: prevencije

76 77 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

konflikta, konfliktima, periodu posle konflikta, bezbednosti i gra|enja i o~uvanja mira. Kada se razmatra pitanje `ena i prevencije konflikta, nagla{ava se da je potrebno sistematsko ja~anje uloge `ena u Literature dru{tvu, i obezbediti delotvorno u~e{}e `ena u javnom i 1. Address to the European Parliament, European Commission ekonomskom `ivotu. Jasna je povezanost statusa `ena u and national governments, from the participants of the dru{tvu i intenziteta konflikta. Nasilni konflikti se ~e{}e European feminist conference „Security in Europe for de{avaju u zemljama u kojima su `ene neadekvatno predstavl- whom?“ (European Parliament, Brussels 18-19 /09 2006). jene u javnim institucijama i slu`bama i tamo gde ne postoji IFE-EFI, European Feminist Initiative for Another adekvatna institucionalna reakcija na doma}e nasilje. Europe ifeªefi-europa.org Pitanje `ena u vreme trajanja konflikta implicira pre 2. Christian Strohal, Address to Seminar on Women in Conflict svega kompleks pitanje vezanih za rodno zasnovano nasilje, prevention and Crisis management, Vienna, 20 June, uklju~uju}i seksualno nasilje koje je u porastu kao sve ~e{}e 2005. oru`je u ratnim sukobima. Tako|e. iskustva ratova imaju 3. Ian Øberg, Does the European Union Promote Peace? sna`an uticaj na rodne uloge i dru{tvene vrednosti. Tada Analysis, critique and alternatives, TFF, The Trans dolazi do menjanja rodnih uloga i dru{tvenih polo`aja {to je national Foundation for Peace and Future Research, New integralni deo izazova rekonstrukcije. Tu se javljaju otvorene Agenda, Think-Tank, 2006:2, Lund, Sweden, pp. 32-36. mogu}nosti uticaja na dru{tvene i politi~ke strukture koje su 4. Ilja A. Luciak, Conflict and a Gendered Parliamentary Res- u miru obi~no izvan doma{aja `ena. ponse, UNDP Initiative on Parliaments, Crisis Prevention @ene i bezbednost je oblast koja je povezana sa and Recovery. www.parlcpr.undp.org, April 2006. pro{irenjem koncepta dr`avne bebednosti uklju~ivanjem per- 5. Jele Pilar Weiskopf, Out of Area – Out of Sight, What role do spektive ljudske bezbednosti. Savremene pretnje i rizici Gender and Peace Policy, Friedrich Ebert Stiftung. ubrzali su nastojanja na reviziji tradicionalnog zna~enja 6. Marie Vlachova and Lea Biason (Ed), Women in an Insecure nacionalne bezbednosti. Priznavanje uloge `ena u ~injenju World, Centre for the Democratic Control of Armed sveta bezbednijim je deo tog procesa stvaranja novog koncep- Forces (DCAF), Geneva, Switzerland, 2005. ta bezbednosti i njenih nosilaca. 7. Marie Vlachov and Léa Biason, Violence against Women as a Kada su `ene zna~ajno uklju~ene u politi~ko odlu~ivan- Challenge for Security Sector Governance. je i bezbednost mogu}e je ostvariti trajne promene u dru{tvu. 8. Official opening speech of the Head of OSCE Mission in Unapre|ivanje rodne ravnopravnosti je zbog toga su{tinski Serbia, H.E. Hans Ola Urstad, Conference Women in doprinos postizanju trajne stabilnosti i bezbednosti u na{em Army, Belgrade, 5. October 2006. regionu 9. OSCE Human Dimension Commitments, OSCE/ODIHR Klju~ne re~i: Gender Mainstreaming, UN Rezolucija Warsaw 2001, Preface, pp, (XIV-XVI) Saveta bezvednosti 1325, `ene i novi koncept bezbednosti, 10. OSCE Decision No. 14/04 2004, OSCE Action Plan for the `ene i mir. Promotion of Gender Equality.

78 79 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

11. Report of the Secretary-General on women, peace and secu- rity, United Nations S/2006/770, Security Council, 27 September 2006 06-53084 (E) 031006 *0653084* 12. United Nations Security Council Resolution 1325 on Women, Peace and Security. Passed unanimously on 31 WOMEN IN THE ARMY October 2000. IN THE CONTEXT OF DEMOCRATIC 13. United Nations Security Council S/2006/770, 27 September CONTROL OF ARMED FORCES 2006, 06-53084 (E) 031006 Report of the Secretary- General on women, peace and security.

Megan Bastick18

Summary: Women’s participation in the armed forces is usually addressed as a matter of gender equality, of military effectiveness with regards to the changing demands placed upon modern armed forces, and the use of new technologies within the framework of Security Council Resolution 1325. However, the inclusion of women is also an aspect of democrat- ic control of the armed forces. To understand the relevance between the principles regarding democratic control of the armed forces to the participation of women in the military, we must first consider the role of the armed forces in a democracy. This paper does not attempt to address all the dimen- sions of this issue, but rather to examine: – relevant principles concerning the democratic control of armed forces; – what it means to have democratic armed forces; and – what this means for women’s participation in the armed forces.

18 Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF).

80 81 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Key words: woman, armed forces, democratic control of armed forces. Rezime:U~e{}e `ena u oru`anim snagama obi~no se razmatra kao pitanje jednakosti polova, borbene gotovosti u 1. Key principles regarding democratic smislu promenjenih zahteva koji se postavljaju pred control of armed forces savremene oru`ane snage i upotrebe novih tehnologija, kao i

S u okviru Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti. Me|utim, ince the end of the Cold War, the right to democracy uklju~ivanje `ena ujedno predstavlja i aspekt demokratske or democratic governance has gradually evolved as kontrole oru`anih snaga. Da bi se shvatila veza izme|u prin- part of customary international law.19 The norms and standards cipa koji se ti~u demokratske kontrole oru`anih snaga i u~e{}a `ena u vojsci, moramo prvo da sagledamo ulogu on democratic governance are understood to apply to public oru`anih snaga u jednoj demokratskoj dr`avi. governance in general, including to good governance of the security sector. United Nations General Assembly Resolution U ovom radu nije u~injen poku{aj da se obrade sve dimenzije ovog pitanja, ve} da se ispita: 55/96 entitled ’Promoting and consolidating democracy’ (adopted in December 2000) called for ‘ensuring that the mil- – odgovaraju}i principi koji se ti~u demokratske kont- itary remains accountable to the democratically elected civil- role oru`anih snaga, ian government’. The principle of democratic governance of – {ta to zna~i imati demokratske oru`ane snage, i the security sector has also been articulated as a political stan- – {ta to zna~i za u~e{}e `ena. dard by a number of regional organisations, such as the Klju~ne re~i: `ena, oru`ane snage, demokratska kontro- Organisation for Security and Co-operation in Europe, the la oru`anih snaga. European Union and the Council of Europe. NATO’s Partnership for Peace programme has made ’democratic con- trol of defence forces’ a precondition of membership.

19 See, Heiner Hnggi ’Making Sense of Security Sector Governance’ in DCAF’s Challenges of Security Sector Governance, Hnggi, Heiner and Theodor H. Winkler (eds.), at http://www.dcaf.ch/_docs/-challenges_-SSG/Hanggi.pdf

82 83 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Whilst there is no single model for democratic gover- – That security personnel must be trained to discharge nance of the security sector, general principles and ‘best prac- their duty professionally, and should reflect the diver- tices’ can be identified, some of which are relevant to involve- sity of their societies – including women and minori- ment of women.20 The OSCE Code of Conduct on Politico- ties. Military Aspects of Security includes as a basic component of democratic control of armed forces regimes, inter alia, respect of the human rights and fundamental freedoms of 2. Women in democratic armed forces armed forces personnel. The United Nations’ Human Development Report of 2002, a key reference in articulating On this basis, the notion of democratic armed forces the principles of democratic governance in the security sector, speaks to women’s participation in at least three ways: emphasised: 1. Armed forces should reflect the diversity of their – That security organisations should operate in accor- societies – including women; dance with international and constitutional law and 2. Armed forces should operate in accordance with the respect human rights; and law of the country and international law, including human rights law; and 20 For example, the Human Development Report 2002 summarised the key princi- 3. The human rights and fundamental freedoms of ples of democratic governance in the security sector as follows: armed forces personnel should be respected. • Ultimate authority on key security matters must rest with elected represen- tatives; • Security organisations should operate in accord with international and 2.1. Armed forces should reflect the diversity constitutional law and respect human rights; • Information about security planning and resources must be widely avail- of their societies able, both within government and to the public. Security must be managed using a comprehensive, disciplined approach. This means that security Participation in the armed forces is an aspect of citizen- forces should be subject to the same principles of public sector manage- ship. In principle, all positions within the security services ment as other parts of government, with adjustments for confidentiality appropriate to national security; should be open to all citizens, regardless of gender, political • Civil-military relations must be based on a well-articulated hierarchy of affiliation, class, race or religion. This right to participation is authority between civil authorities and defence forces, on the mutual rights a dimension of democracy. The United Nations Committee on and obligations of civil authorities and defence forces, and on a relation- ship with civil society based on transparency and respect for human rights; the Elimination of All Forms of Discrimination against • Civil authorities need to have the capacity to exercise political control over Women has affirmed this in its comment on participation of the operations and financing of security forces; • Civil society must have the means and capacity to monitor security forces women in the military: and provide constructive input into the political debate on security policy; • Security personnel must be trained to discharge their duty professionally The military is important to women in their role as citi- and should reflect the diversity of their societies – including women and zens. However, many men and women think it is „men’s busi- minorities; and, • Policy-makers must place a high priority on fostering regional and local ness”. The historical reservation of military roles to men is peace. largely the result of social construction. It has been argued Ibid. that military service is built into male rites, maintaining the

84 85 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

separation between men’s and women’s roles and stereotypes 2.2. Armed forces should operate in accordance with as ‘the protectors’ and ’the protected’ … human rights law, and should promote the human rights of armed forces personnel Since the military constitutes an important element of State order, decision-making and governance, all citizens Armed forces are an integral part of a democratic state should be concerned about the kind of military they have. By and society. Their role is not merely to defend the state and its being outside the military, women cannot be involved in the citizens against internal and external threats, but also to pro- decisions related to the use of military forces, changes in the tect and uphold the rights and freedoms upon which demo- military institutions and overall control over its perform- cratic societies are based. As representatives of a state struc- ance… 21 ture, military personnel are bound to respect human rights and international humanitarian law in the exercise of their duties. Security Council Resolution 1325 on Women, peace and This must include respect for women’s human rights. security, adopted in 2000, reaffirms ‘the important role of women in the prevention and resolution of conflicts and in Further, military personnel are themselves entitled to the peace-building’ and urges states ‘to ensure increased repre- same rights and protections as all other persons, subject to sentation of women at all decision-making levels in national, certain limitations and duties imposed by military life. This is regional and international institutions and mechanisms for the another basis upon which we must uphold the human rights of prevention, management, and resolution of conflict…’ female armed forces personnel.23 Women’s participation in the military itself is an aspect of The principle of non-discrimination on the basis of sex their participation in mechanisms for the management and is one of the fundamental principles of human rights, resolution of conflict. Further, without the experience of par- enshrined in many international and regional legal instru- ticipation in the military, women are less able to raise their ments. The Convention on the Elimination of All Forms of voices in security discourse. 22 Discrimination against Women (CEDAW), adopted in 1979, requires State Parties to, on a normative level, incorporate the Many states have acknowledged that the personnel of principle of equality in national legislation and abolish all dis- the police and the armed forces should be a mirror of society criminatory laws, and on a procedural level, requires States to at large. This has led to specific programmes to attract more women to the armed forces, to increase their representation. 23 DCAF and the OSCE-ODIHR are currently developing a Handbook on Human Rights and Fundamental Freedoms of Armed Forces Personnel, which includes an analysis of women in armed forces. The Handbook seeks to promote the enforce- ment of existing standards, by setting out models or examples of ‘best practices’ from within the OSCE region of how military structures can successfully integrate human rights and fundamental freedoms. At the same time, it recognises limita- tions on human rights and fundamental freedoms of armed forces personnel given 21 Implementation of Article 21 CEDAW, Analysis of articles 7 and 8 of the the requirements of maintaining national security. While recognising that various Convention, CEDAW/C/1994/1, at models exist and that the circumstances of each country will always be relevant, http://www.un.org/documents/ga/cedaw/13/cedawc1994-4.htm. the handbook will aim to provide guidance to OSCE participating States by pre- 22 Uta Klein, ’The Gender Perspective of Civil-Military Relations in Israeli Society’, senting models that have proved successful in other contexts. More information at: in Current Sociology, September 2002, Vol. 50(5), pp. 669-686. http://www.dcaf.ch/odihr/_index.cfm?navsub1=24&nav1=3

86 87 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

establish effective mechanisms to ensure the protection of hibition on discrimination does not mean that men and women against any form of discrimination. CEDAW contains women have to be treated the same way, but equally. specific provisions concerning discrimination against women Affirmative action measures to address existing discrimina- in employment matters, as do other international instruments, tion, such as quotas, are not wrongfully discriminatory, and for example of the OSCE, the Parliamentary Assembly of the can be an effective way of increasing gender balance in insti- Council of Europe and the European Council. Some Council tutions. of Europe instruments refer to the military sector in particu- Many countries have opened their militaries to women. lar. In Council of Europe Recommendation 1742 (2006) on All military functions, combat roles included, are open to human rights of members of the armed forces, the Assembly women who meet the role’s requirements in, for example, recommended that the Council of Europe: Denmark, Norway, Switzerland, Slovenia and Canada. But, … pay greater attention to the issue of the status of female military personnel in most countries still face a per- women in the armed forces. A great many female soldiers are sistent lack of equal opportunities in terms of career and pro- subjected to sexual harassment. The issues of access to military motion. This does not only take the form of formal exclusion duties and to specific posts in the armed forces, career struc- from particular roles. Militaries often make it extremely diffi- tures and equal rights are all relevant to discrimination against cult to balance work and family – military women report that women, a matter requiring in-depth consideration in itself. pregnancy is stigmatised, and there are often no proper provi- Article 1 of CEDAW defines discrimination against sions for maternity leave. In many militaries, women face women as: sexual harassment and sexual violence. In the United States, the Department of Defense acknowledged 2,374 reported … any distinction, exclusion or restriction made on the cases of sexual assault during 2005. A Department of Defence basis of sex which has the effect or purpose of impairing or nul- study concluded that sexual assault prevalence was three to lifying the recognition, enjoyment or exercise by women, irre- ten times higher for females serving in the armed forces than spective of their marital status, on a basis of equality of men for females in the general population.24 and women, of human rights and fundamental freedoms in the political, economic, social, cultural, civil or any other field. Developing a culture in the military that promotes the human rights of armed forces personnel is an aspect of build- It is important to understand that ‘discrimination’ refers ing professionalism and efficiency. Discrimination against also to laws or practices that have the effect of impairing equal women in the armed forces undermines professionalism, and enjoyment of human rights, even if they may appear neutral prevents a military performing to its highest capacity. on their terms. An example would be a rule that any person in the military had to be six feet tall. Whilst not mentioning 24 Statement of Christine Hansen, Executive Director, The Miles Foundation, women or men, such a rule would discriminate against Hearing on Sexual Assault and Violence Against Women in the Military and at the women. An environment can be discriminatory. If there is a Academies, Testimony Presented to The Honorable Christopher Shays, Chairman, Subcommittee on National Security, Emerging Threats and International Relations culture of sexual harassment or denigration of women, this of the Government Reform Committee within the United States House of prevents women from equally exercising their rights. The pro- Representative, June 27, 2006.

88 89 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

3. Implementation related to conflict resolution and reconstruction. The presence of women in peacekeeping forces, for example, has been Women can be integrated into the armed forces as part recognised as improving the force’s relationship with the host of a broader programme to promote democratic values within community, and the force’s capacity to engage with and pro- the security sector. It is well recognised that democratic edu- tect women and children. cation within the armed forces needs to be promoted so that the military can be properly integrated in society and not pose a threat to democracy. In various parts of the world, experi- 4. Conclusion ence has shown that a military that is not properly managed and democratically controlled or that is not fully integrated Armed forces are an integral part of a democratic state into the fabric of society can pose a variety of threats to and society. They have a special role in protecting the rights democracy, such as: and freedoms upon which democratic societies are based. This is why the community looks to the armed forces both to – exercising unconstitutional influence or even staging include women, and to promote women’s human rights. military coups d’etat; – practising unauthorised military or commercial activi- ties; – consuming excessively high levels of resources which are needed for other sectors of society; – misusing public funds; and – violating human rights (e.g. looting, robbery, using illegal violence and rape). To promote the democratic attitude of the armed forces, one might extend training (for example on civil-military rela- tions or international humanitarian law) to incorporate demo- cratic principles and human rights - including the equal rights of and respect for men and women. The benefits of including women in the armed forces and their contribution to security should also be emphasised in increasing women’s integration. Women can bring different perspectives, skills and experience that build the capacities of their unit. Modern military functions often emphasise protec- tion of the civilian population, and involve characteristics

90 91 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

@ENE U VOJSCI – ETI^KI ASPEKT

prof. dr Dragana Duli}25

Rezime: U radu se raspravlja o eti~koj dimenziji uklju- ~enosti `ena u vojsci i to sa vi{e aspekata: perspektive ljud- skih prava, pravde i pravi~nosti; posebnih pitanja koja poga|aju `ene kao pripadnice suprotnog pola; perspektive {irih civilizaicijskih vrednosti; vizure odre|ene percepcije ko- je vojska ima o sebi; perspektive eti~kih teorija koje se mogu koristiti u argumentaciji „ZA“ i „PROTIV“. Klju~ne re~i: `ena, vojska, eti~ki aspekt. Summary: This paper addresses the ethical dimension of the involvement of women in the military from various aspects: perspectives of human rights, justice and righteous- ness, specific female issues as members of the other sex, per- spectives of broader civilisational values, visions of certain perceptions that the military has of itself, and perspectives of ethical theories which might be used when arguing the case for „FOR“ and „AGAINST“. Key words: women, military, ethical aspect.

25 Autor je profesor na Fakultetu bezbednosti u Beogradu.

92 93 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

*** mnogim zemljama.26 U Kanadi i posebno SAD, koje su u pogledu rodne osve{}enosti odnosno gender mainstreaming oti{le najdalje, proces je zapo~eo 1973. godine kada je proce- U svom izlaganju bavi}u se pitanjima uloge i mesta `ena u kontekstu vojnog profesionalizma i iz eti~ke perspektive. Neki put akademske rasprave o nekim teorijskim nat manjina i `ena iznosio 4,2 odsto odnosno 4,3 odsto da bi krajem 1997. u oficirskim ~inovima on bio 14,1 odsto odnos- pitanjima izgledaju prili~no apstraktne i udaljene od no 15,3 odsto za `ene i nastavio da raste – zahvaljuju}i politi- prakti~nih pitanja iz svakodnevnog `ivota. Takvim se ~ini i ci ministarstva vojske, podsticajnim programima regrutova- pitanje eti~ke dimenzije uklju~enosti `ena u sve rodove nja, stipendiranja i pro{irenih radnih mesta za `ene. vojske. Pa ipak, budu}i da se etika bavi pitanjima dobra i zla, Puna integracija `ena u vojsci mo`e se posmatrati ispravnog i r|avog pona{anja, to se eti~ka pitanja naro~ito ti~u onoga gde, kada i kako upotrebiti vojnu mo}. Ovo se pak prvenstveno iz perspektive na~ela jednakosti, odnosno jed- odnosi kako na individualne tako i na kolektivne radnje. [to nakih {ansi. Bila bi velika {teta ako bi se ono suspendovalo ili je jedan akter mo}niji to su va`nija eti~ka pitanja. Eti~ka oslabilo pozivanjem na neke vi{e razloge zbog kojih se komponenta na svakom nivou analize nastoji da odgovori na `enama uskra}uje potpuno ravnopravni status u vojsci. pitanje „{ta treba da rade oficiri?” ili „{ta treba da rade vojni- Shodno liberalnom shvatanju jednakosti, institucije politi~ke ci?” ili „kakvi treba da budu rukovodioci u vojsci?” Odgovori demokratije imaju za cilj da {tite osnovno pravo gra|ana na na ova pitanja uspostavljaju norme individualnog i kolek- jednaku brigu i uva`avanje.27 tivnog pona{anja, i u celini oblikuju vojnu etiku. Rasprava o eti~koj dimenziji uklju~enosti `ena u vojsci 26 Ukupan broj `ena i procenat u oru`anim snagama: SAD 198,452 - 14%; Portugal mo`e da ima nekoliko ravni razmatranja: 2,875 - 6.6%; [panija 6,462 - 5.8%; Norve{ka 1,152 - 3.2%;Holandija 4,170 - 8.0%; Gr~ka 6,155 - 3.8%; Francuska 27,518 - 8.5%; Danska 863 - 5.0%; Kanada a) Mo`e se govoriti iz perspektive ljudskih prava, 6,558 - 11.4%; Belgija 3,202 - 7.6%; ^e{ka Republika 1,991 - 3.7%; Nema~ka 5,283 - 2.8%; Ma|arska 3,017 - 9.6%; Italija 438 - 0.1%; Luksemburg 47 - 0.6%; pravde i pravi~nosti i time biti na terenu jurisprudencije i Poljska 277 - 0.1%; Turska 917 - 0.1%; Velika Britanija 16,623 - 8.1%. etike. Preciznije re~eno, shodno savremenoj ustavno-pravnoj Navedeno prema „The 2000 Chart of Armed Conflict published in the Military teoriji za odre|ivanje karaktera jednog ustavnog, odnosno Balance 2000-2001“ , International Institute for Strategic Studies, London. Zemlje u kojima `ene mogu da u~estvuju u borbenim dejstvima su: Belgija, Ka- politi~kog sistema najva`nije je kakav polo`aj u tom sistemu nada, Danska, Francuska, Ma|arska, Izrael, [panija, Holandija, Novi Zeland, ima ~ovek (gra|anin), odnosno kako je u tom sistemu odre|en Norve{ka, Portugal, Singapur, [panija, Ju`na Afrika, [vedska. Navedeno prema: odnos: vlast - ~ovek (gra|anin). Iz te vizure onda se postavlja Captain Manning, Lorry and Wight, Vanessa R., Women’s Research and Education Institute, Women in the Military: Where They Stand, Third Edition, November, problem da li je `enama uskra}eno ljudsko, a ne samo 2000, p. 30. gra|ansko pravo ograni~avanjem njihovog punog anga`ovan- 27 Prema klasi~noj formulaciji R. Dvorkina: „Vlada koja uva`ava liberalno shvata- nje jednakosti mo`e opravdano ogani~iti slobodu samo na osnovu nekih veoma ja u vojsci. Savremeni demokratski ustavi u principu striktno definisanih razloga. Dr`ava mora postupati sa ljudima ne samo bri`ljivo i predvi|aju posebnu za{titu kolektivnih prava sa pravilom da sa uva`avanjem ve} i sa jednakom brigom i uva`avanjem. Ona ne sme nejednako se ta prava ostvaruju kroz individualna gra|anska prava. raspodeljivati dobra ili mogu}nosti na osnovu toga {to neki gra|ani imaju pravo na vi{e brige jer su vredniji nego drugi. Ne sme ograni~iti slobodu na osnovu toga {to je shvatanje dobrog `ivota jedne grupe plemenitije ili superiornije u odnosu na Rasne i etni~ke manjine i `ene su napravile su{tinski shvatanje druge grupe.“ Ronald Dvorkin, „Su{tina individualnih prava“, napredak u oficirskim ~inovima poslednjih trideset godina u „Slu`beni list“ i CID Podgorica, 2001, str. 335.

94 95 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Prema definiciji ameri~ke mornarice (The U.S. Navy) principa zasluga odnosno po{tovanja meritokratskog ideala, jednake {anse (Egual Opportunity, /EO/) su „pravo svake ru{i se iznutra sam princip jednakih {ansi.29 Pa ipak, puni osobe da u~estvuje u programima i aktivnostima za koje je smisao ovog principa ostaje nenaru{en onda kada imamo u kvalifikovana i od kojih ima odgovaraju}e koristi. Ovi pro- vidu da on treba da u najve}oj meri razvije ljudski potencijal, grami i aktivnosti ne treba da trpe dru{tvena, li~na i instrukc- kapacitete svih zaposlenih i obezbedi pravi~an tretman svih ijska ograni~enja koje spre~avaju da ljudi dosegnu najvi{i oficira i regruta na osnovu zasluge, spremnosti i sposobnosti mogu}i nivo odgovornosti. Pojedinci }e se vrednovati na u cilju borbene gotovosti. osnovu svojih zasluga, spremnosti i sposobnosti, nezavisno od rase, etniciteta, boje, pola, nacionalnog porekla ili vere.28 Svakako da na~elo jednakosti mo`emo posmatrati i iz Princip jednakih {ansi ili jednakih mogu}nosti po~iva vizure na~ela nediskriminacije, tj. kao zabrane diskriminacije na pravi~nosti, pravdi i jednakosti. On se tako|e odnosi na me|u ljudima. Njega utemeljuje Povelja UN kao i savremeni po{tovanje i primenu ljudskih prava `ena i mu{karaca ne uzi- instrumenti o ljudskim pravima, a formulisano je na skoro maju}i u obzir primat rase ili roda te u tom smislu ne prihva- istovetan na~in, polaze}i od ~l. 2. Univerzalne deklaracije: ta obrnutu diskriminaciju koju podrazumeva tzv. „pozitivna“ „Svakome pripadaju sva prava i slobode progla{eni u ovoj ili „afirmativna akcija“. I ovaj princip ima eti~ko zna~enje jer Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, podrazumeva da su pojedinci formalno jednaki i da }e se jezika, veroispovesti, politi~kog ili drugog mi{ljenja, prema njima pravi~no postupati pri zaposlenju, obrazovanju, nacionalnog ili dru{tvenog porekla, imovine, ro|enja ili zdravstvenoj nezi i sl. Istina, ovaj princip u sebi nosi pret- drugih okolnosti.30 postavku jednakosti jer izjedna~ava ljude u jednom trenutku – uprkos njihovoj prethodnoj istoriji koja ih de facto ~ini razli~itim, te ima smisla samo ako {anse, koje je ina~e te{ko 29 U toku borbe za Amandman o jednakim pravima (Equal Rights Amendment) u meriti, budu zasnovane bilo na nekim nepromenjivim svoj- SAD su se ponovo izo{trile rasprave o tome mogu li `ene da u~estvuju u borbe- stvima (rasa, rod) ili pak na promenjivim svojstvima (fizi~ki nim dejstvima (combat, koliko god je ovaj pojam prili~no zastareo, istro{en, vi{esmislen a za neke i metafori~an), u nekim rodovima – kao {to su pe{adija i izgled, obrazovanje, ve{tine, jezik, bogatstvo). Uglavnom se mornarica, kao i na komandnim polo`ajima vi{im od nivoa brigade. U Velikoj mo`e re}i da princip jednakih {ansi postoji u praksi onda kada Britaniji postoji Komisija za jednake {anse, The Equal Opportunities Commission (EOC), nezavisno telo ~iji je zadatak da podr`i, ako je nu`no i sudskim putem, ljudi istih sposobnosti posti`u iste rezultate, nakon sli~ne zakonodavstvo koje uva`ava rodnu jednakost u ovoj zemlji. koli~ine ulo`enog rada. Primenu ovog principa u vojsci doveli 30 Pakt o gra|anskim i politi~kim pravima (PGP) govori o diskriminaciji uop{te u tri su u pitanje brojni autori koji ukazuju na mane preferenci- svoja ~lana. U ~l. 2. se, kao i u Univerzalnoj deklaraciji, propisuje da se sva prava iz PGP moraju po{tovati i zajem~iti bez razlikovanja po gore pomenutim osnova- jalnog tretmana `ena u obuci – kada se od njih manje tra`i ma (statusu). ^l. 3. naro~ito podvla~i ravnopravnost mu{karaca i `ena u tom pogledu. Me|utim, ~l. 26. sastavljen po uzoru na ~l. 7. Univerzalne deklaracije, nego od mu{karaca – jer se na testovima fizi~ke snage i spret- izazvao je neke nedoumice i razli~ita tuma~enja. Ispravno tuma~enje ~l. 26. jeste nosti uprkos lo{ijih rezultata `ene kvalifikuju za regrutaciju, da on ima poseban smisao i da je pravilo nediskriminacije op{ti uslov u`ivanja svih prava, a ne samo deo opisa pojedinih prava. U najmanju ruku, ono zna~i da selekciju i polo`aje u vojsci. Dakle, umesto jednakih {ansi i nijedan zakon ne sme biti diskriminatoran. Ako, dakle, dr`ava odlu~i da pru`i neka prava koja dotle nisu postojala, iako na to nije obavezana me|unarodnim pravom, ona ne mo`e pri tom praviti nedozvoljene razlike. 28 85 SECNAV INSTRUCTION 5350.16, 28. jun 1999.

96 97 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

U na{oj dana{njoj raspravi treba imati u vidu slede}a (1994),33 Povelju o osnovnim pravima u Evropskoj uniji dokumenta, od kojih se svi odnose na zabranu diskriminacije (2000),34 kao i u na{em slu~aju tzv. „Malu povelju“ o ljud- i po{tovanje na~ela jednakosti: Povelju Ujedinjenih nacija skim pravima, odnosno Povelju o ljudskim i manjinskim (1948), Konvenciju o statusu izbeglica (1951), Me|unarodnu pravima i gra|anskim slobodama, usvojena u Skup{tini Srbije povelju o gra|anskim i politi~kim pravima (1976), Me|una- 2003. godine,35 koja je velikim delom na{la mesto u odredba- rodnu konvenciju o ekonomskim, socijalnim i kulturnim ma novog Ustava Republike Srbije.36 pravima, (1976), Konvenciju o politi~kim pravima `ena (1954), Konvenciju protiv diskriminacije u zanimanjima i Prava mogu biti ograni~ena samo onoliko koliko je radnim mestima (ILO br. 111) iz 1960, Deklaraciju o zabrani neophodno da se u „otvorenom i slobodnom demokratskom nasilja prema `enama (1993), Konvenciju o ukidanju svih dru{tvu“ zadovolji svrha ograni~enja, a ograni~enja se mogu oblika diskriminacije protiv `ena (1981),31 Rezoluciju Saveta uvoditi samo u svrhe radi kojih su propisana. Pri ograni~ava- bezbednosti 132532 iz 2000, Inter-ameri~ku konvenciju o nju i tuma~enju ograni~enja svi dr`avni organi, a naro~ito spre~avanju, ka`njavanju i ukidanju nasilja prema `enama sudovi, du`ni su da vode ra~una o su{tini prava koje se ograni~ava, va`nosti svrhe ograni~enja, prirodi i obimu 31 Nazvana kolokvijalno „Me|unarodnom poveljom prava `ena“, a usvojena na ograni~enja, odnosu izme|u ograni~enja i njegove svrhe kao i skup{tini UN 1979, ali koja je stupila na snagu 3. septembra 1981. Konvenciju o o tome da li postoji na~in da se svrha dosegne manjim ukidanju svih oblika diskriminacije protiv `ena (CEDAW) je pra}ena Opcionim protokolom (1989) koga su do marta 2006. godine ratifikovale 78 zemalja. ograni~enjem – s tim {to ograni~enje ni u kom slu~aju ne sme Izazvala je brojne kontroveze pa se CEDAW na{ao na udaru kritike zbog promo- visanja radikalnog feminizma. Konvencija pored Preambule sadr`i i 30 ~lanova i da zadire u su{tinu zajem~enog prava (~lan 5. MP). Standardi bli`e odre|uje ono {to predstavlja diskriminaciju prema `enama. Prvi ~lan za{tite odnose se kako na zakone dr`avne zajednice, tako i na Konvencije glasi: „U svrhu ove Konvencije izraz ’diskriminacija `ena’ ozna~ava svaku razliku, isklju~enje ili ograni~enje po polu, kojemu je posledica ili svrha da Ustav i zakone Srbije. `enama ugrozi ili onemogu}i priznanje, ostvarenja ili obavljanje ljudskih prava i osnovnih sloboda na politi~kome, ekonomskome, dru{tvenome, kulturnome, gra|anskome ili drugom podru~ju bez obzira na njihovo bra~no stanje, na osnovi ravnopravnosti mu{karaca i `ena.“ Ta je definicija va`na i zbog toga {to diskrim- inaciju predstavlja ne samo formalna (i stoga lako prepoznatljiva) diskriminacija, 33 Inter-American Convention on the Prevention, Punishment and Eradication of nego i sve ono ~emu je „posledica ili svrha da `enama onemogu}i priznanje, ost- Violence Against Women (Convention of Belém do Para) 1994. varenje ili obavljanje ljudskih prava...“ Dr`avna zajednica Srbija i Crna Gora rat- 34 Povelja o osnovnim pravima u Evropskoj uniji (Nica, 17 decembar 2000) govori, ifikovala je Konvenciju i obavezala se da: {titi i unapre|uje `enska prava i ravno- izme|u ostalog, o slobodi izbora zanimanja i pravu na zaposlenje (~l. 15), jed- pravnost, bez obzira na nacionalne, verske ili kulturne ~inioce; prihvati mere za nakosti (~l. 20), zabrani diskriminacije (~l. 21) i jednakosti polova (~l. 23), eliminaciju diskriminacije `ena; preduzme afirmativne mere u pravcu ravno- http://www.projuris.org/konvencije/povelja%20EU_srpski.htm pravnosti polova; periodi~no podnosi izve{taj Komitetu Ujedinjenih nacija o sta- nju `enskih ljudskih prava. Vidi Slu`beni list Savezne Republike Jugoslavije, 35 Skup{tina Srbije usvojila je 27. 02. 2003, Povelju o ljudskim i manjinskim pravi- „Me|unarodni ugovori“ br. 13/2002. ma i gra|anskim slobodama kojom se defini{u nadle`nosti i obezbe|uju, garantu- ju, {tite i unapre|uju prava i slobode gra|ana. Za Povelju je glasalo 155 poslani- 32 Rezolucija 1325 je usvojena na 4213 sastanku, 31. oktobra 2000. godine koja ne ka, 35 je bilo protiv, a uzdr`anih nije bilo. „Mala povelja“ odre|uje da su svi pred samo {to u 18. ta~aka bli`e odre|uje obavezu za{tite `ena u miru i oru`anom zakonom jednaki, i da je zabranjena svaka diskriminacija, neposredna ili posred- sukobu ve} i zna~aj uloge `ena u operacijama Ujedinjenih nacija na terenu a na, po bilo kom osnovu rase, boje, pola, nacionalne pripadnosti, dru{tvenog posebno me|u vojnim posmatra~ima, civilnoj policiji, te osoblju koje se bavi ljud- porekla, ro|enja ili sli~nog statusa, veroispovesti, imovinskog stanja, kulture, jezi- skim pravima i humanitarnim radom; odnosno zala`e se za ugra|ivanje rodne per- ka, starosti ili psihi~kog ili fizi~kog invaliditeta spektive u mirovne operacije i „kad god je to mogu}e“, za njeno uklju~ivanje u 36 ^ijem usvajanju prethodi referendum zakazan za 28. i 29. oktobar ove godine. operacije na terenu.

98 99 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Na{e zakonodavstvo osu|uje neopravdano obezbe|iva- tus quo postoje}ih nejednakosti i nepravdi koje poga|aju pre nje povoljnijeg polo`aja ili davanje prednosti pripadnicima svega one koji su dru{tveno slabiji. U ovome na{a zemlja odre|enog pola u odnosu na diskriminisanog, kao i poni- nikako nije usamljena. Ali to ne umanjuje na{u potrebu da `avaju}e postupanje prema diskriminisanom, isklju~ivo ili dosledno i kompleksno primenjujemo program afirmativne prete`no zbog njegove pripadnosti odre|enom polu. Tako|e, akcije, kako u obrazovanju svih nivoa (a naro~ito vojnom diskriminacijom po osnovu pola ne smatraju se propisi, visokom {kolstvu), tako i u oblasti zaposlenja, (naro~ito u odluke, kriterijumi ili praksa, doneti ili preduzeti u cilju ot- pogledu onih elitnih mesta koja se po tradiciji smatraju klanjanja neravnopravnosti `ena i mu{karaca, radi postizanja ekskluzivnim mu{kim domenom).38 pune ravnopravnosti osoba oba pola i otklanjanjem stvarne b) O eti~kom aspektu uklju~enosti `ena u vojsci mo`e se neravnopravnosti `ena, {to se mo`e podvesti pod tzv. „obrnu- govoriti iz perspektive posebnih pitanja koja poga|aju `ene tom diskriminacijom“, i afirmativnom akcijom. Tako se ne kao pripadnice suprotnog pola, a u klimi i kulturi su{tinski smatraju povredom na~ela jednakih prava i obaveza i diskri- mizogenoj. Dakle, mo`e se govoriti u kontekstu `enskih ljud- minacijom oni propisi i odluke koji su doneti u cilju postizan- skih prava – i posebno iz vizure feministi~kog tretmana ja pune ravnopravnosti `ena i mu{karaca, kao i otklanjanje `enskih ljudskih prava, kao i o jednakosti i razli~itosti, o neravnopravnosti i diskriminacije po osnovu pripadnosti ~emu ovde ne}u govoriti. Jednakost pravne za{tite i tretmana, odre|enom polu. Diskriminacijom se izme|u ostalog ne sma- diskriminacija u obrazovanju, zaposlenju, napredovanju i pla- traju posebni uslovi i oblici za{tite na radu koji se odnose na }anju, za{titi reproduktivnih prava i sloboda, za{titi od nasil- `ene zbog njihovih biolo{kih osobina, zatim, propisivanje ja, silovanja, incesta, seksualnog ucenjivanja i bra~nih zlo- obavljanja odre|enih poslova isklju~ivo od strane lica upotreba, prostitucije i pornografije, kao i patrijarhalno pravo odre|enog pola, kada to nala`e priroda posla ili delatnosti (iz i primena zakona, glavne su oblasti izu~avanja feministi~ke biolo{kih i fiziolo{kih razloga, razloga pristojnosti i privat- jurisprudencije, posebno unutar korpusa `enskih ljudskih nosti, zbog prirode ili mesta rada i drugih objektivnih razloga. prava. Naravno, i pored toga na~elo jednakosti se kr{i u praksi, c) Mo`e se govoriti iz perspektive {irih civilizacijskih kako zbog toga {to jo{ uvek postoje zakonske odredbe koje vrednosti koje su ili nisu u skladu sa vrednostima u vojsci. otvoreno diskrimini{u `ene (nedostupnost nekih radnih mesta, Eti~ki problem u vezi pona{anja u vojsci oblikovan je dvema profesija ili zanimanja kao i nedostupnost nekih vidova {kolo- o~ekivanjima – onih koji se ti~u dru{tva i onih koji se ti~u vanja na nekim visoko{kolskim institucijama, npr. u vojsci i policiji). Formalna pravna jednakost jo{ uvek ne predstavlja dovoljan uslov za postizanje fakti~ke jednakosti, i {tavi{e, 38 Istra`ivanja su pokazala da se puna primena na~ela jednakosti i jednakih {ansi ovo vodi generisanju novih nejednakosti37 uz odr`avanje sta- nalazi pred brojnim preprekama. Najpre, i onda kada neke `ene pokazuju interes prema nekim zanimanjima, posebno za u~estvovanje u borbenim dejstvima, ta su im mesta nedostupna shodno politici mnogih zemalja. Drugo, neka zanimanja koja su za njih otvorena, ipak su im samo delimi~no dostupna zahvaljuju}i brojnim 37 Feministi~ki pristup poslednjih generacija feminista unekoliko je druga~iji jer se ograni~enjima. Tre}e, poslovi koji su zvani~no za njih otvoreni, zahtevaju poseb- zala`e za puno uva`avanje razlika. Vidi: Julie Mertus, Zorica Mr{evi}, @enska ne ve{tine i znanja za koje one prethodno nisu osposobljene, barem u ranim faza- ljudska prava, Beograd, Alexandria press, 1995. ma integracije.

100 101 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

vojske. Otvorenost i transparentnost vojske je ono {to joj daje ti i na osnovu civilne kontrole vojske koja treba da bude eti~ki legitimitet u o~ima javnosti. Faktori koji oblikuju odnose relevantna i da predstavlja eksplicitni uslov politi~kog `ivota izme|u dru{tva i vojske vezani su za na~in na koji dru{tvo (pa se tako u vojsci mo`e napraviti jasno razgrani~enje shvata ulogu vojske. ^im postoji razumevanje o tome koja izme|u prava na slobodno izra`avanje i du`nosti da se ona ne treba da bude uloga i odgovornost vojske dru{tvo ima tenden- me{a u politiku). ciju da sa lako}om prihvati i legitimi{e vojsku. Jedino otvoreno{}u vojske prema dru{tvu mo`e se u potpunosti d) Mo`e se govoriti iz vizure odre|ene percepcije, razviti ovo razumevanje. Osnovni format postmodernog kon- odnosno samo-razumevanja koje vojska ima o sebi i u vezi s cepta vojske jeste pomeranje ka odbrambenoj mo}i ili vojsci tim da li je ova percepcija ili samo-razumevanje u duhu vre- koja ima ve}u propusnost prema civilnom dru{tvu. mena ili nije (tj. da li je u skladu sa promenjenom prirodom ratovanja), pa shodno tome da li se mo`e dovesti u pitanje Pitanje koje danas najvi{e zaokuplja eti~ku pro- njena osnovna premisa: da kopnene operacije odlu~uju o blematiku u vojsci jeste kako pomiriti standarde vojske za pri- ishodu ratovanja. Ovde nam se name}e novi demokratski hvatljivim pona{anjem sa onim koje postavlja samo dru{tvo. model vojske – koji je ina~e na snazi ve} s kraja pro{log veka, U ovom kontekstu treba posmatratii i kontroverze oko a svakako }e obele`iti sada{nji vek. Sposobnost da se uspe{no uklju~ivanja `ena u sve rodove vojske, posebno u borbene radi sa drugim ljudima; sposobnost da se donose valjane aktivnosti, ili pak kompatibilnost izme|u iskazivanja poseb- eti~ke odluke u nepredvi|enim situacijama i u kontekstu nih seksualnih izbora i onoga {to vojska smatra primerenom situacionih faktora; sposobnost da se donose valjani moralni slu`bom i pona{anjem. Danas tzv. „vojni diskurs” i „vojni sudovi koji }e uticati na veliki broj ljudi; sposobnost da se na~in razmi{ljanja” daleko vi{e nego ranije odra`ava civilno uspe{no motivi{u drugi ljudi – sve su to nove vrednosti i razmi{ljanje i civilni mentalni sklop. U pro{lom veku je u vrline koje se tako|e u ve}oj ili manjoj meri oslanjaju na celini gledano zahvaljuju}i industrijalizaciji, sindikalizaciji i klasi~an model – hrabrost, nesebi~nost, lojalnost, umerenost i rastu}em `ivotnom standardu do{lo do sve ve}ih zahteva za druge vrline karaktera. Mogu}e je da neke od najdragocenijih jednakim tretmanom, pravi~no{}u, solidarno{}u, pravu na vrednosti koje neguje vojska do|u u sukob sa novijim, mo`da razliku i zahtevu za tolerancijom, bar kada su u pitanju liberalnijim vrednostima jednog dru{tva. Ali nove dru{tvene demokratske zemlje. To su danas vrednosti koje pripadaju vrednosti ne moraju da budu nu`no rezultat napada na „stare prosve}enoj zajednici ljudi i tekovina su njihove emancipaci- dobre vrednosti” ve} da budu jednostavno rezultat dru{tvenog je. Ali ni{ta manje se to odnosi na modernu definiciju iskustva. Tehnolo{ki i dru{tveni razvoj ~ini da je danas potre- demokratije koja se oslanja na recipro~na o~ekivanja izme|u ban jedan manje autroritaran, a vi{e demokratski model. vojske i dru{tva u celini, s obzirom na du`nosti i prava (a ovo predstavlja osnovu mnogih socijalnih karakteristika kao {to je Danas se po demokratskom modelu ustrojstva vojske od na primer stepen nezavisnosti u odnosu na na~in na koji voj- vojnika o~ekuje da ne budu slepo poslu{ni svojim pretpostav- ska koristi svoju mo}). Budu}i da jedno ovakvo pitanje ljenima onda kada su njihove naredbe pogre{ne ili o~igledno odra`ava politi~ku organizaciju jedne zemlje, njenu kulturu, moralno sporne, ostavljaju}i im tako inicijativu i prostor za globalnu strukturu i na~in `ivota ljudi, to ne iznena|uje {to individulni moralni sud. Po demokratskom modelu moralna postoji velika razlika u pojedinim zemljama. To se mo`e vide- odgovornost je razli~ito raspodeljena, za razliku od klasi~nog

102 103 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

modela, po kome se moralna odgovornost gotovo u celosti agende ideolo{kog feminizma“ i sni`avaju}i njene visoke ticala starijih i vi{ih stare{ina. Mla|i su naprosto izvr{avali standarde obuke i selekcije. nare|enja i u ve}ini slu~ajeva nisu snosili direktnu moralnu Sve se ovo opet vezuje za specifi~nu „militaristi~ku kul- odgovornost za svoje postupke. Otuda se danas u svetu na turu“ koja isti~e hijerarhiju, drugarstvo, grupnu koheziju, bra- vojnim akademijama izu~eva etika i {tavi{e obavezan je pred- timljenje, tajnost i poverljivost, borbenu spremnost i sl. met u nastavnom programu. Pored toga, sve ve}i naglasak na Naravno sve se ovo po pravilu upu}uje na mu`evnost i mu{ki li~ne sposobnosti i ve{tine, na posrednu kontrolu u vojnom pol, dok se `enama pripisuje emotivnost, ranjivost, potreba da obrazovanju kao i sve ve}i naglasak na materijalnu korist i budu za{ti}ene kao „slabiji pol“, odsustvo agresivnosti nu`ne grupne ciljeve otvorilo je put shvatanju da vojne stare{ine i za vojni~ki poziv i sl. Pri tom se ovde operi{e rodnim rukovodioci treba da budu i vojni menad`eri. stereotipima po{to sve navedene osobine nemaju veze sa Za `ene ove nove okolnosti nesumljivo predstavljaju polom, ve} karakterom osobe. Esencijalisti~ke predstave o prednost jer se ru{e uobi~ajeni argumenti o te`ini vojni~kog `enama i mu{karcima previ|aju da je rod dru{tveno konstru- poziva koji je neprimeren ne`nijem polu. Fizi~ka sposobnost isan i da svako dru{tvo izgra|uje svojim ~lanovima dru{tveno i fizi~ka izdr`ljivost koje su se tradicionalno tra`ile od vojnog dodeljene i priznate „uloge“, standarde ispravnog i po`eljnog osoblja vi{e se ne smatraju su{tinskim i eliminacionim, dok je pona{anja, stavova i svojstva `ena i mu{karaca. Koliko god se dru{tva u pogledu ovoga razlikovala izme|u sebe, u svima se shodno demokratskom modelu raniji, klasi~an naglasak na mogu na}i jaki elementi nejednakosti izme|u mu{karaca i disciplinu ubla`en pozivanjem na potrebu za komunikativnim `ena i uglavnom su pod velikim uticajem ideologije. Potrebno ve{tinama neophodnim za uspe{an timski rad – u ~emu su `e- je da prepoznamo i proniknemo u dru{tvena ograni~enja tradi- ne poslovi~no uspe{nije. cionalnih rodnih uloga koje su naro~ito tvrdokorno usa|ene u f) Najzad, eti~ki aspekt integrisanja `ena u vojsci vojnim strukturama, kao {to su uostalom mnogi va`ni dr`avni mo`e da se posmatra i iz perspektive eti~kih teorija koje se aparati i dru{tvene institucije {irom sveta rodno pristrasne, mogu koristiti u argumentaciji „za“ i „protiv“. Jedna od rel- odnosno one su u duhu maskuline kulture, normi i prakse. evantnih teorija je teorija vrline koja se usredsre|uje na Utilitaristi~ka teorija tako|e mo`e da na|e mesto u karakter odnosno na vrstu osobe koja se tra`i od vojnika ili teku}oj argumentaciji. Veliki broj stanovi{ta „protiv“ zapravo stare{ine. Ma kako zvu~alo ~udno, ovaj argument se manje implicitno koristi utilitaristi~ku argumentaciju shodno kojoj ili vi{e stilizovan mo`e na}i u brojnim pledoajeima. Tako se pravna regulativa koja ograni~ava anga`ovanje `ena u vojsci navode samo-disciplina, integritet, moralna snaga i hra- jeste opravdana sa stanovi{ta pozivanja na op{ti interes ili brost, odlu~nost, upornost, istrajnost i lojalnost. Pobornici op{tu dobrobit. Kada se navodi da je to potrebno radi borbene tradicionalnog, vojni~kog etosa, strahuju da }e prisustvo gotovosti zemlje, ili pak da je njihovo anga`ovanje finasijski `ena ugroziti ~vrstinu i koheziju, duh zajedni{tva, drugarst- neisplativo i preskupo, onda prema toj tezi, koliko god da va, esprit de corps, koji se sti~e i odr`ava u situacijama pojedinac trpi posebnu vrstu {tete, zajednica kao celina od visokog rizika i `ivotne opasnosti, podriti borbenu gotovost toga ima koristi. U utilitaristi~kom politi~kom argumentu se i „feminizirati“ vojsku ru{e}i tradiciju u duhu „socijalne dokazuje da }e zajednici kao celini biti bolje jer }e generalno

104 105 ve}ina njenih gra|ana imati vi{e ne~ega {to `ele (bezbednost, na primer), ~ak i ako }e neki od njih imati manje. Ova linija argumenta pogoduje onima koji bi da `rtvuju jednu grupu prava u ime druge grupe prava. Drugo, koliko daleko mo`emo da idemo u ograni~ava- nju prava `ena i da ih ne tretiramo kao jednake pozivaju}i se na neki kolektivni cilj, kao {to je „ne naru{avanje borbene gotovosti zemlje“? Koliko je zbog postizanja nekog {ireg politi~kog cilja, u kome je zajednici kao celini navodno ili stvarno bolje, potrebno da samo odre|enim pojedincima, opravdano ograni~imo neko subjektivno pravo. U pravnoj II teoriji to mo`emo samo na osnovu nekih veoma striktno definisanih, opravdanih i legitimnih razloga, koji u ovom konkretnom slu~aju – ravnopravnom i punom u~e{}u `ena u vojci – nije naveden. Re~ je, da zavr{im, o uskra}ivanju prava na rad i slobode izbora zanimanja koja se mo`e smatrati za ISKUSTVA povredu `enskog ljudskog prava. Nijedan argument nije ja~i od ovog apsolutnog subjektivnog prava ali i osnovnog ljud- skog prava. Svi argumenti profesije vojnika treba prethodno U ANGA@OVANJU @ENA da pro|u ovu proveru pre nego {to se na|u na terenu uskih profesionalnih i korporativnih interesa i potreba. U SAVREMENIM VOJSKAMA

106 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

SLU@ENJE VOJNOG ROKA ZA @ENE U ORU@ANIM SNAGAMA RUSKE FEDERACIJE

Pukovnik Vaturina Zarina Petrovna polkovnik Va{urina Zarina Petrovna

Summary: The article addresses the involvement of female soldiers in the Crimean War, Russo-Japanese War, World Wars I and II, the war in Afghanistan and today, in vari- ous peace-keeping operations. Female soldiers were assigned to work as nurses, orderlies, doctors, messengers, agents, and unit commanders in all arms and branches of the Armed Forces of the Russian Federation. The article states that today, female soldiers are actively involved in various roles in almost half of the world’s armies. It also addresses medical analyses on the health effects of that women experience after serving in the armed forces. The introduction of modern weapons and techniques in the armament of the Russian Federation’s Armed Forces changed the character of military activity, and, as a result, the number of female soldiers in active military service has increased. Today there are more than 85,000 female soldiers in active service on different levels and with different educational backgrounds. Female soldiers receive military ranks according to their educational background.

108 109 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

The reasons for entering the military service are diverse. *** Women in active military service have equal rights as men according to the law of the Russian Federation. Female soldiers fulfill all obligations and tasks as well as men, which unites the performance of professional functions U hiljadugodi{njoj istoriji ~ove~anstva dobro su poznati slu~ajevi postojanja velikih i malih `enskih vojnih jedinica. U isto vreme kod nau~nika – istori~ara se utvrdilo and family obligations. mi{ljenje da se „lep{i pol“ do sredine XIX veka nije pozivao Key words: Women soldiers, all arms and branches, masovno na slu`enje vojnog roka u mirno doba i nije u~estvo- nurses, Second World War, unit commanders, equal rights. vao u vojnim aktivnostima. @ene-amazonke, francuska ju- nakinja Jovanka Orleanka, `ena-konjanik Nade`da Durova, partizanka Vasilisa Ko`ina i druge – samo su neverovatni izuzeci. Za to su postojali posebni razlozi. Prvo, strogo se po{tovala podela rada i sfera delatnosti na mu{ke i `enske.One su bile povezane sa fizi~kim i fiziolo{kim osobinama `ena. Vojna delatnost (daleki mar{evi, te{ko naoru`anje: ma~, {tit, `i~ana ko{ulja, druge vrste vojne opreme i naoru`anja) zahte- vale su veliku fizi~ku snagu, izdr`ljivost, spretnost, juna{tvo. Sve je ovo bilo vi{e svojstveno mu{karcima. Prvi put su `ene u Rusji organizovano uzele u~e{}e u bor- benim dejstvima za vreme Krimskog rata (1853–1856). Tada se u ruskoj vojsci nalazilo vi{e od sto milosrdnih sestara. Njih sedamnaest je poginulo za vreme obavljanja njihovih slu`benih obaveza. Za vreme Rusko-japanskog rata medicinsku pomo} ra- njenjicima i bolesnicima pru`alo je vi{e od tri hiljade `ena (njih 50% bile su lekari). Vi{e od polovine onih, koje su u~estvovale u ratu bile su odlikovane medaljama, a pojedine su dobile nagrada pet i vi{e puta. Masovni karakter borbenih dejstava za vreme Prvog svetskog rata uslovio je veliki broj `ena u armijama zara}enih dr`ava.Tako u ruskoj vojsci `ene su bile, ne samo medicinske sestre i lekari, nego su slu`ile i u borbenim jedinicama (konji- ci, pe{adjiji, obavljale su izuzetno va`ne zadatke, na primer kao obave{tajci).

110 111 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Neobi~na je sudbina ufimske seljanke, koja je u~estvo- M. Bo~kareva je dobila ~in potporu~nika, a kasnije i vala u Prvom svetskom i Gra|anskom ratu, jedina `ena koja je poru~nika. Aktivno je u~estvovala u Belom pokretu. Po bila nosilac svih odlikovanja sv. \or|a.To je bila Marija nare|enju generala Kornilova je putovala u SAD da tra`i Ljeontjevna Bo~kareva. Ona je po~ela svoju slu`bu kao pomo} za borbu protiv bolj{evika. Kada se ona vratila u Rusi- obave{tajac 28. polockog puka. Za svoja ratna dostignu}a bila ju 10. novembra 1919. g., imala je sastanak sa generalom je odlikovana krstom sv. \or|a i sa tri medalje, postala je pod- Kol~akom i po njegovom nare|enju je formirala `enski sanitet- oficir. U leto 1916. g. Bo~kareva se obratila Privremenoj vladi ski odred koji je imao 200 ljudi. Novembra 1919g., kada je sa predlogom, da se formiraju `enske vojne udarne jedinice. Crvena armija zauzela Omsk, ona je bila uhap{ena i streljana. Njena inicijativa bila je odobrena, ona je dobila ~in zastavnika Istorija Gra|anskog rata nije sa~uvala podatke o samostalnim i bila je komandant poznatog 1. petrogradskog `enskog `enskim vojnim jedinicama i ~etama, ali se zna da `ene nisu „bataljona smrti“ (koji su ~inile `ene–dobrovoljci). Na kraju ostale po strani u vihoru ratnih zbivanja. U ovom periodu u voj- skama belogardejaca, petljurovaca, mahnovaca (one su ~ak pre- Prvog svetskog rata u Petrogradu, Kijevu, Saratovu, dvodile banditske odrede pod razli~itim zastavama), u Crvenoj Jekaterinburgu su se formirali posebni `enski odredi ~iji je armiji vojnu slu`bu, u svojstvu administrativnih i medicinskih glavni cilj bio da se podigne borbeni moral u mu{kim vojnim radnika, je obavljalo oko 66 hiljada `ena. Za vreme Drugog jedinicama putem neposrednog u~e{}a `ena u borbenim svetskog rata na frontu se nalazilo oko milion ruskih `ena, a 80 dejstvima: da se mu{karci-vojnici „postide“ i da budu naterani hiljada `ena su bile oficiri. Posebno mnogo `ena bilo je u medi- da ratuju „do pobedonosnog kraja“. @enski bataljoni su imali cinskim vojnim jedinicama, jedinicama protivvazdu{ne odbra- surovu disciplinu: ustajanje u pet sati ujutru, ve`be do 22 sata, ne, vojnoj auto-drumskoj slu`bi (saobra}ajci, {oferi). U sastavu pravi vojni~ki `ivot bez povlastica. @enama se {i{ala kosa svake ratne armije je ratovalo od 2 do 3,5 hiljade `ena. @ena skroz, a na ramenima su nosile epolete crne boje sa crvenom lekara je bilo 41% a medicinskih tehni~ara 43%. @ene su trakom i zna~kom u obliku lobanje i kostiju, {to bi trebalo da u~estvovale u svim operacijama, ratovale na svim frontovima, zna~i –„ smrt u slu~aju da Rusija nestane“. 1. petrogradski bile su u partizanama, a vi{e od 100 hiljada njih je u~estvovalo `enski „bataljon smrti“ na rati{tu kod Mogiljova izgubio je vi{e u pokretima otpora. Prvi put su se pojavile, ne samo u slu~aju od tre}ine svog sastava. Drugi moskovski bataljon je imao ~ast Crvene armije, nego i u svetskoj praksi specijalne `enske for- da bude poslednji koji je branio Privremenu vladu u danima macije. To su: Oktobarske revolucije. Samo ovu vojnu jedinicu Kerenski je – 46. gardijski `enski no}ni bombarderski vazduhoplovni stigao da proveri dan pre pobune. Od ~itavog bataljona za puk – 125. gardijski `enski bombarderski avio-puk – odbranu Zimskog dvorca bila je odabrana samo druga ~eta. 586. `enski lova~ki vazduhoplovni puk PVO – 1. Kao {to je poznato, u~e{}e u odbrani Zimskog dvorca za `ene posebna `enska dobrovolja~ka snajperska brigada – se zavr{ilo tragi~no. Centralna `enska {kola snajperske pripreme U januaru 1918. g. bataljoni su formalno bili raspu{teni, – 1. posebni rezervni strelja~ki puk i mnoge druge jedini- ali su mnoge njihove u~esnice nastavile da slu`e u jedinicama ce. ^ak i u Ratnoj mornarici su se pojavili mali brodo- „Bele garde“. vi ~ija je posada bila u potpunosti `enska. Prema

112 113 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

izve{tajima komandi frontova, armija i divizija aktiv- Ba{ zbog toga se naglo smanjio broj zanimanja koja su se tra- nost `ena koje su slu`ile u vojsci (vezista, medicinskih dicionalno smatrala „mu{kim“. radnika, snajperista, prevodilaca, saobra}ajaca) uvek se Danas, u mnogim zemljama sveta uo~ava se tendencija odlikovala precizno{}u, pedantno{}u, odli~nim pozna- sve ve}eg anga`ovanja `ena u vojnoj slu`bi. Vojni stru~njaci vanjem svog posla. One su za kratko vreme ovladavale smatraju da }e glavni izvor za postizanje mobilizacione efika- do savr{enstva najva`nijim strukama i mogle su po snosti Oru`anih snaga i nadokna|ivanje njihovih gubitaka u potrebi da zamene mu{karce u jedinicama. ljudstvu u savremenom ratu biti me{oviti kontingenti mu{kara- ca i `ena. Tom prilikom, broj `ena pozvanih u vojnu slu`bu u @ene su se pokazale, ne samo kao primerni vojnici, nego slu~aju mobilizacije se, nesumnjivo, pove}ava. i kao ume{ni komandanti, sposobni da rukovode borbenim dej- stvima, da vaspitavaju borce. Danas u skoro polovini armija sveta obavlja slu`bu vi{e od 700 hiljada `ena. Ba{ one, isto kao i mu{karci, predstavlja- Za u~e{}e u ratu ordenima i medaljama nagra|eno je vi{e ju izvor kompletiranja oru`anih snaga kvalifikovanim ljudskim od 150 hiljada `ena, me|u njima: 86 heroja SSSR (sada ih ima izvorima, koji mogu da imaju visoku stru~nu spremu i mogu ve} 90), nosilaca ordena „Slava“ 201, punih nosilaca ovog efikasno da koriste najkomplikovaniju vojnu tehniku. Svakod- ordena 4 (vazduhoplovni strelac-radista, stariji vodnik N. A. nevna slu`ba i mogu}e vo|enje vojnih dejstava povezani su sa @urkina, snajperist puka, stariji vodnik N. P. Petrova, pomo}nik nezgodama i nevoljama, nepogodnim prirodno-klimatskim i mitraljesca, vodnik D. J. Stanilijene, sanitarni instruktor, vod- fiziolo{kim uslovima i pra}eni su zna~ajnim psiholo{kim i nik 1. klase medicinske slu`be M. S. Ne~epor~ukova). fiziolo{kim optere}enjima, {to diktira visoke zahteve u vezi sa zdravstvenim stanjem i fizi~kim razvojem vojnika oba pola. Posle Velikog otad`binskog rata pozivanje `ena u vojnu Kada se govori o izdr`ljivosti `ena-vojnika, onda lekari tvrde slu`bu je prestalo i broj `ena koje su slu`ile u vojsci naglo je da ve}ina `ena-vojnika ne mogu potpuno da ispune postavljene po~eo da opada. Mere preduzete za njihovo otpu{tanje bile su zadatke koji se javljaju tokom ratnih dejstava. Fizi~ki su `ene potpuno opravdane. Dr`avi su bile potrebne majke i trudbeni- slabije od mu{karaca 2 puta i manje izdr`ljive 1,6 puta, ukupna ce. U isto vreme nije do{lo do potpunog prestanka rada `ena u radna sposobnost kod `enskog organizma je manja u odnosu na vojsci, ostale su samo one `ene oficiri koje su slu`ile produ`eni mu{ki za 50-70%. One nemaju snage da preme{taju te{ke kuti- rok i ~iji je profesionalizam bio potreban oru`anim snagama. je sa rezervnim delovima, ne mogu da bacaju ru~ne granate na minimalno odre|enu daljinu i da obavljaju mnoge druge poslo- Znatne izmene u pitanja organizacije vojne slu`be za ve koji zahtevaju maksimalno iskori{}enje fizi~ke snage. `ene uneo je zakon SSSR o op{toj vojnoj obavezi iz 1967. godi- Me|utim, uvo|enje u savremenu vojsku i mornaricu slo`enog ne koji je predvi|ao dobrovoljno slu`enje za njih u Oru`anim elektromehani~kog i radioelektronskog sistema naoru`anja, snagama u svojstvu vojnih lica razli~itih rangova: oficira, rast informacionog toka, principijelno je promenio karakter zastavnika, mornari~kih zastavnika i lica koja slu`e produ`eni vojne delatnosti. Danas je to kolektivan rad mu{karaca i `ena, rok (redova, desetara, vodnika). Nau~no-tehni~ki napredak kada se zajedni~ki uspeh posti`e sumarnim snagama ratnih ovde nije igrao poslednju ulogu; u znatnom stepenu je smanjio jedinica, koje obavljaju strogo uzajamno povezane funkcije. udeo te{kog fizi~kog rada a tako|e i rizika i opasnosti po `ivot. Osim toga postoji niz vojnih profesija koje su `ene zbog svojih

114 115 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

psiholo{kih osobina savladale bolje od mu{karaca, pogotovu u Najve}i broj `ena slu`i u Kopnenoj vojsci, Ratnom vaz- onim strukama gde se tra`i pa`ljivost, preciznost i spretnost. duhoplovstvu i raketnim jedinicama strate{ke namene, prete`no Samo neophodno je pri zapo{ljavanju `ena u vojsci, odre|iva- na du`nostima radiotelegrafista, telefonista, kartografa, u vo- nju vojnih struka i du`nosti koje one mogu da obavljaju, da se |enju stru~ne dokumentacije, pozadinskog i medicinskog oso- dobro uzmu u obzir fiziolo{ke i fizi~ke osobine `enskog orga- blja. Razlozi da `ene izaberu vojnu karijeru su razli~iti: od `elje nizma. Zbog nau~no-tehni~ke revolucije u vojnoj delatnosti, da se izbegne nezaposlenost, da se obezbedi blagostanje poro- neprekidnog rasta tehni~kog naoru`anja vojske i mornarice, dice, do potrebe za samorealizacijom, li~nim usavr{avanjem. rasta uloge ~oveka u opslu`ivanju savremenih sredstava za Za neke je pokreta~ te`nja da se dobije dru{tveno priznanje i odgovaraju}i socijalni status. @elja da se izbegne nezaposlenost naoru`anje, nastajanje novih formi kori{}enja umnog i fizi~kog pokazuje se kao zna~ajniji ~inilac nego oblik i iznos zara|ene rada u vojnoj delatnosti postavlja nove i ve}e zahteve po pita- plate, uslovi i organizacija slu`bene delatnosti, krug obaveza na nju kvaliteta osoba koje se primaju na rad u vojsku, kako du`nostima i dr. Me|u preovla|uju}e spadaju tako|e takvi mu{karaca tako i `ena. Proces feminizacije vojne delatnosti razlozi, kao {to su te`nja da se steknu socijalne povlastice i neverovatno napreduje. garancije, a tako|e da se obezbedi sebi i porodici besplatan Danas u Oru`anim snagama Ruske Fediracije slu`i na stambeni prostor. @ene koje slu`e u vojsci koriste sva prava i osnovu ugovora na du`nostima oficira, zastavnika, zastavnika beneficije koji su predvi|eni u zakonodavstvu RF o za{titi po- mornarice, lica u redovnom sastavu, vi{e od 85 hiljada `ena. rodice, materinstva i detinjstva (nadoknade za trudno}u i poro|aj prilikom ro|enja deteta i u staranju o deci, dobijanje Vi{e od 4,5 hiljade tih `ena su oficiri, skoro 500 imaju ~in odsustva dok dete ne napuni tri godine i dr.). pukovnika i potpukovnika, vi{e od 1.000 imaju ~in majora, a ostale su ni`i oficiri. Skoro sve `ene –oficiri su zavr{ile fakul- Mu{karci-komandanti ne mogu da se po`ale na odsustvo tete. One obavljaju slu`bu po ugovoru i uglavnom su u medi- hrabrosti, izdr`ljivosti, juna{tva i odva`nosti kod `ena koje cinskoj struci (vi{e od 72%), finansijskoj struci, radnici u pra- slu`e u vojsci. Vi{e od 300 je u~estvovalo u borbenim dejstvi- vnojo slu`bi, vezisti, tako|e obavljaju du`nosti vojnih prevodi- ma: oko 90 je ratovalo u Avganistanu, 168 u kontrateroristi~koj laca, zatim zamenici komandira u vaspita~kom poslu, operaciji u oru`anim sukobima na teritoriji severnog Kavkaza, stru~njaci u radu sa slu`benom dokumentacijom. a ostale u oru`anim sukobima u drugim regionima. Za odli~ne rezultate u slu`benoj delatnosti, li~nu hrabrost u izvr{avanju Oko 26.000 `ena koje rade u vojsci imaju ~inove zasta- borbenih zadataka vi{e od 1.600 `ena je nagra|eno dr`avnim vnika i zastavnika mornarice. Vi{e od 35% `ena–zastavnika nagradama Ruske Federacije i oko 13.000 nagradama Ministar- (zastavnika mornarice ) imaju visoku stru~nu spremu, vi{e od stva odbrane RF. 60% srednju stru~nu, vojnu ili civilnu, spremu. Uglavnom one Istra`uju}i specifi~nost obavljanja vojne slu`be od strane obavljaju du`nosti vezista, rade u {tabu, vojnoj privredi, obe- `ena u Oru`anim snagama Ruske Federacije mo`e se primetiti zbe|enju pozadine, u medicini. Oko 55.000 `ena koje slu`e u slede}e: u na{oj otad`bini praksa anga`ovanja `ena u vojnoj vojsci rade po ugovoru na du`nostima vojnika, mornara, vodni- slu`bi u poslednjoj deceniji 20. veka dobila je dinami~an ka i starijih vodnika. One slu`e prakti~no u svim vidovima zamah i znatno su se promenili njeni kvantitativno-kvalitativni Oru`anih snaga i rodovima vojske. indikatori.

116 117 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

To {to u vojsci i mornarici ima mnogo novih vrsti oru`ja, slo`enih tehni~kih kompleksa i sistema dovelo je do pojave 169 vojnih struka koje pretpostavljaju anga`ovanje `ena (koman- dnog, in`enjersko-tehni~kog, pravnog, medicinskog i veterinar- Kori{}eni materijali: skog profila). Promena funkcija i zadataka koje re{avaju Oru`ane snage (o~uvanje spolja{nje i unutra{nje stabilnosti, u~vr{}enje regio- nalne i me|unarodne bezbednosti, uklju~ivanje vojnih kontin- genata u izvr{avanje mirnodopskih funkcija, humanitarnih ope- racija), pro{irilo je sferu kori{}enja `ena u vojnoj slu`bi u saglasnosti sa njihovim fizi~kim, psiholo{kim i drugim osobi- nama i samim tim stvorilo uslove za realizaciju potpunije jed- nakosti mu{karaca i `ena u sferi vojno-profesionalne delatnosti. Analiza gore navedenog pokazuje da je za re{avanje svih `ivotnih zadataka u oblasti uklju~ivanja `ena u vojnu slu`bu naophodna nau~no zasnovana koncepcija organizacije ovog vida njihove profesionalne delatnosti. Celishodno je da se na zakonodavnom nivou razmotri pitanje organizaciono-pravnog regulisanja datog procesa. Ovo }e obezbediti stvaranje novih mogu}nosti koje uzimaju u obzir visoki nivo stru~ne spreme, kvalifikacije i drugih kvaliteta `ena. Va`no je regulisati odnos prema `enama u vojsci u pravnom pogledu, a istovremeno i ceo sistem materijalnog i `ivotnog obezbe|enja, tako {to }e se `enama na vojnoj slu`bi dati mogu}nosti da uspe{no pove`u izvr{avanje profesionalnih funkcija i porodi~nih obaveza. Koriste}i aktivno istorijsko i savremeno iskustvo u orga- nizovanju vojne slu`be za `ene Oru`ane snage Ruske Federaci- je }e dobiti dopunsku polugu za stvaranje visokoprofesionalne vojske.

118 119 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

THE WIDER EMPLOYMENT OF WOMEN IN THE BRITISH ARMY

Colonel Simon Vandeleur39

Summary: This paper addresses five factors which influ- ence policy development on employment of women in the British Army: the need to maintain combat effectiveness; a legal context; a social context; demographic factors and inter- national influences. Key words: women, women in the military, British army. Rezime: U radu se raspravlja o pet faktora koji uti~u na razvoj politike zapo{ljavanja `ena u Vojsci Velike Britanije: potreba da se odr`i borbena gotovost; pravni kontekst; socijal- ni kontekst; demografski faktori i me|unarodni uticaj. Klju~ne re~i: `ena, vojska, Vojska Velike Britanije.

39 British Defence Attache Belgrade.

120 121 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

*** and separate training for officers and soldiers. Women were employed throughout the Army, as nurses, clerks, cooks and education officers, but wearing their own distinct uniform and W omen are now an integral part of the British Army. Some 10.2% of the Officer Corps are female, whilst 7.1% of the soldiers are female in an all professional Army of essentially kept apart from male soldiers. In 1992, this policy was no longer considered appropriate for a modern Army, the WRAC was disbanded and women were employed in all Arms 104,000 men and women. These figures do not include the and Services, throughout the Army, less the Armoured Corps Navy or the Royal Air Force. The current policy is that all jobs and Infantry. They are now trained, employed, paid, dressed are open to males and females within the Army, with the excep- and equipped in the same way as men. tion of the Royal Armoured Corps and the Infantry. Pay, condi- tions, terms of service, uniform and what we expect of women What is the basis of Army policy on the employment of are all the same, irrespective of gender. All jobs are open to female soldiers? First, the primary purpose of an Army is to be women in the Royal Air Force and all jobs are open to women effective in combat. Second, employment policy must comply in the Royal Navy, with the exception of the submarine service. with national and international laws. Third, it must take account Since employment legislation was changed in the 1990s, of demographic factors and fourth, social factors. designed to give women a fairer chance of equal treatment in 1. Combat effectiveness. For purposes of unit cohesion the Armed Forces, policies were changed, the proportion of females in the Armed Forces appear to have settled down, to a and combat effectiveness in those units, which we expect to steady state. carry out close quarter combat, including bayonet fighting, we will not employ females. Why? When small groups of young How have we come to this position? Women have always men are faced with extremes of danger and are required to, in played a part in the Navy and the Army, since earliest times. In the worst case, to put their lives in danger, kill and be killed, in the early 19th Century, many Navy ships went to sea with offi- carrying out the foreign policy of the UK, it becomes an added cers accompanied by their wives. The British Army in the burden and can distract the men from carrying out their mission Spanish Peninsular campaign 1808-1814, which eventually and unit cohesion is likely to suffer, if young women are part of drove Napolean Bonaparte out of Spain and Portugal, had a the group. large following of wives and female camp followers, who expe- rienced the same privations of hunger, thirst and disease as the 2. Legislation. The Army, like every other UK employer men. The appalling casualties of the Army in the Crimean War and citizen, must comply with the Law. Several laws have been 1852-1854 and the presence of many female medical volun- passed in the 1990s and 2000s, which set out the requirements teers in the hospitals in Scutari, Turkey, lead to the establish- to treat female employees fairly, give them equal pay and con- ment of a properly formed logistic service and Army Medical ditions to men and to promote the wider employment of women Service. In 1907 the all-female Field Army Nursing Yeomanry in British society. There are also laws and regulations, which was formed and in 1915, the all female Army Territorial have been passed by the European Union and United Nations, Service was established. In 1948, the Womens’s Royal Army setting out the principles of employment and fair treatment of Corps (WRAC) was created, with their own uniform, capbadge women.

122 123 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

3. Demographics. An all-volunteer Army needs to have as males, for male soldiers, such as boots and rucksacks. When wide a group as possible from which to recruit. The population females are trained alongside males, their injury rates in train- of UK is 60 million people, 50% of which are female. If half of ing tend to be twice as high as those of male recruits. So for the population is excluded from military service, it would mean these practical reasons, female officers and soldiers are trained that the Army would be unable to recruit sufficient numbers. in separate groups at the Military Academy and Army Training Regiments. 4. Social Factors. Women, in British society, expect to be able to work and to be treated equally to men. 70% of employ- This short essay has sets out the current policy on the able women in UK, have jobs. The Army cannot exist outside wider employment of women in the British Army. As an officer the society, which it is there to protect. So a policy of wider with 25 years experience, I believe that my Army is an incom- employment of women makes practical sense. parably better organization, than the one I joined 25 years ago. One of the major improvements has been the wider employ- How has the Army made the new policy work effective- ment of women, who have brought their own particular brand ly? The Chief of the General Staff (CGS) has published an of ability and skills to the overall effectiveness of the organiza- „Equal Opportunities Directive“. All senior commanders are tion. It is particularly encouraging to see the high proportion of expected to know and understand the contents and must attend exceptionally able young women who have become officers at a mandatory briefing course, on promotion to Colonel, which the Royal Military Academy Sandhurst and are now part of our explains the policy in detail and sets out measures to make it officer corps. happen. The directive includes policies on the employment of ethnic minorities, disabled people (many civilians work for the MOD) and sexual diversity. Female soldiers in garrisons are encouraged to participate in focus groups, enabling them to dis- cuss female issues amongst themselves in a structured manner. And the Army carries out a continuous attitude survey, in con- fidence, amongst all female soldiers, in order to monitor levels of issues such as sexual harassment. And the CGS has appoint- ed a senior officer, known as the Adjutant General, to oversee the policy implementation. Are female officers and soldiers trained in the same way as males? The short answer is „yes“. However, in order to take account of the special pressures placed on female soldiers dur- ing initial training when they move from civilian to profession- al soldier, some measures are taken to help them through this period of training. The training syllabus and final physical tests are the same for both males and females. However, experience has shown that military equipment has been designed, by

124 125 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

WOMEN IN THE MILITARY: THE CASE OF SLOVENIA

dr Maja Garb40

Summary: The Slovenian Armed Forces (SAF) include a significant proportion of women (at least according to other NATO members and make up approximately 15 % of the total structure. Lately, the percentage is diminishing due to stricter standards. At the beginning, women could enter the SAF with- out any prior military knowledge. Today common training and education is provided for all- men and women. Gender issues are regulated by laws, but the legal regulation appeared rather late. In addition, many aspects are poorly regulated. Many practical problems can be observed (from infrastructural to problems of inter-personal relations) and it is evident, that the approach for solutions should be more systematic. Key words: Slovenian armed forces (SAF), women in the military, gender issues, „two-gendered military“. Rezime: Anga`ovanje `ena u vojsci Slovenije je relativno zna~ajno u odnosu na ostale zemlje ~lanice NATO - oko 15 odsto od ukupne strukture. U poslednje vreme, ovaj procenat je

40 Faculty of Social Sciences,University of Ljubljana, Slovenia. maja.garbªfdv.uni-lj.si

126 127 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

smanjen zbog poo{travanja standarda. Dok su u po~etku `ene background knowledge and experience also for military jobs. mogle da stupe u Vojsku Slovenije bez ikakvog vojni~kog obra- The study still exists, with some modification provides theoret- zovanja, danas su op{ta obuka i obrazovanje obezbe|eni za ical knowledge about broad security, defence and military field sve, kako za mu{karce tako i za `ene. Pitanja polova regulisana with some (limited) possibilities of military and other practice. su zakonom, ali se pravna regulativa pojavila dosta kasno, pri The study has been always equally opened to men and women ~emu su mnogi aspekti lo{e regulisani. Mogu se razmatrati (in recent past years there have been approximately half women mnogi prakti~ni problemi (od infrastrukturnih do problema and half men students), therefore a significant proportion of me|uljudskih odnosa) i evidentno je da sistemski pristup women in various positions in Slovenian defence system (also re{enjima mora biti sistemati~niji. military officer’s corp) was actually employed after they had Klju~ne re~i: oru`ane snage Slovenije, `ene u vojsci, finished Defence Study. But, of course, the school/study back- pitanja pola, „dvopolna vojska“. grounds of Slovenian defence system employees (men and women), have been always heterogeneous.

1. Basic numbers Few years ago, at the beginning of new century, when, according to my personal notion, more active debate on „two- Introduction gendered“ SAF was developed the proportion of women in SAF was 13 %. In that particular period a conference about S lovenian armed forces (SAF) include women among the members since the early formation at the beginning of 90’s in previous century. There were just few of them, but they women in the military was organized and a book was published (see Picture 1). Despite the debate about women in the mili- tracked the future development. Also in previous system of taries and in the SAF was always present among experts and Total People’s Defence, the women had some opportunities to practitioners in the Slovenian space (some of the debates also participate in some defence, also some military activities. There introduced as written publications; for example Zbornik {tudij, was possible participation in some activities of Territorial 1995), the discussion at that particular conference brought Defence, education and some training was included in schools’ together experiences from various countries and opened many curriculum, there was also a possibility of voluntary serving of often neglected questions of gender issue in the military. (shortened) draft for women in the middle of 80’s in Yugoslav Regarding Slovenian case, the author analyzed the structure of People’s Army. Important pool for defence experts has been ranks (non-commissioned (NCOs) and commissioned officers) also a special defence study programme, in Slovenia estab- according to gender. She established that in the year 2000 lished at (today’s) Faculty of Social Sciences in 1975 and among those 13 % of women in the SAF the majority was on named „obramboslovje“ (Defence Study). That study had been support duties in logistics for Commands. The women officers including some military training and had therefore provided were working mostly in Generalstaff and far less in battle units. Those on higher positions were mostly assigned to, so called,

128 129 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

less important or less operative posts; they were working as Graph 1: Women in NATO Forces in 2005 motivators, informers, in personnel and law affairs, finance, intendance (Pe{ec, 2000: 139-140). However, the author tried to point out, that the equal opportunities for military career for men and women are often questionable. Picture 1: The cover page of the book „Sexism in the Military Uniform“ (edited by Ljubica Jelu{i~ and Mojca Pe{ec; published in 2000 in Ljubljana by Faculty of Social Sciences with co-oper- ation of Ministry of Defence of the Republic of Slovenia)

According to Slovenian reports to NATO, Slovenia in 2003 reached the proportion of 26 % of women in its armed forces, then the per- centage felt to 19,2 % in 2004 and 15,38 in 2005 (Slovenia – National Report, 2004 and 2005). The declination was explained with tightening the crite- ria for checking physical capacities in 2004. According to data 2. The Legislation on women in other NATO member countries (Graph 1), the Slovenia still represents one of the country with relative high Behind the Constitution that forbids any discrimination, proportion of women in armed forces. among others, on the gender basis, the presence of women in today’s SAF is regulated in Defence Act and Rules of Service in SAF (Working standards in SAF). The Defence Act was adopted in 1994, but it has several supplements and changes (in 1997, twice in 2002 and in 2004). Important change was made by the supplements and changes in

130 131 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

2004, where (as a complement to Article 92) it was declared Some general observations about gender issues and that regarding the employment contract the same opportunities dilemmas in the armed forces for men and women must be provided. There are continuous debates on women in the military in Rules of Service in SAF brings several rules, particularly the Slovenian society valid for women. However, those rules are not written in pri- mary document, adopted in 1996, but in supplements and – pro & contra debate, even some „yes“ & „no“ debate; changes, adopted in 2003. Among the rules there should be – formal and informal debates (institutionalized formal mentioned the following: debate – for example: conferences, publications; more – the words/terms written in male forms are mentio- often informal debates of people, members of SAF…); ned/used as neutral for men and women; – the difference in women and man point of view can be – regulation of emotional relationships (must not been noticed; although, the correct formal debate should rec- expressed or influence the job performance); ognize both of them. – regarding pregnancy: women can be in civilian clothes 2. What does the concept of equal opportunities for men (according to prior approvement of company (or high- and women actually mean in the military? Are there equal pos- er) commander) sibilities or legal or hidden discrimination regarding accessibil- ity of posts, sorts of unit (combat, support, command), ranks, – regulation of personal image/look in uniforms; for education possibilities etc? women it means: how to wear hair, make up, nails, hair colour – hair should be in natural colours; there is also 3. The practice that can be named the „quantity versus the rule regarding jewels – the jewels should be usual quality dilemma“ can be observed. What do we mean by that? (wedding rings, neckless, for women also usual ear- In countries with professional armed forces, the quantity needs rings). can be used as the background for the policy of recruiting (men and) women to military service. On one hand, such practice can When Slovenia took a decision of abolition of conscrip- tion and formed the totally professional armed forces in 2003, be understood as good expression of gender equity, but on the the women were also enabled to enter volunteer paid reserve other hand it should be asked whether the attracting women to forces and also in volunteer draft (which lasts 3 months). the military service for (just) quantity needs is really the best Although the participation of women in military service (also evidence of women integration into the military. Why one can conscription) was not forbidden before (it even had a legislative not just simply say that the women are recruited into the mili- basis in The Conscription Act), the actual participation in tary for their capability of doing the military jobs well!? reserve forces and in volunteer draft has become more social 4. Among reasons for entering military service the eco- accepted since 2003. According to my observations, many nomic reason (to earn money for living) and the reason of women take the opportunity to go to military for 3 months to social security are broadly represented among women sol- voluntary serve a draft, but entering the reserve has not been diers. Correct, but we should not forget that the men enter for practiced by the women yet. the same reasons, too. So, the often expressed doubts that a lot

132 133 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

of women are not „soldiers with their soul“, should be equal- – It seems that the women can not avoid discrimination ly addressed to men. here: in the case of equal physical standards they are 5. The cohesion issue is usually mentioned among the not able to fulfill some of them but in the case of differ- main arguments contra women in the military. Despite some ent standards women carry a burden of the „week part“ evidences that the cohesion is a matter of function (cohesion of the group. Possible solutions? Why should not have made through co-operation of the group members, through different standards for various posts/jobs in the military working together) and not structure, the traditional cohesion but the same for women and men? factors that works in one-gendered/men’s primary group, are not transformed easily. – In it’s short history the SAF confronted with the prob- 6. The emotional relationships that can evolve among lem of military experiences of women that enter the men and women are also one of the main reasons for doubts in military. At the beginning the women entering the SAF „two-gendered military“. Several practices from the civilian had not need military experiences (draft), also not some society could be found here to object that reason (such are: men time after professionalization of SAF in 2003. So, they and women work together in other civilian organizations all the had lacked important knowledge. Later, the basic train- time), moreover, the term professionalism should incorporate ing for women was introduced. The experiences from also a personal responsibility regarding social relations, but that sort of basic training have been now implemented nevertheless, the armed forces rather regulate these relation- in basic training for all, men also (because the new ships by strict rules. recruits do not have previous military experiences). 7. Are women less professional? 9. The infrastructure (bedrooms, toilets etc.) and equip- – In debates it can be noted that there some evidences ment (smaller numbers of uniforms for women etc), that have exists that women often try to avoid their duties in mil- to be adjusted and provided in the case of „two-gendered mili- itary service by abusing health problems, physical weakness, family obligations (the children), even the tary“, is important issue for employees’ satisfaction – both, mothehood etc. We probably should not take this prob- women and men. Unfortunately, these needs are often put in the lem into account separate for women. We should ana- „second plan“ when the investments are on agenda. lyze and get rid of such unprofessional behaviours (if 10. The military leaders, superiors, often face the prob- real) of all, not just women but men also. lems that rise from „two-gendered military“. Their question is, – But, regarding debate of professionalism, we should how to (re)act. Here the solid legislative and well-defined rules always also ask, what are the borders of military profes- can offer significant help. In addition (or even firstly) the lead- sionalism – when the hard military training turns into ership education should has such issues included, too. bullying. 8. The problem of (physical) standards and training (the 11. The preparedness of the system is urgent (legislative, same or different for women and men) also an important issue infrastructure, education, commissions for resolving prob- in the debates about women in the military. lems….)!

134 135 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

3. Prospects, developments, improvements would suggest a „non-integration strategy“, but we should It can not be forgiven that the military is, particularly in believe that there are many women and men in the armed forces sociological aspect, a traditional institution. Since the mas- that successfully work together and prove that both can con- culinity had been one of its important features for centuries, tribute to professional armed forces and fulfillment of their today, in the contemporary militaries, there have to come to sig- obligations. nificant mind transformation regarding the gender structure of the military. Since it is difficult to adjust in minds and in the References culture (transformation in long-run) the appropriate framework for integration of women in the military should be formulated Office on Women in NATO Forces. At: http://www.nato.int , by the system (the two-tracked „solution“ is suggested; Figure 25.9.2006. 1). The solutions, provided by the system, and also the system Pe{ec, Mojca (2002): @enske v Slovenski vojski. In: Ljubica Jelu{i~, adjustments are important to ease the tensions that can evolve Mojca Pe{ec (eds.): Seksizem v voja{ki uniformi. Fakul- in the „two-gendered“ units and other military services. If not, teta za dru`bene vede, Ljubljana, pp 138 - 141. the non-integration strategy might evolve (“there are so many Pravila slu`be v Slovenski vojski (Ur.l. RS 49/1996) in spremembe in dopolnitve Pravil slu`be v Slovenski vojski (Ur.l. RS problems when we have „two-gender military“, it is better not 82/2003). to integrate women into the military“). Seksizem v voja{ki uniformi (2000). Edited by Ljubica Jelu{i~ and Figure 1: Two-tracked approach to problems of „two- Mojca Pe{ec. Fakulteta za dru`bene vede, Ljubljana. gendered military“ Slovenia – National Report (2004). Available on http://www.nato.int, 25.9.2006 Slovenia – National Report (2005). Available on http://www.nato.int, 25.9.2006. Zakon o obrambi (Ur. l. RS 82/2004) ter dopolnitve in spremembe Zakona o obrambi (Ur.l. RS 44/97 and 87/97, Ur. l. RS 47/02 and 67/02, Ur.l. RS 40/04). - Zbornik {tudij: @enske in oboro`ene sile (1995). Ministrstvo za obrambo Republike Slovenije, Center za strate{ke {tudije. Conclusion Today the „two-gendered militaries“ are more the rule than exception, at least in a, so called, western world. Since in many aspects the militaries are (delayed) reflexion of society such evolution could be expected. However, such complex sit- uation in the modern militaries brings a range of difficulties and challenges – from infrastructural needs to problems of sexual harassment. How to avoid them? The pessimistic solution

136 137 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

WOMEN – A FORCE WITHIN THE ARMY

capetan, Adala Valcu

Summary: Over the years, the role and potential of women in the military has become of increasing politico-mili- tary importance. Female participation is a consequence of two phenomenona which are not necessarily connected: the percep- tions of a need for mobilizing the entire population in order to protect and promote national security; the modernization of armed forces which are exposed- as they are in any other activ- ity sector- to social evolution. People have therefore become more sensible with regards to gender equality. Key words: women in the military, Romanian Armed Forces. Rezime: Tokom godina, uloga i potencijal `ena u vojsci sve vi{e dobija na vojnopoliti~kom zna~aju. U~e{}e `ena posledica je dve pojave koje ne moraju obavezno biti me|usob- no povezane: shvatanje potrebe da se mobili{e celokupna populacija za za{titu i unapre|enje nacionalne bezbednosti; modernizacija oru`anih snaga koje su izlo`ene, kao i svaka druga delatnost, dru{tvenoj evoluciji pa stoga postaju sve osetljivije na koncepciju jednakosti polova. Klju~ne re~i: `ene u vojsci, oru`ane snage Rumunije.

138 139 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

*** career opportunities for female as well. Nowadays, all career fields are opened for service women. he history of Romanian people provides us with some The Romanian distribution by gender and service shows T examples of women heroes which hardly fought out until the supreme sacrifice: princesses, outlaws and military that 2% are female officers and 3% are female NCOs and WO. Taking into consideration the officers distribution by gender, I women. As an example, the lieutenant Ecaterina Teodoroiu sac- can underline that 4.7% are female officers, while the NCOs rificed herself on the fighting field. and WO distribution by gender shows that 5.67% are female NCOs and WO. The civilian personnel distribution by gender At the end of 19th century the Romanian women had points out that 52% are women. started to attain the international scientific congresses. Gradually, they became able to express their opinion also with- The distribution of female officers among different servic- in the aviation field. Smaranda Braescu performed world es underlines that 33.1% are in branches, 32.5% in administra- records for parachutism in 1931 and 1932. The examples of tion, 12.12% are experts, 20.1% health, 1.4% C.2 and 0.83% ing. Romanian women heroes are multiplied at world scale by As regarding the professional training level, it must be examples from the majority of states. said that the majority of women officers graduated the univer- In 1972, the Law no. 14 provided that the military serv- sity. So, the female officer’s distribution by education level ice was mandatory for all citizens, without distinction of any inside the military structures underlines that 72.18% have aca- gender. Therefore, the first class of military female personnel demic studies, 27.26% graduated NCO and WO training graduated in 1973. Their mission was to train female students schools and 0.56% graduated vocational and high schools. from civil higher education institutions that had the obligation Each year, slow but steady steps are being taken towards to fulfill military service at the time. Military training was a full integration of women in the Romanian Armed Forces. accomplished for infantry, signs, chemistry, railways, civil Previous 2005-2006 school year there were no separate posi- defense, topography and constructions. After 1980, the military tions on gender basis for the military training institutions. This specialties extended, and military female personnel were gave the opportunity for young women to exceed 50% from the trained in administration, helicopter pilots, doctors and passed candidates in the military college in 2004-2005. chemists. Between 1973 and 1990, there were several promo- tions of military female personnel (1973-1976; 1983; 1986). At the admission contest at the higher education military Starting with 2001, the Ministry of National Defense resumed institutions, for the study year 2006-2007, there were 180 the recruiting and training program for women that chose mili- places available and have been declared admitted 180 candi- tary career. dates, out of which 46 girls (25.55%) and 134 boys. Most of female personnel were serving in „tradition At the National University for Defense and the Military female positions“ like nurses, secretaries, etc. Now the situa- Medical Institute there hasn’t been a gender segregation of tion is changed by opening most of the „traditional male“ available places. In these conditions, at the Military Medical

140 141 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Institute, from 15 available places, 10 have been occupied by sent over half of the world population, have equal rights with female candidates (66.6%). men and also have a significant contribution in solving securi- At the Air Force Academy out of the 20 places available, ty problems. The vision and the aptitudes of women concerning 5 have been destined for female candidates, all of them being security issues lead to a batch of solutions focused on human occupied. At the Army Academy, out of the 67 available places, being, concordant with the concept of human security, therefore 15 (which represent 22.38%) have been destined for girls and sustainable solutions. Thus, promoting women involvement in 52 for boys. At the Navy Academy, out of the 35 available all decision making levels and in all areas connected to the places, only 3 (3.57%) have been destined for girls. security policy is essential. At the Military Technical Academy, out of 31 available Generally we can say that women participation as recruits places, 13 have been destined for girls (41.93%). At military and/or in professional military units could be encouraged by colleges, only 20% of the available places have been destined political leaders or could be a result of the evolution of the for female candidates (60 places out of 300). security sector. It seems that this participation is a consequence of two phenomenons, not necessarily connected: The available places for the study year 2006-2007, at the military schools for warrant officers and NCOs, have been gen- – the perceptions of a need for mobilize the entire popu- der segregated as follows: lation for protecting and promoting national security; – Army s NCOS and warrant officer military school: 8 – the modernization of armed forces which are exposed, places for girls out of 42 (19.04%); as any other activity sector, to social evolution and thus becoming more and more sensible to the concept of – Air Force NCO and warrant officer military school: 23 places for girls out of 84 (27.38%); gender equality.

– Navy NCO and warrant officer military school: only 3 The activities of solving conflicts, maintaining and con- available places out of 40 (7.5%) – military specializa- solidating peace do not represent a concern only for those tion „radio and observation signalmen“. directly involved into the war or into the armed conflict, which often are men. In spite of these, women involvement into peace This year there were some military branches without any negotiations was and still is a limited one, even then when, dur- places for girls, „underwater weapons“, „marine engines and ing the war or the armed conflict, women had abandoned their machines“ and „wheelman and navigation techniques“. traditional roles in order to perform responsibilities which were The gender equality represents a relatively recent public usually performed by men. Nevertheless, in our days, women concern. Currently, this issue is approached as an important contribution, either by their aptitudes or by their views, started parameter including into security problems, not only because to be recognized. In practice, women involvement in decision the most affected population within armed conflicts (including making processes, in solving conflicts and in peace supporting refugees and persons forced to leave their homes) consists of activities requests a change of the traditional approach of women and children, but as well because women, which repre- women and men roles in society and in conflicts.

142 143 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

I can also underline the fact that the United Nations expe- Since March 1997 a small office located in NATO rience shows that women involvement into the peace maintain- Headquarters, Brussels supports the Committee functioning as a ing operations is well seen by the affected population and has a permanent representative and point of contact for a wide range positive influence over the results of the operations. of issues concerning female military personnel in NATO Forces. The experience of female employment in international Over the years, the role and potential of women in the operations is favorable. They are fully integrated with their military has become of increasing politico-military importance. male mates. They have lived and worked in the units in the The mission of CWINF is to advise NATO leadership and same conditions as the men, without differences. Their support member nations on critical issues affecting women in the has been considered very important for the relationships with Alliance’s Armed Forces. Its main purpose is to promote the the local women and children. In Romania, the participation of most effective employment of women in uniform and their female military personnel in missions abroad was increased. career development. In this respect, it acts as a clearing house Thus, 41 officers and 99 non-commissioned officers and war- for information exchange between NATO nations. rant officers have participated in various operations, like: The committee is primarily a consultative body con- ENDURING FREEDOM – AFGHANISTAN, KFOR KOSO- cerned with policies for women in the Armed Forces and it VO and IRAK FREEDOM. The Romanian experience has meets formally once a year with official delegates and been considerable improved since 2004 NATO accession. observers from each participating nation. On alternate years, it meets at NATO Headquarters in Brussels to reinforce links with In 1961 the first NATO Conference of Senior Women NATO’s most senior military authority, the Military Officers of the Alliance with delegates from Denmark, the Committee. Ultimately, the CWINF makes its recommenda- Netherlands, Norway, the United Kingdom and the United tions to the Military Committee. States took place in Copenhagen. It was organized by the Danish Atlantic Association and focused on issues concerning the status, organization, conditions of employment and career possibilities of women in the military forces of the Alliance. The delegates completed their conference by adopting a resolu- tion agreeing to the desirability of holding future conferences at regular intervals. They unanimously expressed the hope that NATO and national authorities would consider employing women more widely within their military services in the greater interest of the Alliance. On 19 July 1976 the NATO Military Committee formally recognized the Committee on women in the North Atlantic Treaty Organization Forces (CWINF).

144 145 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Today 25 out of 26 NATO nations are represented on the Committee. Iceland does not participate since it has no military force of its own. The Committee works through three Subcommittees each focusing on one of the following subjects: ISKUSTVA POLICIJE SRBIJE – Recruitment and Employment – improve and U OSPOSOBLJAVANJU @ENA enhance the Services’ ability to recruit, retain, employ ZA POSLOVE and advance women in NATO’s overall armed forces. U OBLASTI BEZBEDNOSTI – Training and Development – to ensure that women in uniform have the same personal and professional devel- opment possibilities in all aspects of their careers as their male counterparts. Marija Blagojevi}41 - Quality of Life – ensure women in uniform are provid- ed steps for full acceptance, professional satisfaction, encour- agement and facilities to develop both personally and profes- Rezime: Ideja o prisustvu `ena u srpskoj policiji je od- sionally, and to safeguard equal treatment. uvek podr`avana od strane istaknutih pojedinaca iz struke i javnog `ivota, ali je istinska realizacija po~ela tek na razme|i Each Subcommittee is the forum for an active exchange dva mileniujuma. Policijski sistem jedne zemlje dominantno of information from Delegates. Sharing of information and les- odre|uje oblike pripreme, tj. {kolovanja za obavljanje policij- sons learned avoid „reinventing the wheel“. A comparison of skih poslova. Profesionalne policijske {kole u svetu se relativno the status quo on issues concerning female military personnel kasno otvaraju i pra}ene su predrasudama. Isto je i u Srbiji. and the pooling of common challenges lead to specific new objectives for the Committees’ work. Fenomen `ene, a u okviru njega i `ene policajca, je u svetu zna~ajno zaokupljao pa`nju istra`iva~a. Uloga `ene u In keeping with current NATO liaison activities, the policiji se posmatrala u svetlu ~lana uniformisane patrole poli- Committee also extends its contact to the 20 Partner nations cije dok se u prostoru spre~avanja, otkrivanja i rasvetljavanja and the seven Mediterranean Dialogue nations. krivi~nih dela, mnogo manje tretirala. As a conclusion, the process of integrating women into Autor u ovom radu predstavlja iskustva Vi{e {kole the Romanian Armed Forces is irreversible and it proves to be unutra{njih poslova, Kriminalisti~ko-policijske akademije, a success. Promoting women, especially on managerial posi- li~no iskustvo tokom desetodnevnog posmatranja devojaka na tions, represents in the entire world a challenge and an evidence terenskoj obuci u Nastavnom centru za obuku „Mitrovo Polje” of the maturity of the democracy which would like to become kao i iskustva neposrednih stare{ina uz napomenu da analiza world wide. Finally, thank you for the opportunity for exchanging best 41 Kriminalisti~ko-policijska akademija Beograd, practices and lessons learnt. cakuleªptt.yu.

146 147 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

{kolovanja devojaka (`ena) zahteva ozbiljniji pristup, personal experience during the 10-day period of monitoring istra`ivanje, {to bi doprinelo objektivnijoj njihovoj oceni. women during their field training in the „Mitrovo Polje“ Educational Training Centre, as well as the experiences of their Institucionalno {kolovanje `ena za policijske poslove u immediate superiors, with a note that the analysis of training Srbiji po~inje sa osnivanjem Vi{e {kole unutra{njih poslova women requires a more serious approach and research, which 1972, {kolovanje se pro{iruje od 2002. godine i na Policijsku would contribute to their more objective evaluation. akademiju sada Kriminalisti~ko-policijska akdemija. Institutional training of women for police jobs in Serbia Uz rezervisanost pri zaklju~ivanju, ipak je mogu}e ukaza- started with the foundation of the Law Enforcement College in ti na jo{ uvek nedovoljno kvalitetan odnos prema osobama 1972, and the training was also extended, from 2002, to the `enskog pola kao mogu}im izvr{iocima poslova suzbijanja Police Academy, which is now the Criminal Police Academy. kriminaliteta. With reservations with regards to conclusions, it is still Tako|e mislim da bi u budu}em {kolovanju `ena-polica- possible to indicate the ongoing insufficient quality in attitude jaca trebalo precizno definisati neophodan profil kadra u towards females as possible performers of suppressing criminal skladu sa potrebama MUP-a i naravno afiniteta u~enika i stu- activities. denata `enskog pola. For the future education of policewomen it is also sug- Klju~ne re~i: `ena-policajac, policija, iskustvo. gested to precisely define the necessary profile of personnel Summary: The idea of including women in the Serbian according to the needs of the Ministry of the Interior and the police has always been supported by distinguished individuals affinity of female students. from expert circles and public life, but its proper implementa- Key words: police woman, police, experience. tion was not started until the turn of the third millenia. A national police system dominantly defines the forms of prepa- ration, i.e. education for performing law-enforcement jobs. Professional police schools worldwide have been opened rela- tively late and are followed by prejudices. The same situation exists in Serbia. Women as a phenomenon, as well as police-woman, have been a matter of concern for researchers worldwide. The role of women in the police has typically been as a member of the uniformed police patrol while in the area of preventing, detect- ing and resolving the criminal acts they were not always pres- ent. In this paper, the author presents the experiences from the Law Enforcement College, Criminal Police Academy, and his

148 149 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

1. Kratak istorijski osvrt Istorijski gledano, tretman koji `ene imaju i koji su imale Uvod u policiji, po~ev od vrste dodeljivanih poslova, zastupljenosti u uniformisanom sastavu policije, na rukovode}im polo`ajima, u

M asovniji ulazak `ena u policiji vezan je za priznava- nje i ostvarivanje ljudskih prava i ukidanje polne i drugih diskriminacija. Ideja o prisustvu `ena u srpskoj polici- sticanju zvanja i ovla{}enja, odnosa sa kolegama mu{karcima i upore|uju}i ga sa dana{njim, malo se razlikuje u pro{losti i sada{njosti. Sve do sedamdesetih godina dvadesetog veka, ~ini ji je oduvek podr`avana od strane istaknutih pojedinaca iz se da je malo interesovanja i istra`ivanja na temu `ene u polici- struke i javnog `ivota, ali je istinska realizacija po~ela tek na ji. U na{oj zemlji ovom temom se sporadi~no bavila policijska razme|i dva milenijuma. Kasni se za ve}inom zemalja u svetu, od nekih za skoro ~itav vek. Ulazak Srbije u proces periodika. Osim ~asopisa „Policija” i drugi policijski ~asopisi tranzicije nakon demokratskih promena, doneo je reformu u bavili su se ovom temom, uglavnom kroz prevo|enje i objavlji- policiji, tj. Ministarstvu unutra{njih poslova. Jedan od prio- vanje tekstova iz strane literature o u~e{}u `ena u policiji. riteta ove reforme je policijsko obrazovanje i obuka, sa akcen- Prodor `ena u tradicionalno mu{ku profesiju izvr{en je tom na ve}i prijem `ena u policiju, posebno u uniformisani pre dva veka, najpre u Americi, tj. Kanadi gde je primljena prva sastav policije do dostizanja kvote od 30 odsto od ukupnog `ena za policijske poslove. Istorijski gledano, prvi poslovi za broja policajaca. `ene u policiji, u dana{njem poimanju policijskih poslova, U novije vreme, u na{oj zemlji su pokrenuta zna~ajna ra~unaju}i i poslove nadzora u `enskim zatvorima, bili su: na istra`ivanja iz oblasti unutra{njih poslova i policijske delatnos- suzbijanju kriminaliteta, tj. prevenciji kriminaliteta, posebno ti. Niko se, me|utim, jo{ nije ozbiljnije bavio statusom `ena u maloletni~kog, briga za javni red i mir, tj. briga za javni moral, policijskoj organizaciji osim sporadi~nog, u {irem kontekstu napu{tenu decu, `ensku mlade` i posrnule devojke.42 (ud`beni~koj ili stru~noj literaturi iz oblasti policijskih i prav- nih nauka) komentarisanja svetskih trendova, konstatovanja Prema podacima dobijenih iz strane literature, najvero- stanja u doma}im okvirima i izra`avanja nade da }e se ono u vatnije je prva `ena na policijskim poslovima bila crnkinja budu}nosti promeniti u korist `ena. Rouz For~n (Rose Fortune, 1774), koja se oslobodila ropstva U ovom radu prezentirana su iskustva Vi{e {kole bekstvom iz Amerike u Kanadu uz pomo} organizacije Black unutra{njih poslova, Kriminalisti~ko-policijske akademije kao Loyalists. Ta organizacija se ina~e bavila osloba|anjem crnaca i li~no iskustvo kao plod desetodnevnog posmatranja devojaka iz ameri~kog ropstva. Zabele`eno je da je svojom pojavom i tokom terenske obuke u Nastavnom centru „Mitrovo Polje”. radom uspostavila neke standarde u pogledu pona{anja i obla- ~enja , {to je kopirano i usvojeno od strane `ena njenog doba (kraj XVIII i po~etak XIX veka).

42 Jankovi}, Z.: @ene u policiji, „Policija”, 1926, str. 498.

150 151 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

U Americi je, oko 1945. godine, na policijskim poslovi- Prvu istoriju razvitka `enske policije napisala je gospo|a ma zaposlena prva `ena za nadzorni~ki rad u `enskom zatvoru, Allen, komandant engleske `enske policije, u knjizi The sa definisanim poslovima i zadacima, radnim vremenom i Pioneer Police Woman koja je {tampana u Londonu 1925. platom. U Njujorku je 1933. bilo 155 `ena policajaca (0,8 godine. Ona je, tako|e pokrenula i ~asopis „The Policewomans odsto) od ukupno 19.334 zaposlenih u policiji. Review”45, koji je izlazio u periodu 1920–1930. godine u Londonu, sa zadatkom da popularizuje `enu u policiji i policij- U Evropi, Engleska je prva imala `ene u policiji, prim- skoj delatnosti. Delatnost `enske policije, daleke 1924. godine, ljene oko 1905. sa ciljem njihovog anga`ovanja na suzbijanju kao rezultat sopstvenog iskustva, objasnila je gospo|a prostitucije, kontroli i suzbijanju, za ono vreme dosta velikog, Hamilton, zapovednik `enske policije u Njujorku, u svojoj maloletni~kog i `enskog kriminaliteta. @ene su 1916. godine knjizi The Policewoman, objavljenoj te godine u Njujorku.46 bile organizovane u @ensku dobrovolja~ku policiju, sastavljenu @ene su se u pro{losti, a u mnogome je tako i danas, od oko hiljadu `ena koje su kontrolisale restorane i hotele i prete`no bavile problematikom `enskog i omladinskog krimi- „vr{ile uli~nu slu`bu”.43 naliteta, odnosno delima u kojima su kao `rtve evidentirane Prvi svetski rat donosi masovnije zapo{ljavanje `ena u `ene, deca i omladina. policiji na poslovima tzv. prevencije i za{tite i uspostavljanje Drugi svetski rat i, opet je na snazi isti razlog (nedostatak socijalno-higijenskih poslova. U toku Prvog svetskog rata, mu{karaca) za prijem `ena u policiji. Nakon Drugog svetskog policija velikog broja dr`ava Evrope, Australije i u drugim rata, {to je iznene|enje s obzirom na de{avanja u vezi sa ovom delovima sveta, zapo{ljava `ene da popune mesta mu{karaca na temom u javnosti u prethodnom periodu, mali je broj `ena za- frontovima. Taj pozitivan trend prijema se nastavlja, ne u stupljenih u policijama sveta. Zavr{etak rata vratio je mu{karce o~ekivanom broju, ali je izvesno da `ene, mada polako, ipak „mu{kim poslovima”. sigurno ulaze u policiju. Ma|arska Dr`avna policija je, nakon osloba|anja, Tridesetih godina, u Nema~koj, u redovima policije i zaposlila `ene policajce januara 1946. i {kolovala ih na tzv. Ministarstva unutra{njih poslova su `ene-policajci od kojih se policijskom kursu, nakon ~ega je osamnaest `ena primljeno u tra`ilo da, pored policijskog znanja, imaju i praksu u socijal- slu`bu.47 nom radu: „Kandidatkinje za `ensku policijsku slu`bu moraju Masovniji ulazak `ena u policiju vezan je za priznavanje imati od dr`ave svedo~anstvo da su bile u socijalnoj slu`bi i bar i ostvarivanje ljudskih prava i ukidanje polne i drugih diskrim- tri meseca radile na za{titi zapu{tene `enske mlade`i.” Veliki inacija. Deklarativno se danas u svim zemljama sveta, naro~ito uspesi `enske policije u to vreme zabele`eni su u Kelnu i Lajpcigu.44 45 Brown, J.&F. Heidesohn: Gender and policing: Comparativ Perspectives, London: Macmillan Press, 2000, p. 152. 46 Op{irnije u „Policija”, 1927, str. 275. 43 „Policija”, 1926, str. 82. 47 [arkezi, I.: @ene u poslovnom svijetu mu{karaca-`ene u policiji (prevedeno sa 44 „Policija”, 1927, str.274. ma|arskog), Perjanik, br. 3, god. 1.

152 153 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

u potpisnicama me|unarodnih povelja, konvencija i drugih 3. Priprema `ena za policijsku slu`bu me|unarodnih akata i dokumenata, po{tuju ljudska prava i izbegava diskriminacija, ali se na`alost stvarnost razlikuje od Policijski sistem jedne zemlje dominantno odre|uje propisa. Tako je i ostvarenje `ena u policijskom pozivu, oblike pripreme, tj. {kolovanja za obavljanje policijskih poslo- razli~ito u zavisnosti od posmatrane zemlje. va. Kada se sagleda obrazovanje na globalnom nivou dolazi se do zaklju~ka da nema standardizacije u oblasti obrazovanja i obuke. Profesionalne policijske {kole u svetu se relativno kasno 2. @ene-policijaci u Srbiji otvaraju i pra}ene su predrasudama. Isto je i u Srbiji. Ideja o prisustvu `ena u srpskoj policiji je oduvek Ulazak Srbije u proces tranzicije nakon demokratskih podr`avana od strane istaknutih pojedinaca iz struke i javnog promena, doneo je reformu u policiji, tj. Ministarstvu unu- `ivota, ali je istinska realizacija po~ela tek na razme|i dva tra{njih poslova. Jedan od prioriteta ove reforme je policijsko milenijuma. Kasni se za ve}inom zemalja u svetu, od nekih za obrazovanje i obuka, sa akcentom na ve}i prijem `ena u polici- skoro ~itav vek. Interesovanje za `ene u policiji je postojalo ali ju, posebno u uniformisani sastav policije do dostizanja kvote je bilo ograni~eno, izme|u ostalog i zbog toga {to se Kraljevina Jugoslavija, u anketi koju je sprovelo Dru{tvo naroda 1927. od 30% od ukupnog broja policajaca. godine, izjasnila da je protiv `ena u policiji.48 Slede}i pozitiv- Institucionalno {kolovanje `ena za policijske poslove u na iskustva iz sveta, podstaknuta potrebom zbrinjavanja napu- Srbiji po~inje sa osnivanjem Vi{e {kole unutra{njih poslova {tene dece i omladine, u Beogradu i drugim ve}im gradovima u 1972. godine. Zami{ljeno je da se, osnivanjem Vi{e {kole Kraljevini formira se, u okviru Ministarstva unutra{njih dela, unutra{njih poslova (V[UP), pospe{i i polna struktura Odeljenje de~ije policije u kojem mora da radi `enski policajac. zaposlenih na stru~nim, policijskim poslovima, kao i u uni- Problem de~ije zapu{tenosti je veoma izra`en u to vreme. Za rad u de~ijoj policiji, na mesto pisara postavljena je, kako je formisanom sastavu Ministarstva unutra{njih poslova. Prva pisalo u listu „Vreme” u broju od 7. jula 1929. godine, go- generacija studenata diplomirala je 1974. godine, me|u njima i spo|ica Marija Ili}. Prva i jedina du`nost gospo|ice Ili} bila je pet studentkinja od upisanih {est. Do sredine 2005. godine, da pronalazi ostavljenu i vaspitno zapu{tenu decu, zbrinjava ih diplomirala je 751 studentkinja. Sve diplomirane `ene nisu se i sara|uje sa domom za maloletnike u Beogradu. zaposlile u Ministarstvu. U Ministarstvu unutra{njih poslova, primane su `ene za obavljanje kriminalisti~kih policijskih poslova sa zavr{enom V[UP-om, za poslove uniformisane policije primane su, pre svega sa zavr{enom srednjom {kolom, ali i sa V[UP-om. U toku 1976. godine izvestan broj `ena primljen je za rad u sao- bra}ajnoj policiji. Kriterijumi za prijem bili su: zavr{ena sred- nja {kola sa odli~nim ili vrlo dobrim uspehom i ispoljene 48 Dap~evi}–Markovi}, Lj,: @ene u policiji, „Bezbednost”, br. 2/02, str. 334–356. sposobnosti za vr{enje policijske slu`be.

154 155 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Pod pritiskom me|unarodne zajednice, `ene ulaze u srp- [to se ti~e konkursne procedure, kandidatkinje prolaze sku uniformisanu policiju u respektabilnom broju, po~ev od isti postupak prijema kao i ostali kandidati. To zna~i da je 2000. godine, {to je odmah vidljivo i zapa`eno sa velikim zdrastveni pregled, psiho-test i ispunjenost posebnih uslova za odobravanjem od strane gra|ana srpskih gradova i na prijem u radni odnos u MUP-u, u potpunosti isti za sve kandi- grani~nim prelazima. Prijem `ena za uniformisani sastav poli- date, a da su jedino prilago|ene `enskom polu norme iz cije vr{i se po propisanoj proceduri i kriterijumima za prijem bazi~no-motori~kog statusa kandidata. uniformisanih radnika MUP-a. MUP je po~eo sa prvim Kursom Tokom desetodnevnog posmatranja aktivnosti studentki- za policajce-`ene za pograni~nu policiju 2000. u Nastavnom nja (35) prve godine kod terenske obuke na Go~u i sabiranjem centru za obuku kadrova MUP-a u Klisi. Od tada se priprema i utisaka njihovih stare{ina do{la sam do zaklju~ka: obuka `ena za policijske poslove vr{ila na kursevima za obuku – kroz razli~ite vidove obuke u ote`anim uslovima, gde je policajaca, u trajanju od 4 meseca po va`e}em nastavnom potrebno psihofizi~ko naprezanje, studentkinje su planu i programu za obuku policajaca mu{karaca, ali bez pokazale te`nju da dostignu norme mu{ke populacije; terenske obuke. Kursevi su internatskog tipa i sprovode se u Nastavnim centrima za obuku kadrova MUP-a (Klisi, – rezultati posmatranja samo me|u devojkama su pode- Kur{umlijskoj Banji, Kuli u S[UP-u u Sremskoj Kamenici), po ljeni i zapa`am veliku razliku u uspe{nosti savladavanja odre|enom rasporedu, u klasama od oko 300 polaznika, u zav- zadataka (veliki je raspon izme|u najuspe{nije i najneuspe{nije), lo{im rezultatima doprineli su veliki isnosti od kapaciteta Nastavnog objekta i potreba slu`be. premor, fizi~ka nepripremljenost i strah; Terenska obuka sprovodi se u nastavnom centru MUP-a „Mitrovo Polje“ na Go~u. Kurs za policajce op{te nadle`nosti – studentkinje za nijansu dr`e vi{e do uniforme, urednog dosad je realizovan za polaznike isklju~ivo `enskog ili mu{kog no{enja i ~uvanja, u odnosu na studente; sastava, ostali kursevi su me{oviti. – period prilago|avanja na uslove {kolovanja prihvataju [kolovanje `ena za policiju od 2002. godine se pro{iruje na emotivniji na~in od mu{karaca {to bi trebalo imati u i na Policijsku akademiju. Na osnovu odluke Vlade Republike vidu prilikom rada sa njima. Srbije za upis na prvu godinu osnovnih studija, Policijska Iz prakti~nih razloga postavila sam pitanje motivacije za akademija je dobila odobrenje od ministra unutra{njih poslova upis na Akademiju i tra`ila pismeni odgovor. Njihova moti- da upi{e 30 studenata `enskog pola. vacija je na visokom nivou. U njihivim glavama vlada opti- mizam da }e Akademiju zavr{iti uspe{no. Posmatrano kroz nji- U prvoj generaciji studenata 2002/2003. godine upisano hovu percepciju pre upisa prevla|uju}i (klju~ni) motivi su bili: je 125 studenata od kojih su 34 devojke (27 odsto), {kolske 2003/2004. godine upisano je 130 studenata od kojih su 30 – zanimljivost posla; devojke (23 odsto), {kolske 2004/2005. godine upisano je 125 – dinami~nost posla; studenata od kojih su 35 devojke (28 odsto), {kolske 2005/2006. godine upisano je 130 studenata od kojih su 28 – ljubav prema uniformi; devojke (27 odsto). – prilika da se sprovodi pravda.

156 157 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Njihova o~ekivanja posle svr{enih studija mogu se svesti 2. Kriterijumi za prijem su odmereni prema sposobnosti- samo na jedno: mogu}nost da se zaposle u sigurnoj dr`avnoj ma `enske populacije s tim da bi ih trebalo nakon nekoliko ge- slu`bi omogu}i }e im da re{e osnovna, egzistencijalna pitanja. neracija kriti~ki analizirati i prilago|avati. 3. Kod izbora stare{ina te`iti da sa studentkinjama radi Sagledavanjem rezultata ankete mo`e se zaklju~iti da: oficir `enskog pola sa velikim pedago{kim i andrago{kim – devojke su zadovoljne rezultatima koje posti`u u obuci; iskustvom, ali to ne mora da bude pravilo. Bitno je da nadle`ni stere{ina ima iskustvo u profesiji za koju se {koluje i da pose- – dosta dobro se ose}aju u toku boravka na terenskoj duje znanje i motiv za rad sa mladim ljudima. obuci; 4. U po~etnoj fazi {kolovanja studentkinja, kod ostatka – u fizi~kom pogledu 66 odsto devojaka je do{lo pripre- mu{ke populacije vladalo je stereotipno shvatanje da je policij- mljeno na obuku, dok je njih 33 odsto bilo nepriprem- ski poziv „mu{ki, da one nisu za to“, {to je veliki izazov za ljeno; pretpostavljenog stare{inu. Taj problem je prevazi|en upravo zahvaljuju}i anga`ovanju oficirskog sastava. – te`ina obuke na poligonu za njih je umerena; 5. Prilikom re{avanja razli~itih li~nih problema potrebno – drugarstvo u kolektivu im veoma poma`e da lak{e sa- je maksimalno posve}ivanje i udubljivanje u sr` problema od vladaju sve napore poligonskih uslova `ivota i rada; strane stare{ina. U svakom slu~aju, pokazalo se da povr{an rad kod studentkinja ne prolazi. Posebno je zna~ajno dnevno pra- – u psihi~kom pogledu obuka je za njih laka; }enje pona{anja, odnosa prema radu i obavezama i u~e{}a u – odnosi sa stare{inama su na visokom nivou, sve poh- nastavnim i vannastavnim aktivnostima. vale vezane za brigu o studentima; 6. Poseban fenomen koji zaslu`uje pa`nju jesu mu{ko- -`enski odnosi. Boravak mladih ljudi suprotnog pola na jednom – u velikoj meri su zadovoljne sa `ivotom i radom na prostoru, sa zajedni~kim obavezama i zadacima, nosi sa sobom u terenu. pojedina~nim slu~ajevima i situacije zbli`avanja, pa i zaljublji- vanje. To treba shvatiti kao sasvim normalnu pojavu. Zna~ajna uloga stare{ine jeste da to locira i „dr`i pod kontrolom“. Na- 4. Zapa`anja u radu ravno, sve manifestacije koje proizilaze iz navedenih pojava sa studentkinjama Policijske akademije moraju biti u skladu sa slu`benim pona{anjem za vreme organi- od strane neposrednih stare{ina zovanih aktivnosti i boravka u slu`benim prostorijama. Kroz ~etvorogodi{nje iskustvo u radu sa studentkinjama 7. Pre upisa generacije studentkinja, neophodno je pred- Policijske akademije zapa`eno je slede}e: videti ta~ne poslove i zadatke koje }e obavljati po zavr{enim studijama, i s tim u skladu osmisliti plan i program studija.49 1. Za prijem na {kolovanje je pokazano izuzetno veliko interesovanje od strane `enske populacije (oko 10 kandidatkinja 49 Navedena zapa`anja su plod i iskustva stare{ina koji su neposredno pretpostav- na jedno mesto), {to je omogu}ilo najbolji izbor kandidatkinja. ljeni i funkcionalno vezani za studente Policijske akademije.

158 159 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Tokom {kolovanja, me|u nagra|enim i pohvaljenim stu- – potreba bolje opremljenosti savremenim nastavnim sred- dentima za uspeh postignut u {kolskoj godini, skoro polovina je stvima; studenata `enskog pola. – potreba uvo|enja prakti~nog rada sa najboljim policaj- U pogledu disciplinske odgovornosti, prema izre~enim cima, odnosno mentorima na terenskoj obuci i tokom merama za povredu obaveza studenata, do jedne tre}ine su stu- pripravni~kog sta`a; denti `enskog pola. – potreba anga`ovanja, za izvo|enje prakti~ne nastave na Treba naglasiti zna~aj valjane selekcije {to se odnosi i na obuci, nastavnika (trenera) koji su upu}eni u profesio- mu{karce, nedovoljno trajanje kursa za `ene, a potom i slede}e: nalne specifi~nosti `ena-policajaca; – potreba druga~ije koncepcije kursa (sukcesivno kombi- – program obuke trebalo bi da bude slo`eniji, a trajanje novanje teorijskog i prakti~nog dela obuke); njegove realizacije du`e; – neophodnost svo|enja Nastavnog plana i programa – pripravni~ki sta` bi trebalo obavljati u ve}im centrima osnovne policijske obuke na obim koji je realno savla- (zbog dinamike posla i slo`enosti zadataka, posebno dati tokom trajanja kursa, jer je prime}eno elementarno intervencija), a tek nakon njegovog obavljanja i dobi- nepoznavanje materije iz odre|enih oblasti; jene pozitivne ocene, omogu}iti raspore|ivanje – neophodnost ve}e psihofizi~ke spremnosti i obu~enosti, (prelazak) u druge organizacione jedinice; vi{e ~asova iz op{teg i specijalnog fizi~kog obrazovan- – potrebna je ve}a posve}enost pripravnicima; tako|e, ja (posvetiti ve}u pa`nju kondicionoj pripremi, ali i pripravni~ki sta` }e dati `eljene rezultate samo ukoliko borila~kim ve{tinama); se obavlja sa najiskusnijim policajcima – mentorima – neophodnost ve}eg broja ~asova iz rukovanja oru`jem i (praksa pokazuje da se `ene raspore|uju i u timove sa ga|anja, naro~ito situacionog; vrlo mladim kolegama-mu{karcima); – potreba simuliranja bezbednosnih doga|aja i na~ina nji- – veliki broj pripravnika u jednoj organizacionoj jedinici hovog re{avanja; onemogu}uje valjano pra}enje; – zna~aj osposobljavanja za rad sa posebnim kategorija- – pripravnice(ke) u~initi odgovornijim, pru`anjem mo- ma lica (`ene, deca itd.); gu}nosti da iska`u vi{e samoinicijative i samostalnosti u radu; preza{ti}ivanjem se ~ini lo{a usluga `enama- – prakti~no kori{}enje sredstava veze i drugih tehni~kih policajcima. sredstava; Kada je re~ o visokorizi~nim situacijama, `enama se – obuka u ve{tinama komuniciranja, posebno u stresnim prigovara da predstavljaju teret kolegama koje moraju i o njima situacijama; da brinu; da su nesnala`ljive, neodlu~ne, prepla{ene; da se – podizanje kvaliteta nastave na vi{i nivo; mnogo br`e ma{e pi{tolja, jer se ose}aju slabijima, te postoji

160 161 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

rizik da pogre{e u intervenciji; da su sklone re{avanju konfliktnih situacija i odustajanjem od daljeg postupka. Prisustvo negativnih emocija, nelagodnosti i straha, uz Zaklju~ak ve} pomenutu nedovoljnu obu~enost i nepripremljenost `ena za zakonito, bezbedno i efikasno obavljanje policijskih poslova, Ulazak `ena u slu`bu u velikom broju, unapredio je ste- tuma~i se i samom specifi~no{}u ove profesije, nezavisno od pen ljubaznosti i kulture opho|enja na radnom mestu i stvorio polne pripadnosti izvr{ilaca, jer – zakonska regulativa u nedo- okru`enje u kome se po{tuje li~nost pojedinca, izba~eni su neki voljnoj meri {titi policajca, javno mnjenje ~esto nije na strani agresivni ma~o atributi iz kulture i iznu|ena je ponovna evalu- policije i sve to je naro~ito potencirano u prvim godinama acija stereotipa koji se odnose na pol. slu`be. Da li su `ene potrebne (u) policiji? Ne bi se smeo stvori- Ina~e, poslovima koji su posebno ugro`avaju}i za `ene, ti utisak o diskriminaciji, i mora se slediti aktivna politika koja smatraju se: poslovi javnog reda i mira, naro~ito intervencije za bi nadoknadila zaostatak u kome se `ene trenutno nalaze. Ako uspostavljanje javnog reda i mira naru{enog od strane vi{e lica; se ostave po strani antidiskriminaciona na~ela, treba re}i da bi obezbe|enje javnih skupova visokog rizika (npr. utakmica); policija trebalo da se sastoji od mu{karaca i `ena, zaposlenih na hvatanje izvr{ilaca krivi~nih dela koja pru`aju otpor (pogotovu osnovu svojih kvaliteta. Jednostavno, neophodno je imati `ene naoru`anih); smenski i no}ni rad sa interventnim jedinicama i sl. zaposlene u policiji. Kvalitet policijskog posla }e tako|e biti Prema podacima iz avgusta 2005, koji su i dalje aktuelni pobolj{an, ako `ene budu zauzimale sve polo`aje i ~inove. jer u me|uvremenu nije bilo zna~ajne fluktuacije, `ene ~ine @ene poseduju brojne fiziolo{ke aspekte zbog kojih su u 19,68 odsto u odnosu na ukupan broj zaposlenih, ali zato svega prednosti nad mu{karcima (mo} zapa`anja i percepcije, ose}aj 15,81 odsto ovla{}enih slu`benih lica u odnosu na ukupan broj i oko za detalje, ve}e lingvisti~ke sposobnosti, sposobnost da OSL i, jo{ manje – 6,60 odsto zaposlenih sa statusom P (poli- zamisle apstraktno kao esencijalna osobina – naro~ito za cajaca) u odnosu na ukupan broj zaposlenih sa istim statusom. {efove. Me|u rukovodiocima Ministarstva, tako|e prema podaci- Za dalje produbljivanje analize potrebno je vr{iti nova ma iz avgusta 2005, svega 164 su `ene, na poslovima – od {efa istra`ivanja, temeljnija, koja }e omogu}iti objektivniju ocenu odseka do na~elnika resora. U me|uvremenu je taj broj postao participiranja `ena u policiji. ne{to ve}i (176) i iznosi 7,83 odsto u odnosu na ukupan broj rukovodilaca.

162 163 Literatura 1. Brown, J.&F. Heidesohn: Gender and policing: Comparativ Perspectives, London: Macmillan Press, 2000, p 152, 2. Dap~evi}- Markovi}, LJ.: @ene u policiji, „Bezbednost” , br. 2/02, str. 344-356, MUP RS, Beograd. 3. Dokument vizije za reformu Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srbije, Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srbije, Beograd, marta 2003. III 4. Jankovi}, Z. : @ene u policiji, „Policija”, 1926, str. 498. 5. Milosavljevi}, B.: Nauka o policiji, Policijska akademija, Beograd, 1997. 6. Novovi}, S. Petrovi}, D.: @ene u policiji ( istra`ivanje) , Vi{a {kola unutra{njih poslova, Beograd 2006. PERSPEKTIVE 7. [arkezi, I.: @ene u poslovnom svijetu mu{karaca – `ene u policiji (prevedeno sa ma|arskog), „Perjanik“, br. 3, god. 1. ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI SRBIJE

164 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

OPRAVDANOST ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI SRBIJE SA STANOVI[TA KVALITETA POPUNE ORU@ANIH SNAGA

pukovnik Miodrag Gordi}50

mr Brankica Potkonjak-Luki}51

Rezime: U izlaganju je dat pregled va`e}e zakonske regulative kojom je odre|en polo`aj `ene – profesionalnog voj- nika u Srbiji, s posebnim naglaskom na re{enjima koja se odno- se na ovu problematiku iz Nacrta Zakona o Vojsci Srbije, ~ije usvajanje predstoji. Na osnovu statisti~kih pokazatelja razmo- treno je sada{nje i projektovano brojno stanje `ena – profesio- nalnih vojnika, kao i struktura ove kategorije kadra. Klju~ne re~i: `ena, vojska, zakonska regulativa, brojno stanje, struktura kadra. Summary: The paper gives a layout of the effective leg- islation which regulates the status of women – professional

50 Zamenik na~elnika Uprave za kadrove Sektora za ljudske resurse Ministarstva odbrane Republike Srbije. 51 Istra`iva~ za dru{tvene nauke u Centru za vojnonau~nu dokumentaciju i informa- cije Uprave za {kolstvo Sektora za ljudske resurse Ministarstva odbrane Repub- like Srbije.

166 167 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

service people in Serbia, with special focus on the solutions from the Draft Law on the Armed Forces of Serbia dealing with these issues whose adoption is pending. Based on the statistical indices, the present and projected number of women – profes- 1. Polo`aj `ene-profesionalnog vojnika sional service people- as well as the structure of this category u Srbiji prema va`e}im propisima of personnel was discussed. Key words: woman, military, legal regulations, strength, personnel structure. U stavom Republike Srbije („Slu`beni glasnik Repub- like Srbije“, br. 1/90) ~lanom 13. propisano je da su gra|ani jednaki u pravima i du`nostima i imaju jednaku za{titu pred dr`avnim i drugim organima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost, veroispovest, poli- ti~ko ili drugo uverenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili koje li~no svojstvo. ^lanom 35. predvi|eno je da svako ima pravo na rad i da se jam~i sloboda rada, slobodan izbor zanimanja i zaposlenja i u~e{}a u upravljanju, kao i da je svakome, po jednakim uslovi- ma, dostupno radno mesto i funkcija. Tako|e, ~lanovima 28. i 38. predvi|eno je da majka i dete imaju posebnu za{titu i da omladina, `ene i invalidi imaju posebnu za{titu na radu, u skladu sa zakonom. Zakonska regulativa koja se primenjuje na profesionalne pripadnike Vojske Srbije, u velikoj meri je uskla|ena sa pred- stoje}im aktivnostima na omogu}avanju ve}e participacije `ena u vojsci, me|utim tek predstoje}im usvajanjem Nacrta zakona o Vojsci Srbije definitivno }e se ukinuti neka ogra- ni~enja koja danas jo{ postoje i omogu}iti dopuna u skladu sa projektovanim potrebama. Prema va`e}em Zakonu o Vojsci Jugoslavije, koji se pri- menjuje na profesionalne pripadnike Vojske kao poseban zakon (lex specialis), kojim se reguli{u stanja u slu`bi i prava i obave- ze koja iz toga proisti~u za profesionalne vojnike i civilna lica na slu`bi u Vojsci, (osim u slu~ajevima kada se izri~ito upu}uje na primenu nekog republi~kog propisa), kao i prema Nacrtu zakona o Vojsci Srbije, `ena kao profesionalni pripadnik Vojske

168 169 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

nema druga~iji status u odnosu na mu{karce, u smislu da ostva- za 30 godina penzijskog sta`a iznosi 80 odsto (mu{karac), ruje ve}a ili manja prava ili ima manje ili ve}e obaveze, osim u odnosno 82,5 odsto (`ena) od penzijskog osnova (za svaku izvesnim slu~ajevima. Naime, sli~no kao i u Zakonu o penzij- navr{enu godinu penzijskog sta`a preko 30 godina penzija se skom i invalidskom osiguranju Republike Srbije, `ene sti~u pove}ava za 0,5 odsto od penzijskog osnova, s tim {to mo`e pravo na penziju 5 godina (ili 2 godine) `ivota ranije od iznositi najvi{e 85 odsto od penzijskog osnova). mu{karaca, odnosno sa 5 godina manje penzijskog sta`a. S tim u vezi, druga razlika u polo`aju `ene u Vojsci ogleda se u Jedina specifi~na razlika, kada su `ene – profesionalni na~inu obra~una plate i visine penzije. Naime, ~lanom 8. Ured- vojnici u pitanju, odnosi se na posebna prava koje one ostvaru- be o platama i drugim nov~anim primanjima profesionalnih ju u vezi svoje materinske uloge, a to su: pravo na porodiljsko vojnika i civilnih lica u Vojsci Srbije i Crne Gore predvi|eno je odsustvo, skra}eno radno vreme i druga prava u vezi sa negom da se svakom profesionalnom vojniku osnovna plata uve}ava deteta, propisana odredbom ~lana 104. Zakona o Vojsci Jugo- za 0,5 odsto za svaku zapo~etu godinu penzijskog sta`a, s tim slavije, kojim je predvi|eno da `ena-profesionalni vojnik da se `eni-profesionalnom vojniku, posle navr{enih 25 godina ostvaruje pravo na porodiljsko odsustvo, skra}eno radno vreme penzijskog sta`a taj procenat uve}ava za jo{ 0,25 odsto. Na taj i druga prava u vezi sa negom deteta saglasno zakonu republi- na~in su `ene (koje ranije sti~u pravo na starosnu penziju i sa ke ~lanice na ~ijoj teritoriji se nalazi jedinica, odnosno ustano- 35 godina ostvaruju pun penzijski sta`, a ne sa 40 kao mu- va u kojoj je na slu`bi (odredbe ~lana 94. do 100. Zakona o {karci) zapravo izjedna~ene u pogledu mogu}nosti da ostvare radu Republike Srbije i drugi propisi koji predvi|aju finansij- pravo na najve}i mogu}i stepen uve}anja plate po sta`u, koji sku podr{ku porodici sa decom). Stavom 2. istog ~lana je pre- iznosi 20 odsto, pre odlaska u penziju. dvi|eno da se za{tita profesionalnog vojnika (`ena, omladine i Na sli~an na~in je ure|en i postupak utvr|ivanja visine invalida), ako nije ure|ena saveznim zakonom, ostvaruje sagla- penzije za `ene- profesionalne vojnike. ^lanom 245. Zakona o sno zakonu republike ~lanice na ~ijoj teritoriji se nalazi jedini- Vojsci Jugoslavije je predvi|eno da visina starosne penzije ca, odnosno ustanova u kojoj je profesionalni vojnik na slu`bi. iznosi: za 20 godina penzijskog sta`a vojnom osiguraniku – U tom smislu primenjuju se odredbe Zakona o radu Republike mu{karcu 55 odsto, a vojnom osiguraniku – `eni 57,5 odsto od Srbije i to ~lanovi od 89. do 93. koji se odnose na za{titu mate- penzijskog osnova i pove}ava se za po 2,5 odsto od penzijskog rinstva, tako da: osnova za svaku dalju navr{enu godinu do navr{enih 30 godina – `ena za vreme trudno}e ne mo`e da radi na poslovima penzijskog sta`a. Za svaku navr{enu godinu penzijskog sta`a koji su, po nalazu nadle`nog zdravstvenog organa, preko 30 godina penzija se pove}ava za po 0,5 odsto od penzij- {tetni za njeno zdravlje i zdravlje deteta, a naro~ito na skog osnova, s tim {to najvi{a starosna penzija iznosi 85 odsto poslovima koji zahtevaju podizanje tereta ili na kojima od penzijskog osnova. Po istom postupku u zakonu je postoji {tetno zra~enje ili izlo`enost ekstremnim tempe- predvi|ena razlika u utvr|ivanju visine penzije za profesional- raturama i vibracijama; ne oficire i podoficire kojima prestane slu`ba po odredbama ~lana 107. stav 2. ZVJ (zahtevaju potrebe slu`be, a lice ima naj- – za vreme prvih 32 nedelje trudno}e ne mo`e da radi pre- manje 30 godina sta`a osiguranja), tako {to je ~lanom 115. ZVJ kovremeno i no}u, ako bi takav rad bio {tetan za njeno predvi|eno da u navedenom slu~aju licu pripada penzija koja zdravlje i zdravlje deteta, na osnovu nalaza nadle`nog

170 171 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

zdravstvenog organa, a za vreme poslednjih osam nede- 2. @ene – profesionalni vojnici u Srbiji – lja trudno}e ne mo`e da radi prekovremeno i no}u. sada{nje brojno stanje i struktura Odredbom ~lana 7. stav 1. ta~ka 3. Uredbe o na~inu Ukupan broj `ena u profesionalnoj vojnoj slu`bi u Srbiji kori{}enja godi{njeg odmora i odsustva lica na slu`bi u Vojsci 2006. godine iznosi 181, ili oko 0,3 odsto od ukupnog broja lica Jugoslavije („Slu`beni list SRJ“, br. 30/94. i 42/02) predvi|eno u profesionalnoj slu`bi. je da profesionalni pripadnik Vojske mo`e koristiti godi{nji odmor ili njegov deo u narednoj kalendarskoj godini u slu~aju Broj `ena (po ~inovima) koje obavljaju profesionalnu kada profesionalni pripadnik Vojske - `ena, zbog trudno}e ili vojnu slu`bu u Srbiji je slede}i: poro|aja, godi{nji odmor ili njegov deo nije mogla da iskoristi – oficiri – 18 ili 0,26 odsto u teku}oj godini. – podoficiri – 37 ili 0,41 odsto ^injenica da je broj `ena – profesionalnih vojnika mali, uslovljena je pre svega, odredbom ~lana 21. Zakona o Vojsci – vojnici – 126 ili 0,56 odsto Jugoslavije. Naime, navedenom odredbom je predvi|eno da za profesionalnog vojnika mo`e biti primljeno lice koje je, uz ispunjavanja ostalih uslova, odslu`ilo vojni rok (ili na drugi Tabela 1. @ene – profesionalni vojnici u Srbiji 2006. godine na~in regulisalo obavezu slu`enja vojnog roka), a kako je ~lanom 283. Zakona o Vojsci Jugoslavije predvi|eno da `ene ne podle`u regrutnoj obavezi, niti obavezi slu`enja vojnog roka, to mali broj `ena ispunjava ovaj uslov za prijem u profe- sionalnu vojnu slu`bu. Me|utim, primenom Nacrta zakona mogao bi se o~ekiva- ti ve}i broj `ena kao profesionalnih vojnih lica. Naime, Nacr- tom zakona za prijem u slu`bu u svojstvu profesionalnog voj- nika vi{e nije predvi|en navedeni uslov, ve} je predvi|eno da je lice zavr{ilo odgovaraju}u vojnu obuku (~lan 42. Nacrta). Za oficira po ugovoru (lice koje nije zavr{ilo Vojnu akademiju) mo`e biti primljeno lice koje je stru~no osposobljeno za ofici- ra, a za podoficira po ugovoru lice koje je stru~no osposoblje- no za podoficira. Stru~no osposobljavanje se za oficire sprovo- di na Vojnoj akademiji, a za podoficire u centrima za obuku podoficira, na na~in koji je propisom uredio ministar odbrane.

172 173 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Starosna struktura `ena oficira je slede}a: Tabela 2. Raspon ~inova me|u `enama oficirima

– do 25 godina – 0 oficira, – od 26 do 30 godina – 1 oficir (0 odsto u KoV, 100 odsto u VS i PVO i 0 odsto u MO), – od 31 do 35 godina – 2 oficira (100 odsto u KoV, 0 odsto u VS i PVO i 0 odsto u MO), – od 36 do 40 godina – 2 oficira ( 50 odsto u KoV, 0 odsto Tabela 3. Raspon ~inova me|u `enama podoficirima u VS i PVO i 50 odsto u MO), – od 41 do 45 godina – 9 oficira (44,44 odsto u KoV, 0 odsto u VS i PVO i 55,56 odsto u MO), – preko 45 godina – 4 oficira (25 odsto u KoV, 0 odsto u VS i PVO, 75 odsto u MO).

174 175 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Tabela 4. Raspon ~inova me|u `enama vojnicima Na osnovu izlo`enih podataka mo`e se zaklju~iti da je u odnosu na zemlje ~lanice NATO, broj `ena – profesionalnih vojnika u Srbiji za sada daleko ispod proseka ve}ine ovih zemalja, iako nije daleko manji od proseka nekih od njih (npr. Poljska, Italija itd.). Ovakva situacija je prirodna posledica primene do sada (ali i dalje, sve do usvajanja Nacrta zakona o Vojsci Republike Srbije) va`e}e zakonske regulative koja je bila donekle restriktivna u odnosu na `ene. Me|utim, izvesno je da }e se predstoje}im planiranim merama u narednim godi- nama broj `ena u uniformi u Srbiji u znatnoj meri pove}ati. Kada je re~ o du`nostima koje `ene – profesionalni vojni- ci u Srbiji obavljaju, ne postoje velika odstupanja jer se `ene, kao i u ve}ini drugih zemalja, opredeljuju za administrativne poslove, poslove u zdravstvu, logistici, telekomunikacijama, ali Tabela 5. Pregled procentualne zastupljenosti `ena i za du`nosti u protivtetoristi~kom odredu „Kobre”, vojnoj u zemljama NATO 2006. godine policiji, obavljaju du`nosti snajperiste, pu{komitraljesca itd. (prema podacima Komiteta za `ene u NATO snagama)

3. @ene – profesionalni vojnici u Srbiji – projektovano stanje U Strategijskom pregledu odbrane Republike Srbije, kao klju~nom dokumentu planiranja odbrane, u delu koji obra|uje razvoj ljudskih resursa, preciznije, odnos postoje}eg i projekto- vanog stanja ljudskih resursa navedena je na{a opredeljenost da u skladu sa odredbama Konvencije o po{tovanju ljudskih prava i ravnopravnosti polova i iskustvima dr`ava ~lanica NATO i programa PzM, intenziviramo proces stvaranja uslova za zna~ajnije u~e{}e `ena u strukturi profesionalnih pripadnika Vojske. U skladu s tim, a na osnovu sprovedenih analiza, u narednom periodu bi}e usvojena odgovaraju}a zakonska regu- lativa koja }e to omogu}iti. Na osnovu ustanovljenih i projektovanih statisti~kih podataka o u~e{}u dela populacije `enskog pola u ukupnoj po- pulaciji Republike Srbije (naro~ito se to odnosi na deo `enske

176 177 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

populacije starije od 18 godina), obrazovnoj strukturi i stopi ugovoru u periodu koji pokriva Strategijski pregled odbrane i nezaposlenosti `ena, ali isto tako i na osnovu primera iz na{e nastojanja da se kod prijema u slu`bu vi{e vodi ra~una o polnoj istorije i borbenih tradicija iz mnogobrojnih ratova vo|enih na ravnopravnosti, tako i zbog ve}eg odliva mu{karaca u skladu sa ovim prostorima u kojima su `ene pokazale izuzetnu spremnost planiranom dinamikom smanjenja brojnog stanja kadra u ne samo da pru`e nesebi~nu podr{ku, ve} i da se direktno Vojsci Srbije, a {to je uslovljeno ~injenicom da je starosna anga`uju u odbrani, o~ekujemo veliko interesovanje `ena za struktura `ena u uniformi u ovom trenutku znatno povoljnija obavljanje profesionalne vojne slu`be. nego starosna struktura mu{karaca. Tabela 6. Stanovni{tvo u Republici Srbiji prema polu – sta- Po{tuju}i u potpunosti ravnopravnost polova, na{e gene- nje u 2002. godini i projektovano stanje 2012. ralno opredeljenje je da `ene treba da imaju jednaka profesio- godine (Podaci preuzeti iz publikacije: @ene i nalna prava i du`nosti kao i mu{karci, kao i da im budu dostu- mu{karci u Srbiji, Republi~ki zavod za statistiku pne sve profesije u okviru Vojske kojima one budu `elele da se Srbije, Beograd, 2005) bave i svi poslovi za koje se budu opredelile. Do sada, praksa u Vojsci Srbije je pokazala da `ene u uni- formi imaju pozitivan uticaj na ukupni radni doprinos u sredi- nama u kojima obavljaju svoje du`nosti, izuzetno su odgovorne i disciplinovane, precizne, ta~ne i visoko motivisane. I danas, iako malobrojne, one daju zna~ajan doprinos funkcionisanju i reformi na{eg sistema odbrane.

Kada je re~ o `enama oficirima, {kolovanje `ena studena- ta zapo~e}e na Vojnoj akademiji Vojske Srbije {kolske 2007/2008. godine, a prva klasa }e biti promovisana 2011. godine, kada se o~ekuje da se u ve}oj meri uspostavi pravilniji odnos izme|u pojedinih kategorija kadra, kada je u pitanju pol, i to na osnovu iskustava zemalja NATO koje imaju dugogodi{nju praksu u ovoj oblasti. U narednim godinama, mo`e se o~ekivati da }e se proce- nat `ena u odnosu na mu{karce u Vojsci u izvesnoj meri pove}ati, i to kako zbog planiranog pove}anja broja vojnika po

178 179 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

OSNOVNE PRETPOSTAVKE RACIONALNOG ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI

mr Dragana Alargi}52

pukovnik Miodrag Baji}53

Rezime: Kulturni stereotip o ulozi `ene u dru{tvu, u savremenim uslovima postepeno se prevazilazi. Nau~na teorija, iskustvo ali i svakodnevna praksa iz na{e i stranih armija pokazuju da su `ene sposobne da obavljaju sve du`nosti u voj- sci, a mnoge zadatke mogu da obavljaju i bolje od mu{karaca zahvaljuju}i nekim komparativnim prednostima. Izmenjeno shvatanje o mestu i ulozi `ene u dru{tvu, upu}uje na potrebu da se u sklopu transformacije i reorgani- zacije Vojske Srbije, stvaraju mogu}nosti da `ene mogu konku- risati za sve du`nosti u Vojsci, pa i na one najodgovornije. Na taj na~in se pove}ava broj borbeno sposobnih branilaca zeml- je, a odbrana ~ini efikasnijom.

52 Autor je na~elnik Referata za psihologiju u Upravi za ljudske resurse dragana_alargicªyahoo.com. 53 Autor je na~elnik Odeljenja za kadrove u Upravi za ljudske resurse (G-1).

180 181 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Klju~ne re~i: `ena u vojsci, kulturni stereotip, strane *** armije, Vojska Srbije, komparativne prednosti `ena. Summary: Cultural stereotypes on the role of women in society in contemporary conditions are being gradually over- come. Scientific theory, experience, as well as everyday prac- S tereotip o ulozi `ene u dru{tvu, u savremenim uslovi- ma, postepeno se menja, {to potvr|uje u~e{}e sve ve}eg broja `ena u vojsci, ali su shvatanja o karakteristikama tice in both domestic and foreign armies show that women are `ena i njihovoj ulozi u dru{tvu i dalje determinisana predrasu- capable of performing all duties, some even better than men dama. Da je to tako potvr|uje podatak da se paralelno sa pro- thanks to comparative advantages. cesom modernizacije dru{tva stvaraju uslovi za ravnopravnije A changed perception on the position and role of women u~e{}e `ena u celokupnom dru{tvenom `ivotu. in society leads to the need for creating new possibilities for Svakako, svedoci smo, da se postepeno menja socio-psi- women to apply for the duties in the military, within the trans- holo{ki milje u dru{tvu u kojem se mitska uloga `ene zamenju- formation and restructuring of the Serbian Armed Forces, even je pragmati~nim re{enjima. Sporadi~no pominjanje `ena u those assuming the highest responsibilities. In that way, the odbrani zemlje u nas su vezana za mit o Kosovki devojci, number of combat-ready defenders of the country is increased, bolni~arkama i borcima u oba svetska rata i sl. Svakako da je u and the defence is more efficient. dana{nje vreme, `enski stereotip svojevrsni anahronizam u Key words: woman in the military, cultural stereotype, odnosu na ~injenicu da u savremenim uslovima `ene obavljaju foreign armies, Serbian Armed Forces, comparative advantages mnoge poslove koji su smatrani isklju~ivo mu{kim. of women. Socijalno-profesionalni svet navodno je otvoren i `enama, uz jasno izra`enu selektivnost (malo je `ena na mesti- ma gde su novac i mo}). Tako, npr. pojedini istra`iva~i soci- jalnog pona{anja u nas (Havelka) smatraju da se tradicionalne uloge polova lak{e menjaju na nivou formalnih prava i konkret- nih aktivnosti, nego na nivou uvre`enih shvatanja, kulturnih normi i svakodnevnih o~ekivanja. Sigurno je, me|utim, da su razlike u vrednostima, inte- resovanjima i nekim drugim osobinama li~nosti, rezultat kul- turne elaboracije, odnosno shvatanja o tome kakva treba da bude `ena, a kakav mu{karac i kako treba da se pona{aju. Ova nepisana pravila o pona{anju karakteristi~na za odre|ena dru- {tva, i odre|ene sredine „po pravilu” i same `ene prihvataju, pa i same prema tome usmeravaju svoj razvitak. Me|utim, rezul- tati studije sprovedene 1982. godine na Vojnomedicinskoj akademiji pokazuju da se interesovanja mu{karaca i `ena u okviru iste profesije fakti~ki ne razlikuju. Interesovanja `ena –

182 183 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

lekara su, na primer, sli~nija interesovanjima mu{karaca lekara (ukupno 20 `ena u 2 klase, letele su na tipu aviona Utva 75), ali nego interesovanjima doma}ica. ovo ne upu}uju na zaklju~ak o generalnom izjedna~avanju Tradicionalisti, i ne samo oni, smatraju da je samo mu{karaca i `ena u vojnoj profesiji kod nas. mu{karcima mesto u vojsci, a da `ena ne bi trebalo da bude Me|u profesionim vojnicima u Vojsci Srbije `ene su: ofi- tamo gde se puca, ubija, gine, strada. Me|utim, istorija je zabe- ciri, podoficiri i vojnici po ugovoru. @ene obavljaju brojne le`ila dovoljno primera kada su upravo `ene, borbene i ~vrste, du`nosti, od poslova za koje je {kolska sprema nebitna, do hrabre i istrajne, odlu~ne i dosledne, presudno uticale na mno- poslova koji podrazumevaju najvi{i vojni, odnosno civilni nivo gobrojne doga|aje zna~ajne za razvoj na{e civilizacije, ali i pri- obrazovanja. Broj `ena profesionalnih vojnih lica u Vojsci Srbi- mere juna{tva, kada su se `ene sa oru`jem, bez oklevanja, je je simboli~an (0.81 odsto). svrstale uz saborce u prvim redovima. U strukturi profesionalnih vojnika trenutno ima 8 `ena Posle Drugog svetskog rata, u armijama mnogih zemalja, oficira, 30 podoficira i 107 VPU {to je ukupno 145 profesional- `ene sve vi{e postaju zna~ajan ~inilac. U zakonodavstvu mno- nih vojnika `ena, sa ~inovima od poru~nika do pukovnika i sa gih dr`ava predvi|eno je anga`ovanje `ena u oru`anim snaga- ma. Njihovo u~e{}e je u proseku od 10 do 15 odsto. Prema impresivnim obrazovanjem, od fakultetske diplome, preko dostupnim podacima, u armiji SAD nalazi se 11 odsto `ena, u magisterija do najvi{ih nau~nih zvanja, a nalaze se na odgovor- Bugarskoj vojsci je oko 10 odsto `ena profesionalnih vojnika. nim vojnim du`nostima. One su na~elnici odeljenja, odseka i Na primer, u Vojsci Holandije u poslednjih par godina, oko 30 referata, pomo}nici komandanata, ~ak i komandiri u jedinica- odsto svakog kontingenta prijema PVL u sistem odbrane Kra- ma i ustanovama VS. Napreduju pod istim uslovima koji va`e ljevine Holandije ~ine `ene. @ena ima i u vojsci Velike Britani- za njihove kolege, a ima ih i sa diplomom General{tabne aka- je, Rusije, Izraela, Libije, [vajcarske… Najvi{e `ena koje nose demije. uniformu anga`ovano je na du`nostima u sanitetskoj slu`bi, Znatno vi{e je `ena, {to je, s obzirom na prirodu vojne administraciji, vezi, saobra}aju i sl. organizacije razumljivo, me|u civilnim licima na slu`bi u Voj- U savremenim armijama kao aktivna vojna lica `ene sci Srbije. @ene ~ine vi{e od 39 odsto te kategorije u Vojsci. obavljaju razli~ite du`nosti: od vojni~kih do psihofizi~ki najza- Me|u njima ima stru~njaka svih profila – od tehni~kih sekreta- htevnijih kao {to su: padobranci, piloti, mornari i vojni specija- ra, daktilografa, programera, referenata pravne slu`be, preko listi razli~itih profila. poslu`ilaca na automatskim telefonskim centralama, referenata U Bugarskoj vojsci, u kojoj je na snazi Zakon o za{titi od za protivpo`arnu za{titu, muzi~ara, referenata za regrutovanje, diskriminacije, 2005. godine, po prvi put `ene su postavljene na avio-mehani~ara, voza~a putni~kih motornih vozila i autobusa, mesta pilota transportnog helikoptera i na~elnika {taba do pomo}nika komandanta za operativno-nastavne poslove, bataljona. @ene profesionalni vojnici i podoficiri tako|e obav- lektora, korektora, novinara, na~elnika katedri i nastavnika u ljaju du`nosti strelaca, lica za opslu`ivanje topova, za artiljerij- vojnim {kolama, psihologa u jedinicama i vi{ih istra`iva~a u ske prora~une, u kontroli leta itd. vojnim nau~nim i istra`iva~kim ustanovama. Postoji primer i u nas o dve generacije `ena-pilota koje su Trenutno ima 6 `ena magistara na slu`bi u Vojsci. One, zavr{ile {kolu rezervnih oficira 1981. i 1982. god. u Zadru svakako, predstavljaju zna~ajan ~inilac u svakodnevnom

184 185 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

funkcionisanju i borbenoj izgradnji jedinica i ustanova Vojske Svakako da su `ene u nepovoljnijem polo`aju u odnosu Srbije. na mu{karce kada je re~ o fizi~kim optere}enjima, {to je rezul- tat razlike u fizi~koj konstituciji, i pored toga postoje `ene koje Mesto `ene u savremenoj vojsci determini{e nekoliko zahvaljuju}i svojoj fizi~koj konstituciji i sklopu li~nosti obav- faktora, od kojih se mogu izdvojiti: op{ti odnos Vojske prema ljaju i najte`e zadatke. zastupljenosti `ena u vojnoj organizaciji, sistematizacija radnih mesta namenjenih `enama, psihofizi~ke sposobnosti `ena. @ene su prvi put zna~ajnije u oru`anim sastavima Naime, prema psiholo{koj klasifikaciji u savremenim armijama u~estvovale u Drugom svetskom ratu, iako je jo{ po~etkom veka, u prvom velikom svetskom sukobu, legendarna srpska postoji preko 500 razli~itih du`nosti, tzv. formacijskih mesta. heroina Milunka Savi} proslavila `ene borce i juna{tvom Obavljanje pojedinih du`nosti uslovljeno je posebnim psi- zadivila ne samo Francuze, koji su je dva puta odlikovali hofizi~kim sposobnostima. Re~ je o pilotima, tenkistima, Ordenom Legije ~asti, ve} i ceo svet. voza~ima, vezistima, podmorni~arima i dr. Svaka od navedenih du`nosti zahteva odre|ene sposobnosti u pogledu osetljivosti, U Drugom svetskom ratu oko dva miliona `ena na tlu brzine reakcije, manuelnih sposobnosti itd. ^injenica je da Jugoslavije bilo je uklju~eno u akcije prikupljanja oru`ja, savremeno naoru`anje zahteva pojedine izdiferencirane hrane, ode}e, sanitetskog i {tamparskog materijala, obavljale su kurirsku slu`bu i poha|ale te~ajeve za bolni~arke, organizovale sposobnosti i ve{tine u kojima su ponekad u prednosti `ene, su tajna skloni{ta za ranjene borce i ilegalne terenske radnike, po{to su ve{tine i sposobnosti koje ljudi poseduju rezultat s dostavljale podatke o neprijatelju, rasturale {tampu i propa- jedne strane njihovog iskustva, obrazovanja i zanimanja, a s gandni materijal – re~ju, predstavljale su sponu izme|u naroda druge, njihovih unutra{njih dispozicija i nadarenosti. i vojske ne samo u pozadinskim jedinicama, ve} i kao borci, Objektivno razlike koje postoje izme|u `ena i mu{karaca strelci, ni{and`ije, poslu`ioci na artiljerijskim oru|ima. prema socijalnoj ulozi, biolo{kim i psiholo{kim karakteristika- U redovima boraca protiv fa{izma borilo se oko 100.000 ma, upu}uju na zaklju~ak da nema osnova za potpuno izjed- `ena, od kojih je ~etvrtina poginula, a 40.000 ranjeno. Neke od na~avanje izme|u polova, a kada je re~ o odbrani da ne treba njih su posledice rata trpele celog `ivota – njih 3.000 ostale su isklju~iti `ene iz vojne organizacije. Naprotiv, pojedine potpuni invalidi. Sa oficirskim ~inom rat je zavr{ilo 2.000 pri- du`nosti `ene mogu obavljati uspe{nije od mu{karaca. padnica NOVJ, 1.900 sa Partizanskom spomenicom 1941, a 64 su odlikovane Ordenom narodnog heroja. Empirijska istra`ivanja pokazuju, na primer, da su `ene sposobnije u perceptivnoj diskriminaciji i brzini, socijalnoj komunikaciji, emotivnije su od mu{karaca, imaju druga~iji sis- Zaklju~ak tem vrednosti i interesovanja. Tako|e, istra`ivanja potvr|uju da, s obzirom na psiholo{ke karakteristike `ene odlikuje strpljenje, Paralelno sa tranzicijom dru{tva i stvaranjem uslova za pedantnost, verbalna fluentnost i intuitivnost, {to sve doprinosi ravnopravnost polova sve je ve}e u~e{}e `ena u oru`anim sna- gama mnogih stranih zemalja. uspehu na du`nostima, posebno u centrima veze, na radarskim sistemima, u odnosima s javno{}u, prevodila{tvu, zdravstvu i Pred `enama se otvaraju i nove mogu}nosti, kao {to je vojnoj psihologiji (90 odsto vojnih psihologa kod nas su `ene). u~e{}e u mirovnim misijama. Jedno istra`ivanje koje je sprove-

186 187 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

deno u Bugarskoj vojsci pokazuje, izme|u ostalog, da `ene u~esnice u mirovnim operacijama imaju pozitivan uticaj na ukupan doprinos i rad kontingenta po{to su izuzetno disciplino- vane, visoko motivisane, stru~ne, precizne i ta~ne u obavljanju POSLOVI U VOJSCI NA KOJIMA BI svojih du`nosti. @ENE TREBALO PRVENSTVENO @ene te`e ravnopravnom u~e{}u u vojsci spremno prihva- taju}i sve rizike profesije o ~emu svedo~i podatak, objavljen u DA SE ANGA@UJU ponedeljak u Njujork Tajmsu (The New York Times), da je tokom ameri~kih intervencija u Iraku i Avganistanu, gde je ina~e anga`ovano oko 20.000 `ena profesionalnih vojnika, poginulo njih 65. prof. dr Zoran Kilibarda54 Oficirski poziv privla~an je za devojke {to potvr|uju podaci iz Uprave za kadrove Ministarstva odbrane Republike Srbije, da se veliki broj devojaka stalno raspituje za mogu}nost Rezime: Opravdanost ve}eg anga`ovanja `ena u vojsci odlaska u vojne {kole, {to prema sada{njim zakonskim re{enji- ispitivana je u odnosu na dva kriterijuma: a) na osnovu ma nije mogu}e. Me|utim, onim devojkama koje ba{ `ele da procene njihove uspe{nosti na razli~itim poslovima u vojsci i b) obuku oficirsku uniformu, za sada, ostaje mogu}nost da posle na osnovu njihove zainteresovanosti za obavljanje tih poslova. zavr{enog fakulteta konkuri{u za prijem u profesionalnu vojnu Uzorak ispitanika ~inili su oficiri – slu{aoci komandno-{tabnog slu`bu, koji nije ograni~en. Prijem uglavnom zavisi od procene i general-{tabnog usavr{avanja na Vojnoj akademiji (250 ispi- nadle`ne komande da li pojedinac, bez obzira na pol ispunjava tanika) i `ene profesionalna vojna lica i trupni psiholozi na sve uslove konkursa, i da li mo`e zadovoljiti zahteve slu`bi u Vojsci (200 ispitanika). Rezultati istra`ivanja pokazali konkretnog formacijskog mesta. su da pored brojnih du`nosti koje `ene ve} obavljaju u Vojsci (prvenstveno kao civilna lica), postoji jo{ nekoliko vrsta poslo- Izmenjeno shvatanje o mestu i ulozi `ene u dru{tvu, u sklopu reorganizacije Vojske Srbije, i savremeno vojno organi- va koje treba imati u vidu kao prostor mogu}eg dodatnog zovanje, upu}uju na potrebu stvaranja mogu}nosti da `ene anga`ovanja. Ti poslovi pripadaju slede}im podru~jima vojne mogu ravnopravno sa svojim mu{kim kolegama konkurisati za delatnosti: tehni~ko odr`avanje i snabdevanje, kontrola sao- sve du`nosti u Vojsci, uklju~uju}i i one najodgovornije, ~ime se bra}aja (vazdu{nog drumskog pomorskog), opslu`ivanje pove}ava broj borbeno sposobnih branilaca zemlje, a odbrana sofisticiranih tehni~kih sredstava i poslovi obezbe|enja objeka- ~ini efikasnijom. ta i sredstava. To su oni poslovi koje bi, po proceni ispitanika oba pola, `ene mogle da obavljaju jednako uspe{no kao U ovom kontekstu, o~igledno je, da su `ene napravile jo{ jedan iskorak: do sada su uglavnom samo ra|ale vojnike, a sada 54 Autor je vanredni profesor na Fakultetu bezbednosti u Beogradu. i same staju u vojni~ki stroj.

188 189 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

mu{karci, a koji istovremeno spadaju u grupu poslova za koje *** su `ene najvi{e zainteresovane. Klju~ne re~i: vojska, anga`ovanje `ena. adr`aj ovog izlaganja utemeljen je na rezultatima Summary: Justification of greater involvement of women in the military has been studied in relation to two criteria: a) S istra`ivanja koje je realizovao Institut ratne ve{tine u kojem sam (istra`ivanju), kao biv{i ~lan te ku}e i sada{nji based on the assessment of their success in performing differ- saradnik, imao zadovoljstvo da u~estvujem. Cilj istra`ivanja ent duties in the military, and b) based on their interest for per- bio je da se identifikuju poslovi, ta~nije vrste poslova u vojsci forming these jobs. The respondents were officers – students of na kojima bi `ene trebalo prvenstveno da se anga`uju. the Staff College and the General Staff College in the Military Academy (250 respondents) and professional service women Sama re~ „prioritetno“ u navedenoj formulaciji cilja and psychologists from the troops, employed in the military ukazuje na jedno od klju~nih polazi{ta u istra`ivanju a to je stav (200 respondents).The results of the research showed that apart da je nerealno o~ekivati da se `ene u najskorije vreme na|u na from a number of duties that have already been performed by svim poslovima u vojsci. Takve ambicije verovatno bi malo ko women in the military (primarily as civilians) there were sever- podr`ao kao razborite, uostalom i zbog toga {to, koliko nam je al kinds of jobs which should be taken into consideration as poznato, one nemaju apsolutnu podr{ku ni u zemljama sa possible areas of additional engagement. These jobs belong to najdu`om tradicijom i najbogatijim iskustvom u pogledu the following areas within the military profession: technical anga`ovanja `ena u vojsci? maintenence and supply, traffic control (air, road, sea), serving of sophisticated technical devices and securing of facilities and assets. These are jobs which, according to the assessment of [ta nam je u vezi sa ovom problematikom both sexes, the women could perform as successfully as men, od ranije bilo poznato? and which at the same time fall into the group of jobs for which Prvo, interesovanje `ena za slu`bu u vojsci u korelaciji je the women are most interested in. sa verovatno}om njenog anga`ovanja u borbenim dejstvima. Key words: military, engagement of women. Jednostavno, interesovanje za slu`bu u vojsci utoliko je manje ukoliko je slu`ba rizi~nija, pogotovu kada taj rizik zna~i opas- nost po `ivot i zdravlje. Drugo, `ene koje bolje poznaju prirodu poslova u vojsci manje su zainteresovane za slu`bu u vojsci. Tre}e, formalna ograni~enja nisu glavni razlog male zastupljenosti `ena u pojedinim delovima vojske. Naime, `ene, izgleda, dosledno zaobilaze pojedine poslove u vojsci ili se na njima relativno kratko zadr`avaju i onda kada ih propisi na to ne primoravaju.

190 191 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Navedena polazi{ta ograni~ila su ambicije istra`ivanja na [ta smo na osnovu procena ispitanika saznali? tra`enje odgovora na nekoliko bazi~nih pitanja. Pre svega, ustanovili smo, da gledano u celini, nema zna~ajnih razlika izme|u ispitanika mu{kog i `enskog pola u pogledu procene kompetentnosti `ena za obavljanje razli~itih [ta smo, u stvari, `eleli da saznamo? poslova u vojsci. Tamo gde postoje razlike, one po pravilu uka- zuju na sklonost mu{karaca da budu vi{e nego `ene rezervisani Prvo, koji su to poslovi u vojsci koje bi `ene mogle da prema stavu da su `ene i mu{karci jednako podobni za sve vrste obavljaju jednako uspe{no kao mu{karci? poslova u vojsci. Ipak, te razlike ne dovode u pitanje visok ste- Drugo, koje bi poslove u vojsci `ene najradije obavljale? pen saglasnosti procena na nivo ~itavog uzorka.55 Tre}e, da li su iskazane preferencije `ena u saglasnosti sa Imaju}i u vidu ono {to je zajedni~ki imenitelj procena njihovim mogu}nostima? ispitanika oba pola, mo`emo re}i da, pored velikog broja du`nosti koje `ene ve} obavljaju u vojsci (prvenstveno u statu- su civilnih lica) postoji niz drugih poslova na kojima bi one mogle uspe{no da zamene mu{karce, a na kojima ih uop{te Od koga smo mogli da dobijemo te odgovore? nema ili su tek simboli~no prisutne. Pri tome, va`no je napome- S obzirom na to da nije postojala mogu}nost da se nepo- nuti, da velika ve}ina tih poslova spada u grupu onih za koje su sredno snima radni u~inak `ena na razli~itim du`nostima u voj- `ene, ina~e, veoma zainteresovane. To je, svakako, zna~ajan argument u prilog zaklju~ku da su njihove ambicije u vezi sa sci, jer je broj du`nosti na kojima se one sada nalaze veoma anga`ovanjem u vojsci realne i da one, posmatrano u celini, ne mali, bilo je neophodno da se ta varijabla meri na posredan protivure~e stavovima mu{karaca po tom pitanju. na~in – prognozom u~inka na bazi generalizovanih iskustvenih saznanja. S hodno tome, za procenjiva~e smo odabrali lica koja su najbolje upoznata sa prirodom poslova u vojsci, odnosno sa Koja su to podru~ja vojne delatnosti koja, sa zahtevima koje oni postavljaju pred izvr{ioce. stanovi{ta i jednog i drugog kriterijuma, pru`aju najvi{e {ansi za dodatno anga`ovanje `ena? [to se ti~e drugog pitanje: koje bi du`nosti `ene najradi- To su, pre svega: intendantsko i tehni~ko odr`avanje i je obavljale u vojsci, bilo je logi~no da se ono postavi `enama snabdevanje; kontrola saobra}aja; opslu`ivanje sofisticiranih koje su bar donekle upoznate uslovima `ivota i rada u vojsci. U tehni~kih sredstava i poslovi obezbe|enja objekata i sredstava. skladu sa navedenim razlozima, uzorak ispitanika ~inili su: a) oficiri – slu{aoci {kole komandno-{tabnog i general{tabnog usavr{avanja (250 ispitanika) i 55 Najve}i stepen podudarnosti procena mu{karaca i `ena odnosi se na poslove koje su ispitanici ozna~avali kao potpuno primerene `enskoj prirodi (poslove koje bi b) `ene profesionalna vojna lica i `ene psiholozi na `ene mogle da obavljaju „jednako uspe{no kao i mu{karci“) kao i na poslove koje `enama ne bi trebalo poveravati (koje one „ni u kom slu~aju nisu u stanju da slu`bi u Vojsci (200 ispitanika). obavljaju“ jednako uspe{no kao mu{karci).

192 193 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Naravno, brojni poslovi u okviru ovih podru~ja me|usob- Kakve bi se preporuke na osnovu navedenih no se bitno razlikuju po svojoj prirodi i po uslovima u kojima saznanja mogle formulisati? se izvr{avaju, tako da svi oni nisu jednako pogodni za `ene. Prvo, nije nu`no da se postavljaju ograni~enja za Zbog toga, odgovor na pitanje: koje bi poslove u vojsci `ene tre- anga`ovanje `ena na poslovima u slu`bama i u tzv. neborbenim balo prvenstveno da obavljaju, ne bi bio potpun ako ne bi rodovima. sadr`ao odgovor na prate}e (podrazumevaju}e) pitanje: Drugo, anga`ovanje `ena u borbenim rodovima trebalo Koji su to poslovi u vojsci koji `enama najmanje odgova- bi, bar za izvesno vreme, da se ograni~i na obavljanje adminis- raju, bilo zbog toga {to se procenjuje da ne bi mogle u potpu- trativnih poslova i poslova iz domena logisti~ke podr{ke. nosti da odgovore na zahteve koje oni postavljaju, bilo zbog toga {to za njih, jednostavno, nisu zainteresovane. Najkra}e re~eno, `ene ne bi trebalo dovoditi u situaciju da se nadme}u sa mu{karcima na poslovima koji ne odgovaraju U tom pogledu velikih dilema nema? Prose~an odgovor, njihovoj fizi~koj konstituciji. One, po svemu sude}i, prili~no od kojeg nema velikih odstupanja, glasi: jasno prepoznaju te poslove. Uvodni~ar je napravio zaista dobro a) poslovi koji zahtevaju visok stepen fizi~kog naprezanja, pore|enje kada ih je nazvao atraktivnom ponudom tipa „kiselog gro`|a“ koje `ene, uprkos svojoj navodnoj prirodnoj rado- b) poslovi koji se obavljaju u svim vremenskim i teren- znalosti, ipak nisu zainteresovane da po svaku cenu probaju. skim uslovima, Tu njihovu razboritu obazrivost, odnosno odmerenost tre- v) poslovi opasni po zdravlje i balo bi u potpunosti uva`avati i, usudio bih se re}i, trebalo bi je d) poslovi sa visokim stepenom li~ne i komandne odgo- za{tititi od eventualnih pomodarski nastrojenih ambicija. @ene vornosti. koje su bile u prilici da li~no iskuse ili bar iz blizine opa`aju sadr`aje vojni~kih du`nosti, kao {to je to slu~aj sa `enama koje su ~inile uzorak na{eg istra`ivanja, nisu sklone da podr`e znat- [ta na osnovu navedenih rezultata mo`emo da no ambicioznije predloge. Nema razloga da se s njima ne zaklju~imo? saglasimo. Naravno, to ne zna~i da ne treba pitati i druge. Koga i {ta, odlu~i}e projekat nekog novog istra`ivanja. Ovo je bio tek Prvo, mu{karci imaju generalno pozitivan stav prema prvi korak u tom pravcu. Oni koji su ga u~inili veruju da nije ve}em anga`ovanju `ena u vojsci, ali smatraju da nije realno da bio uzaludan. im sve du`nosti budu dostupne. Drugo, `ene nisu uverene da bi bile u stanju da zamene mu{karce na svim poslovima u vojsci i ne o~ekuju da u tom pogledu budu s njima u potpunosti izjedna~ene. Tre}e, mogu}e je znatno ve}e anga`ovanje `ena u vojsci, ali ne i njihova ravnomerna zastupljenost u svim rodovima i slu`bama.

194 195 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

OBRAZOVNO-VASPITNE PRETPOSTAVKE VE]EG ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI

doc. dr Budislav Su{a56

Rezime: U radu su nazna~ene osnovne obrazovno- 195-vaspitne pretpostavke anga`ovanja `ena u vojsci, sa podacima iz epmirijskog istra`ivanja njihove motivisanosti za anga`ovanje u vojsci i {kolovanje na Vojnoj akademiji. Klju~ne re~i: motivacija `ena, obrazovno-vaspitne pret- postavke, {kolovanje u Vojnoj akademiji. Summary: The paper gives basic educational assump- tions on women’s engagement in the military including infor- mation from the empirical research of their motivation for mil- itary service and education at the military academy. Key words: women’s motivation, educational assump- tions, education at the military academy.

56 Autor je zamenik direktora u Institutu za strategijska istra`ivanja. budaªEUnet.yu.

196 197 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

*** specijalnosti), mogu}nost diferenciranog pristupa nastavi fizi~kog vaspitanja, kao i stvaranju uslova za nesmetan `ivot i rad `ena u vojsci, odnosno Vojnoj akademiji u logisti~kom P itanje obrazovno-vaspitnih pretpostavki obuke ili {kolovanja `ena u Vojsci podrazumeva dve grupe fakto- ra koji defini{u te pretpostavke. Prva grupa podrazumeva one smislu. Iskustva koja na{a zemlja ima, kada je u pitanju faktore koje defini{emo kao subjektivne i oni se odnose na anga`ovanje `ena u vojsci, su vrlo bogata, ali na`alost nisu faktore vezane za same polaznike (vojnike, u~enike, stu- dovoljno sistematizovana i sre|ena da bi se iz njih u ovom dente), zatim na faktore koji se odnose na stare{ine, odnosno trenutku dobila pouzdana i realna slika efekata njihovog nastavnike i na faktore koji su definisani prirodom, karak- anga`ovanja. terom i su{tinom interpersonalnih odnosa koji postoje u U svakom slu~aju analize rezultata obuke `ena u periodu vojnom kolektivu. od 1984–1989. godine pokazuju da `ene ostvaruju dobre i vrlo Drugu grupu defini{emo kao objektivne faktore, a koji dobre rezultate u obuci i da se u tom smislu bitnije ne razliku- su uslovljeni pre svega karakterom dru{tva, sistemom obrazo- ju od mu{karaca-vojnika. vanja u dru{tvu, a posebno oni faktori koji su vezani za karak- U ovom trenutku za nas su svakako interesantniji oni sub- ter, ulogu i zadatke (misije) VS, stepen razvijenosti MTS u jektivni faktori, odnosno pretpostavke anga`ovanja `ena u voj- vojsci, ratna doktrina, organizacija i na~in funkcionisanja sci koje se odnose na same `ene. vojske, materijalni uslovi `ivota i rada u vojsci, kao i samog stepena razvijenosti teorije obrazovno-vaspitnog rada. U tom smislu se motivacija izdvaja kao izuzetno va`na pretpostavka anga`ovanja `ena u vojsci, prvenstveno sa aspek- Druga grupa faktora pre svega uti~e na samo kreiranje ta izbora budu}e profesije, odnosno njenog opredeljenja za sadr`aja obu~avanja odnosno na kreiranje Nastavnih planova i anga`ovanje u vojsci i samu karijeru u vojsci, a kao drugo moti- programa po kojima se izvodi obuka ili sprovodi {kolovanje u vacija je izuzetno va`na pretpostavka, ~esto i klju~ni faktor, vojnim {kolama. Tako|e, ovi faktori imaju bitnog uticaja i na nastavne, odnosno obrazovno-vaspitne uspe{nosti. stvaranje i razvijanje materijalne baze koja se pre svega odnosi na obuku, odnosno nastavu u {kolama. A kada je u pitanju Da bi sagledali kakva je motivacija `ena za anga`ova- anga`ovanje `ena u vojsci, onda svakako i na materijalne njem u vojsci uop{te po{li smo od nekih pokazatelja koji su uslove `ivota i rada koji su uslovljeni pre svega specifi~nom nam bili dostupni. fiziologijom `ena. 1. Prikupili smo podatke o upisu devojaka na Fakultet Kada je u pitanju obuka ili {kolovanje `ena u Vojnoj bezbednosti, biv{i fakultet CO, polaze}i od toga da je po svojoj akademiji mo`emo konstatovati da uslovi za to postoje, jer prirodi, mo`e se re}i, vi{e „mu{ki fakultet“, i da je sli~an u Vojna akademija ispunjava sve uslove (pretpostavke za efikas- izvesnoj meri i {kolovanju na Vojnoj akademiji. nu obuku `ena), izgra|en i kvalitetan nastavni kadar, razvijenu Iz tabele 1 vidimo da je upis devojaka u poslednje tri nastavno-materijalnu bazu nastave, razu|ene NPP za {kolova- godine oko jedne tre}ine u odnosu na ukupan broj upisanih. U nje ve}eg broja razli~itih usmerenja (vidovi, rodovi, slu`be, isto vreme se vidi da su devojake visoko rangirane na rang lis-

198 199 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

tama, kao i da su ~esto prve na listi, {to na posredan na~in Rezultati istra`ivanja iz 1981. godine pokazuju da bi se ukazuje i na njihovu obrazovnu uspe{nost. 83 odsto devojaka opredelilo za dobrovoljno slu`enje vojnog Tabela 1: Kretanje broja kandidata za upis roka, a 53 odsto za vojni poziv. Ovako visoki procenti pored na Fakultet bezbednosti u Beogradu ostalog pokazuju da devojke-`ene nisu dovoljno obave{tene o vojnoj obuci i prirodi vojnog poziva. Razlozi za ovako nagla{enu spremnost, kako navode istra`iva~i, proisti~u iz patriotizma, posebno ako se zna da je istra`ivanje sprovedeno u periodu bolesti i smrti Josipa Broza Tita. Osim ovog ~inioca znatno uti~u i porodi~ne i op{te dru{tvene mogu}nosti za njihovo {kolovanje, {to rezultati i pokazuju da se za {kolovanje najvi{e interesuju devojke iz manje razvijenih sredina, odnosno seoskih i radni~kih sredina. 2. S druge strane napravili smo uporednu analizu Karakteristi~na su i izvesna tradicionalna gledanja `enske istra`ivanja koje je obavljeno 1981. godine pred uvo|enje omladine na svoju ulogu u vojnoj delatnosti i oru`anim snaga- dobrovoljne obuke, odnosno slu`enja vojnog roka u JNA i ma. Naime, najve}i broj se odlu~uje za poslove u sanitetskoj istra`ivanja o motivaciji devojaka za anga`ovanjem u vojsci slu`bi, slu`bi veze, vojnoj administraciji, dakle, za tradicio- danas. U tom smislu sproveli smo ad hoc istra`ivanje, na nalne `enske poslove. malom uzorku, da bi dobili samo indikatore tog stanja. Stoga Istra`ivanje koje je sprovedeno 1984. godine, na uzorku rezultate treba uzeti sa rezervom i shvatiti ih samo kao po~etne od 850 `ena koje su dobrovoljno zavr{ile vojnu obuku kao pokazatelje, odnosno indikatore stanja. osnovne motive navode: potrebu za samopotvr|ivanjem, potre- [ta pokazuju rezultati istra`ivanja iz 1981? (tabela 2) bu za usavr{avanjem, a najve}i broj njih 46 odsto zbog o~eki- vanja nekog vida li~ne dobiti koju bi stekle boravkom u JNA, Tabela 2: Motivacija za slu`enje vojnog roka i {kolovanje u Vojnoj akademiji odnosno da }e im slu`enje vojnog roka pove}ati {anse za zaposlenje u gra|anstvu ili u samoj JNA, odnosno {anse za dobijanjem boljeg posla. Rezultati istra`ivanja iz septembra 2006. pokazuju da je procenat devojaka koje bi slu`ile vojni rok, odnosno koje bi se {kolovale na VA znatno manji, (tabela 2), svega 30,1 odsto bi slu`ile vojni rok, a 23,5 odsto bi svoje {kolovanje nastavilo u Vojnoj akademiji. U isto vreme nas je interesovalo koliko devojke imaju znanja o vojsci, odnosno koliko su informisane, i da li je to uticalo na opredeljenje za slu`bu u vojsci. Rezultati u tabeli 3

200 201 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

pokazuju da izuzetno mali broj devojaka ima bilo kakva sazna- Kada je u pitanju odnos uspeha u u~enju i opredeljenja za nja o vojsci, svega oko 11,8 odsto, a ne{to vi{e saznanja imaju o vojni poziv vidimo (tabela 5), da su to uglavnom odli~ni i vrlo vrstama vojnih {kola, oko 17,6 odsto, {to je verovatno posledi- dobri |aci, ali napominjemo da je istra`ivanje obavljeno na ca informisanja javnosti o upisu kandidata u Vojne {kole, koje se malom uzorku i da rezultati moraju da se prihvate sa rezervom. svake godine objavljuje u sredstvima informisanja. Tabela 5: [kolski uspeh u gimnaziji i opredeljenje za {kolovanje na Vojnoj akademiji Tabela 3: Op{ta informisanost o vojsci kao instituciji

Na pitanje da li bi radile u vojsci i ako zavr{e neku drugu Tako|e, nas je interesovao i odnos socijalnog porekla {kolu-fakultet u svojoj profesiji, rezultati pokazuju da bi 53 devojaka i opredeljenja za {kolovanje na VA. Vidimo da su to odsto devojaka radile u vojsci. kao i u istra`ivanju iz 1981, u najve}em procentu devojke iz radni~kih i slu`beni~kih porodica. Interesantno je da od {estoro U isto vreme devojke smatraju da su `ene jednako (6) oficirske dece (oko 9 odsto) samo 1 devojka `eli u sposobne da obavljaju i mu{ke poslove (88 odsto), ali pod Akademiju (tabela 4). uslovom da ne zahtevaju znatniju fizi~ku snagu ili veliki fizi~ki napor. Tabela 4: Socijalno poreklo i opredeljenje za {kolovanje u Vojnoj akademiji Na pitanje {ta bi volele da rade u vojsci, devojke i ovde vi{e preferiraju, mo`e se re}i, tradicionalno `enska zanimanja. – Da budu piloti – 2 devojke – Snajperista – 1 devojka (aktivno trenira strelja{tvo) – Vojni ata{e – 3 devojke – Rad u sanitetskim jedinicama – 4 devojke – Rad u administraciji – 6 devojaka

202 203 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Zaklju~ak Literatura Iskustva iz prethodnog anga`ovanja `ena u vojsci, kao i 1. Damnjanovi} P., Teorijske osnove vojne nastave, Vojna akademija, Beograd, 2001. nalazi mnogih istra`ivanja jasno ukazuju da `ene mogu, ako su dovoljno motivisane, da ostvare svoju profesionalnu karijeru u 2. Samolov~ev B., Teorijske osnove vojnog vaspitanja i obrazovanja, vojsci. Pri tome, objektivne pretpostavke njihovog {kolovanja VIZ, Beograd, 1976. u Vojnoj akademiji nikako nisu smetnja, niti prepreka za njih. 3. Su{a, Rade, @ene u sistemu op{tenarodne odbrane i dru{tvene Sama Vojna akademija obezbe|uje uslove za njihovo {kolovan- samoza{tite, Vojno delo, Beograd, br.2, str. 45-58, 1981. je. Ali je do njihovog kona~nog uklju~ivanja na {kolovanje u 4. D`amonja, Z., i dr., Psiholo{ke karakteristike `ena i njihov uticaj Vojnoj akademiji potrebno uraditi slede}e: na obavljanje vojni~kih du`nosti, Vojnomedicinska akademija, 1984. – definisati selekcione testove za prijem `ena u VA, posebno kriterijuma za proveru fizi~ke sposobnosti; – obaviti istra`ivanje motivacije `enske omladine za {ko- lovanje u Vojnoj akademiji na reprezentativnom uzor- ku, radi dobijanja realne slike o njihovoj zaintereso- vanosti za vojni poziv; – na osnovu dosada{njih iskustava definisati kriterijume za sme{taj, `ivot i rad `ena u internatskim uslovima u Vojnoj akademiji. – posebnu pa`nju posvetiti detaljnom, stalnom i pot- punom informisanju budu}ih kandidata za upis u Vojnu akademiju, a posebno za `ensku populaciju.

204 205 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

PSIHOLO[KE KARAKTERISTIKE @ENE OD ZNA^AJA ZA [KOLOVANJE U VOJNOJ AKADEMIJI

Nada Dani}57

Rezime: Otkako je utvr|ena ~injenica da se mozak `ene razlikuje od mozga mu{karca, razlike izme|u Venere i Marsa su neprestano u `i`i interesovanja istra`ivanja u razli~itim disci- plinama. Mi }emo poku{ati da nagovestimo odgovor na pita- nje: U kojoj meri psiholo{ke specifi~nosti `ene treba da budu respektovane prilikom odre|ivanja mogu}nosti za {kolovanje na vojnoj akademiji i kasnije vo|enje u profesiji. Klju~ne re~i: `ene, mu{karci, polne razlike, verbalne i spacijalne sposobnosti, visoko{kolsko obrazovanje, vojna akademija. Summary: Since we know about differences between women’s and men’s brains, these differences are often the sub- jects of numerous researches. We will try to hint at the answer to the question: How psychological characteristics can influence the success in the military academy? What do we need to consid- er if we want to have satisfied and successful women? As the basis we will use experience from men in the military academy. Key words: women, men, gender differences, verbal, spatial abilities, education, military academy.

57 Autor je psiholog na Vojnoj akademiji Vojske Srbije.

206 207 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

*** Mnogo je va`nije da se iz `enske populacije za vojni poziv opredele `ene koje imaju dokazane kvalitete da uspe{no savladaju nastavne obaveze koje se pred njih postavljaju, nego 1. Specifi~nosti pola i visoko{kolsko obrazovanje {to treba podilaziti marginalnim karakteristikama `ena koje se 2. Pore|enja testovnih postignu}a `ena i mu{karaca vi{e odnose na stil, nego na postignu}e. Zato i nije toliko bitno koje }emo sposobnosti i osobine meriti prilikom selekcije, 3. Pretpostavke za visoko{kolsku uspe{nost va`nije je da se javi dovoljan broj devojaka koje imaju izgra|ene radne navike i dokazani uspeh u u~enju onoga za {ta se opredele. O tkako je utvr|ena ~injenica da se mozak `ene razlikuje od mozga mu{karca, razlike izme|u Venere i Marsa su neprestano u `i`i interesovanja istra`ivanja u razli~itim disci- 1. Pore|enja testovnih postignu}a `ena plinama. Mi }emo poku{ati da nagovestimo odgovor na pita- i mu{karaca nje: U kojoj meri psiholo{ke specifi~nosti `ene treba da budu respektovane prilikom odre|ivanja mogu}nosti za {kolovanje U istra`ivanju Bosnar i drugi (1985) na uzorku od 391 na Vojnoj akademiji i kasnije vo|enje u profesiji. Da bismo to `ene-vojnika, ili `ene, slu{aoca [RO utvr|ena je struktura kog- bili u stanju, najpre moramo odustati od posmatranja ofi- nitivnih i konativnih osobina. cirskog poziva u dosada{njim terminima u kojima je domini- Kognitivne karakteristike `ena-vojnika (Kanoni~ki fak- rala orijentacija na svestranosti, tj. podjednakoj va`nosti tori). fizi~kih, obrazovnih i psiholo{kih karakteristika. Kada bude- mo govorili o `enama u vojsci, misli}emo na visokoobrazo- 1. mera efikasnosti serijalnog procesiranja (raspola`e vane stru~njakinje u pojedinim oblastima koje su uz to pro{le programima za sukcesivno pretra`ivanje memorije - i neophodnu vojnu obuku i spremne su da stanu rame uz rame procesi u kojima dolaze do izra`aja ste~ena znanja, mu{karcima u toku zajedni~kog izvr{avanja du`nosti. Podob- verbalne, t.j. simboli~ke sposobnosti); nost za fizi~ku i strojevu obuku mo`e da bude utvr|ena uz 2. paralelno procesiranje (sposobnosti rezonovanja spaci- zdravstvene preglede, tako da bi se pred nas postavilo pitanje, jalizacije, edukcione sposobnosti); koje su to sposobnosti i osobine li~nosti koje bi mogle biti prednost ili nedostatak za {kolovanje na Akademiji? 3. perceptivno procesiranje;

Visoko{kolska nastava i zahtevi koje ona podrazumeva 4. centralno procesiranje (odgovoran je za odlu~ivanje i uveliko su razli~iti od srednjo{kolske. U mnogo manjoj meri se planiranje kori{}enja informacija i ostvaruje stalnu kon- naslanjaju na nasle|ene resurse i talente, a mnogo vi{e na usta- trolu i komparaciju prethodno primljenih i novih ulaznih ljene obrasce pona{anja koji su izgra|eni u toku prethodnih ste- podataka neprekidnim tokom stalnih feed back veza. penica razvoja. U tom smislu, najva`nije su motivacione Kad su u pitanju konativne karakteristike, ovo istra`iva- osobine i radni stilovi, nivo aspiracije i prihva}eni modeli nje je pokazalo slede}u latentnu strukturu emotivnog `ivota pona{anja. `ena:

208 209 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Konativne karakteristike `ena-vojnika: ve{tine i vremensko uskla|ivanje. Otuda su najjasnije razlike upravo u ove dve sposobnosti. – sistem za regulaciju aktiviteta; @enska orijentacija u prostoru je uglavnom takva da ako – sistem za regulaciju i kontrolu organskih funkcija, reak- nam se ka`e: skreni levo, obavezno }emo skrenuti desno. cija odbrane i reakcija napada, (ve}ina neurotskih Gotovo sva istra`ivanja pokazuju nedvosmislenu nadmo} poreme}aja povezana je sa disfunkcijom regulatora mu{karaca u spacijalnom faktoru, koji im omogu}ava da budu odbrane, anksioznost koja je u osnovi opsesivnosti, bolji in`injeri, geometri, voza~i, da upravljaju vojnim operaci- fobi~nosti i kompulsivnosti; jama na terenu i sl. To {to su `ene bolje u verbalnom faktoru i – poreme}aj regulacije odbrane je vezan za senzori~ku i faktoru memorisanja, samo je potvr|ivalo da su one tu da buba- emocionalnu preosetljivnost, {to generi{e depresivne i ju i toro~u. Pri tom se zaboravlja da su verbalne sposobnosti psihasteni~ne modele pona{anja; zapravo sposobnosti simboli~kih operacija, razumevanja misli izra`enih re~ima. Laici verbalno uglavnom izjedna~avaju sa – poreme}aj regulatora napada odnosi se na agresivnost i govornim. Ove razlike se dobijaju na velikim uzorcima i go- destruktivnost; vore o trendu. Veliko je pitanje kakav je odnos verbalnih i – sistem za koordinaciju i kontrolu regulativnih funkcija spacijalnih sposobnosti u visoko selektiranim grupama `ena i – nije dokazan; mu{karaca (npr. mu{karci muzi~ari i `ene in`injeri). – uzbudljivost sistema za stvaranje toni~kog uzbu|enja. Kada bi se izmerila sva `enska pamet ovog sveta i sva mu{ka pamet ovog sveta, tasovi na terazijama bi bili u Ne treba posebno dokazivati ~injenicu da je me|u ravnote`i, tj. u globalnim prosecima nema razlike. Ono {to nau~nicima i matemati~arima manje `ena nego mu{karaca. Da obja{njava odsustvo `ena iz nau~nog `ivota jeste ~injenica da li je to zato {to su mu{karci inteligentniji? su druga~ije distribucije IQ-ova. Dosada{nja istra`ivanja postignu}a `ena na testovima Nema razlika u prosecima na testovima inteligencije, ali inteligencije su uglavnom pokazivala nadmo} mu{karaca u to ne zna~i da je ista latentna struktura tih sposobnosti. Postoje najva`nijim faktorima sposobnosti. Zbog osetljivosti ovog razlike u varijabilitetu. Koreni distribucija IQ-ova su kod pitanja, danas se problemima mu{ko-`enskih razlika uglavnom mu{karaca izdignutiji nego kod `ena, {to zna~i da ima ne{to bave `ene. vi{e izrazito superiornih mu{karaca nego `ena, ali isto tako i u Zagovornici teorije o biolo{koj podlozi za razlike me|u zavodima za mentalno retardirane vode mu{karci sa 54:46. polovima kao argumente navode ~injenicu da je ~ovek najve}i deo svoje istorije proveo u prvobitnoj zajednici gde je postojala jasna podela uloga na mu{karca-lovca i `enu-majku. Otuda su se kod mu{karca najvi{e razvile sposobnosti koje sudeluju u aktivnostima oko nabavke plena, tj. perceptivne i prostorne sposobnosti. @ena je podizala mlade i brinula o vaspitanju, pa je njena orijetacija uglavnom bila usmerena na komunikacijske

210 211 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Tabela 1.Pore|enje testovnih rezultata mu{karaca i `ena u sa pouzdanim znanjem iz matematike proveravanim ulaznim istra`ivanjima do 2005. god. testom. [to se ti~e sposobnosti, insistiralo se najvi{e na tome da na {kolovanje ne do|e neko sa intelektualnom insuficijencijom. Te{ko da smo mogli da postavimo bilo kakav stro`i zahtev za po`eljnom vrstom sposobnosti. Ovo pogotovu nije imalo smi- sla budu}i da je zastupljen veliki broj predmeta iz razli~itih podru~ja: pored sociologije, istorije, vojnog prava i propisa, tu su i psihologija, rukovo|enje i komandovanje, metodologija… u kojima vi{e dolaze do izra`aja sposobnosti iz domena verbal- nog faktora. Drugim re~ima, postoji {iroki dijapazon predmeta i du`nosti za koje se {koluju budu}i oficiri da bi bilo koje spe- cifi~ne sposobnosti bile posebno favorizovane, a ostale zane- marene. Najopravdanija orijentacija bi bila u postavljanju donje granice za op{te sposobnosti koje ne bi smele biti ispod IQ=100. Uz pedago{ke kriterijume koji bi svedo~ili o adekvat- nom predznanju, dobrim radnim navikama i istrajnosti i ujed- na~enom postignu}u, ovim bi se obezbedile osnovne pretposta- vke za uspe{no {kolovanje adekvatno motivisanih kandidata. Zanimljivo je posmatrati odnos verbalnih i prostornih Veoma je zna~ajna obave{tenost o vrstama posla u okvi- sposobnosti kod `ena i mu{karaca. Proseci se razlikuju, ali ne ru vojne profesije kojom bi se potencijalne `ene-oficiri bavile u statisti~ki zna~ajno (t=1,08), me|utim „verbalna superiornost“ budu}nosti. Trenutno je to nepoznanica, jer jo{ uvek nije trasi- kao razlika izme|u verbalnog i prostornog postignu}a je pozi- ran i precizno definisan izgled budu}e vojske. Otuda, nemo- tivna kod `ena, a negativna kod mu{karaca i po njoj se gu}e je ni ta~no informisati, pa samim tim ni o~ekivati da kan- mu{karci i `ene zna~ajno razlikuju (t=2,98). didatkinje budu adekvatno motivisane za ono {to ih ~eka. ([ta ih ~eka?) Ono sa ~im se trenutno raspola`e su uglavnom pozi- Pretpostavke za visoko{kolsku uspe{nost tivni stavovi prema uniformisanom stilu `ivota, motivi za zado- Kad su u pitanju studenti Vojne akademije i postoje}i voljenje egzistencije kroz dr`avnu slu`bu i potreba za obrazo- NPP, manje vi{e je poznato koje su to ulazne karakteristike koje vanjem. Na tim osnovnim pretpostavkama mo`e zapo~eti obezbe|uju {kolsku uspe{nost. Na svim smerovima su zastup- {kolovanje, a onda, u skladu sa iskazanim potrebama mo`e se ljeni predmeti iz tzv. prirodno-matemati~kih i tehni~kih nauka, vr{iti profesionalna orijentacija u skladu sa specifi~nostima tako da su najbolje rezultate postizali odli~ni i vrlo dobri pojedinih radnih mesta i profila studentkinja koje budu na u~enici Vojne gimnazije, tehni~kih {kola i gimnazija iz civilstva {kolovanju.

212 213 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Zaklju~ak www.britannica.com/eb/article-36150: Modern trends in personality studies > Sex differences Pitanje o mogu}nosti {kolovanja `ena u Vojnoj akademi- Bosnar & drugi: Kognitivne i konativne karakteristike `ena-vojnika, ji nema smisla kao {to nema smisla ni postavljati pitanje o VMA Beograd, Fakultet za fizi~ku kulturu sveu~ili{ta u mogu}nosti {kolovanja `ena na bilo kojem fakultetu u Zagrebu, Filozofski fakultet sveu~ili{ta u Zagrebu, Beo- gra|anstvu. Ako postoji motivacija s jedne, i spremnost na ula- grad-Zagreb, 1985. (neobjavljen elaborat) ganja, s druge strane, mogu}nosti su velike. Prilikom odlu- www.economist.com/science/displaystory.cfm: ~ivanja o vrsti profila za koji }e se `ene edukovati treba se u Differences between the sexes; The mismeasure of woman najve}oj meri oslanjati na motivaciju devojaka i spremnost da se odre|enim poslom bave kao i sa potrebama vojske i dru{tva. Polne razlike u najve}oj meri u~estvuju u emotivnom i motiva- cionom pona{anju kao i karakteristi~nom stilu komunikacije i `ivotnih navika {to bolji ambijent u kojem su `ene prisutne daju}i mu specifi~an kolorit i privla~nost.

Literatura www.psycho-ressources.com/bibli/femmes-et- hommes.htmlConférence : Ginger S. Cerveau féminin / Cerveau masculin GINGER S. (1995). La Gestalt, l’art du contact. Guide de poche Marabout, Paris. 8e édition : 2006,. www.wellman.org.au/brasarticle.html www.findarticles.com/p/articles: Use of Social Support: Gender and Personality Differences - Statistical Data Included www.psychologymatters.org/nodifference.htmlMen and Women: No Big Difference www.npr.org/templates/story/story.php?storyId: Health & Science Gender Differences and Cognitive Abilities www.baetzler.de/humor/differences_men_women.html www.jneurosci.org/cgi/content/full: Sex Differences in Brain Gray and White Matter in Healthy Young Adults: Correlations with Cognitive Performance

214 215 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

SPECIFI^NOSTI LOGISTI^KE PODR[KE I MOGU]NOSTI VE]EG ANGA@OVANJA @ENA U LOGISTICI

pukovnik Branko Jankovi}58

Rezime: U ovom radu prikazana je te`i{na problematika logisti~ke podr{ke u slu~aju pove}anog anga`ovanja `ena – profesionalnih vojnih lica u Vojsci i dati su predlozi za re{ava- nje. Razmotrene su mogu}nosti ve}eg anga`ovanja `ena na du`nostima iz oblasti logistike. Klju~ne re~i: logisti~ka podr{ka, `ene, profesionalno vojno lice. Summary: This paper outlines the main problems of logistic support in case of possibly- increased involvement of women – profesional service personnel in the military and gives suggestions for possible solutions. The possibilities of greater engagement of women on duties from the area of logis- tics were discussed. Key words: logistic support, women, professional service.

58 Autor je diplomirani in`injer u Upravi za sistem logistike Sektora za materijalne resurse MO. E-mail: branko.jankovicªmod.gov.yu

216 217 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

Uvod 1. Specifi~nosti logisti~ke podr{ke `ena u vojsci

Z ahvaljuju}i dosada{njim izlaga~ima upoznati smo sa delom ukupne problematike ve}eg anga`ovanja u Posebno je kriti~na realizacija podr{ke u delatnostima odevanja, sme{taja i pru`anja drugih intendantskih usluga za Vojsci Srbije. Moje izlaganje ima}e za cilj upoznavanje pri- potrebe `ena, {to bi posebno do{lo do izra`aja u slu~aju du`eg sutnih sa odre|enim specifi~nostima vezanim za realizaciju boravka `ena u stacionarnim objektima i u terenskim uslovima. logisti~ke podr{ke jedinicama koje treba da u svome sastavu Odevanje `ena-profesionalnih vojnika je od 1996. godine imaju `ene u svojstvu profesionalnih vojnika, na formaci- propisano posebnim nare|enjima. Problem u odevanju, na jskim mestima oficira, podoficira i na vojni~kim du`nostima. prvom mestu predstavlja nepostojanje odgovaraju}ih Deo izlaganja posveti}u i mogu}nostima anga`ovanja `ena na antropometrijskih mera koje bi se primenjivale za izradu pred- odre|enim vojno-evidencionim specijalnostima koje se zahte- meta vojne ode}e i obu}e {to onemogu}ava efikasno, kvalitet- vaju u oblasti logistike i logisti~ke podr{ke. no i brzo obezbe|ivanje tih predmeta za `ene-profesionalne vojnike. Osnovna problematika logisti~ke podr{ke, u slu~aju pove}anog anga`ovanja `ena odnosi se, pre svega, na spe- U sada{njoj situaciji, a zbog izuzetno male zastupljenosti cifi~nosti iz oblasti intendantske, sanitetske i gra|evinske po- `ena za koje se obezbe|uje uniforma, slu`bena uniforma se dr{ke, posebno u jedinicama trupnog nivoa. pojedina~no izra|uje po meri dok se terensko-ratna obezbe|uje izdavanjem manjih veli~inskih brojeva i izradom po meri poje- Odre|ena iskustva iz ove oblasti ste~ena su tokom dinih predmeta obu}e i ode}e. U slu~aju pove}anog anga`ova- eksperimentalne faze dobrovoljne obuke `ena u biv{oj nja `ena u Vojsci neophodno bi bilo izraditi svu potrebnu regu- Jugoslovenskoj narodnoj armiji (1983–1985. god.), i to u peri- lativu kao i prate}u dokumentaciju za obezbe|enje obu}e i odu kada su finansijske okolnosti bile povoljnije za realizaciju ode}e `ena-profesionalnih pripadnika Vojske. navedenog. U tom periodu `ene su primane, osim na du`nosti Pri realizaciji du`eg sme{taja `ena u stacionarnim objek- vojnika, i za pitomce {kole rezervnih oficira u pojedinim tima i u terenskim uslovima, problem bi predstavljali specifi~ni rodovima i slu`bama (protivvazduhoplovna odbrana, tehni~ka zahtevi `ena kao i obezbe|enje mogu}nosti zasebne upotrebe slu`ba i sanitet). Kroz ovu fazu obuke je pro{lo oko 2.000 `ena. kako prostorija za odmor tako i prostorija namenjenih za Vremenom se broj kandidatkinja stalno smanjivao, znatan broj odr`avanje li~ne i kolektivne higijene. To se pre svega odnosi nije uspevao da odgovori postavljenim uslovima lekarskog pre- na bolju opremljenost spavaonica i prate}ih prostorija sa gleda tako da se usled procenjene neekonomi~nosti taj projekat name{tajem i primerenijim opremanjem sanitarnih prostorija i nije dalje nastavio. kupatila. Problemi, pre svega intendantske i gra|evinske podr{ke [to se ti~e uslu`nih delatnosti (pranje rublja, odr`avanje koji su se tada javljali, prisutni su i danas, a bi}e prisutni i sutra ispravnosti opreme, usluge {i{anja i sl.), postoje}i kapaciteti u meri anga`ovanja `ena kao profesionalnih vojnih lica. mogli bi obezbediti pru`anje dela usluga, ali imaju}i u vidu

218 219 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

specifi~ne potrebe `ena treba obezbediti dopunsko opremanje kapaciteta za re{avanje problematike iz ove oblasti, stvorili bi objekata, tj. pro{irenje kapaciteta. se uslovi za primerenije i kvalitetnije opslu`ivanje svih pripad- Ishrana koja se organizuje u sada{njim uslovima, zado- nika Vojske. U odnosu na projektovana i vrlo ograni~ena sred- voljila bi potrebe `ena-profesionalnih vojnika, ali bi u sta- stva za ovu namenu, u narednom periodu ne mogu se o~ekivati cionarnim uslovima bila potrebna bolja opremljenost kako veliki pomaci u ovoj oblasti. restorana tako i sala za obedovanje. Drugi deo te`i{ne problematike u logisti~koj podr{ci U periodu posle eksperimentalne dobrovoljne obuke `ena `enama-profesionalnim pripadnicima Vojske ti~e se obezbe- u JNA bila je izra|ena i prate}a regulativa (Pravilo o vojnim uni- |enja specifi~nih potreba iz oblasti zdravstvene za{tite, poseb- formama oru`anih snaga SFRJ, 1989. god.) kojom je norma- no preventive i kurative u sekundarnoj zdravstvenoj za{titi iz tivno definisano pripadanje odevnih predmeta za `ene, slika 1. oblasti ginekologije kao i re{avanja problematike koja se even- Slika 1. @ene u uniformi tualno mo`e pojaviti kod slu~ajeva psihosomatske patologije. U sada{njim uslovima, ova problematika bi se mogla re{avati na nivou kori{}enja kapaciteta civilnih zdravstvenih ustanova na teritoriji i kori{}enjem postoje}ih kapaciteta vojno- zdravstvenih ustanova u tercijernoj za{titi.

2. @ene u logistici Vekovima ustaljeno mi{ljenje kako su ratovi samo za mu{karce, posebno u patrijarhalno orijentisanim dru{tvima, kako je vojska svet mu{karaca, a biti vojnik tipi~no mu{ko za- nimanje ve} odavno ne stoji. Posebno ne sada, u 21. veku, sa transformisanom prirodom vojnog poziva kada rukovanje i opslu`ivanje modernog naoru`anja i vojne opreme pretpostav- lja ve}e intelektualne sposobnosti u odnosu na fizi~ku snagu. Deo od ukupno navedene problematike mogao bi se re{iti Vrste poslova i broja du`nosti u vojsci, na kojima se mogu tako {to bi se celokupan sistem odevanja, sme{taja i pru`anja anga`ovati i `ene, u stalnom je porastu kod ve}eg broja zema- usluga, kako u stacionarnim tako i u terenskim uslovima, podi- lja u svetu. gao na vi{i nivo, nezavisno od toga da li se usluge pru`aju mu{kim ili `enskim profesionalnim pripadnicima Vojske. Sada{nja regulativa vezana za vojnu obavezu ne predvi|a regrutnu obavezu niti obavezu slu`enja vojnog roka `ena. Pobolj{anjem sveukupnih uslova kao i ulaganjem finan- Predvi|ena je mogu}nost anga`ovanja u rezervnom sastavu, ali sijskih sredstava za modernizaciju i razvoj odgovaraju}ih sa nedovoljno definisanim postupcima i procedurama za tu

220 221 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

vrstu anga`ovanja. @ene profesionalni vojnici imaju ista prava nja, kao i usagla{avanja zakonske regulative, stvorili bi se kao i mu{karci profesionalni vojnici. uslovi za pove}anje broja `ena – profesionalnih vojnih lica i njihovo anga`ovanje na ve}em broju vojno-evidencionih speci- Ve}e anga`ovanje `ena u Vojsci Srbije je posebno intere- jalnosti iz svih oblasti logistike. santno u domenu realizacije dela zadataka logisti~ke podr{ke i u~e{}a u funkcionisanju ukupnog sistema logistike. U narednom periodu potrebno je preduzeti kompleksne mere radi stvaranja odgovaraju}ih pretpostavki za neophodno i U okviru upravnih i izvr{nih organa jedinica i ustanova neminovno ve}e uklju~enje `ena u realizaciju zadataka Ministarstva odbrane i Vojske, koje realizuju delatnosti logisti~ke podr{ke kao profesionalnih vojnih lica u Vojsci logisti~ke podr{ke, `ene su anga`ovane kao profesionalna Srbije. vojna lica (profesionalni oficiri, podoficiri, vojnici po ugovoru) i kao civilna lica. Trenutno u okviru Sektora za materijalne resurse, radi oko 4.000 `ena (oko 38%) i to pre svega u statusu civilnih lica. Izra`en primer je Vojnomedicinska akademija gde je anga`ovano oko 75% `ena u svojstvu civilnih lica u Vojsci Srbije, a samo jedna je profesionalno vojno lice (major). One su profesionalno uklju~ene u sve procese rada u zavisnosti od stru~ne spreme. Po svojoj kreativnosti, stru~nosti i drugim osobinama ne razlikuju se od kolega mu{kog pola. U Upravi VMA dve `ene su na funkcijama na~elnika sektora (20 odsto rukovode}eg kadra). U skladu sa sada{njim propisima, `ene su ~esto nedo- voljno uklju~ene u procese rukovo|enja, iako bi svojim kvalite- tima mogle zna~ajno da doprinesu ukupnom radu. ^injenica je da je mali broj `ena profesionalnih vojnih lica, i to pre svega kao posledica normativnih ograni~enja vezanih za nedostatak {kolovanja u vojnim {kolama i odgo- varaju}e obuke za sticanje specifi~nih vojnih znanja potrebnih za prevo|enje u profesionalna vojna lica. Kvalitet stru~nih znanja `ena potrebnih za obavljanje dela poslova iz oblasti funkcija snabdevanja, odr`avanja, transporta, zdravstva, infra- strukture i op{te logistike je neosporan. Uz organizaciju i spro- vo|enje dopunske edukacije u sticanju specifi~nih vojnih zna-

222 223 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

MOGU]I MODELI I DINAMIKA REALIZACIJE VE]EG ANGA@OVANJA @ENA U VOJSCI SRBIJE

dr Bo`idar Forca59

Rezime: Anga`ovanje `ena u Vojsci na na{im prostorima ima dugu tradiciju, a realizovano je sa razli~itim stepenom u~e{}a i zakonske regulative. Op{ta je konstatacija da je sada{nje u~e{}e `ena u strukturi Vojske nedovoljno. U procesu reformi sistema odbrane i Vojske neophodno je izna}i modele za ve}e anga`ovanje `ena u Vojsci, za {ta je neophodna stra- te{ko-doktrinarna, pravno-normativna i organizacijsko-funkci- onalna regulativa. Klju~ne re~i: Vojska, `ene u Vojsci, strategija i doktrina, pravna regulativa, organizacija i formacija, modeli i dinamika ve}eg u~e{}a `ena u Vojsci. dr Bo`idar Forca Summary: Involvement of women in these parts has a long-standing tradition, and is reflected in different degrees of their participation and legal regulations. It is generally recog- nised that the participation of women in the military structure so far is not sufficient. Within the defence and military reform

59 Autor je zamenik na~elnika Uprave za razvoj General{tba vojske Jugoslavije.

224 225 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

process it is necessary to find out what the models for greater U skladu sa navedenim, rad je operacionalizovan u dva involvement of women in the military are, what needs to be reg- pitanja: (1) Mogu}i modeli ve}eg anga`ovanja `ena u Vojsci i ulated in the strategic and doctrinary documents, and the legal (2) Dinamika ve}eg anga`ovanja `ena u Vojsci. standards and organisational structure. Key words: military, military women, strategy and doc- 1. Mogu}i modeli ve}eg trine, legal regulations, organisation and formation, models and anga`ovanja `ena u Vojsci dynamics of greater involvement of women in the military. Pojmovi „`ena” i „rat”, bez obzira da li su dovo|eni u me|usobnu vezu, istorijski posmatrano, mo`e se konstatovati Uvod da su privla~ili najve}u pa`nju mislilaca te o njima postoji zna~ajan skup misli i stavova, me|u kojima se neki smatraju i

U razli~itim vremenskim periodima novije istorije naro- da na na{im prostorima, bila je razli~ita zastupljenost poslovicama. [ema: Relacija `ena – vojska – rat `enskog pola u oru`anim snagama. Bez obzira na postojanje ili nepostojanje zakonske regulative, op{ta je konstatacija da ta zastupljenost ni u jednom periodu nije bila znatna. Odnosno, mo`e se re}i da je vojska, u tradicionalnom smislu poimanja, uvek dovo|ena u vezu sa „snagom mladi}a”, kako re~e latinska poslovica, ~ime je prostor za ve}e anga`ovanje `ena ostajao su`en. Trenutno se u Vojsci Srbije, na ~isto vojni~kim du`nosti- ma, nalazi 145 `ena (osam oficira, 30 podoficira i 107 vojnika po ugovoru), {to je ispod 0,3 odsto ukupne brojne veli~ine. Navedeni broj znatno uve}ava ~injenica 1.548 formacijskih mesta civilnih lica koja popunjavaju `ene. Poznata je ~injenica da su u toku reforme sistema odbrane i Vojske Srbije, koje naredne (2007) godine zavr{avaju svoju Kada se promi{lja anga`ovanje `ena u vojsci, neizostavno prvu fazu. Prilika je, stoga, da se sa analiti~ko-kriti~kog aspek- se ta relacija posmatra kroz rat, kao drasti~ni oblik sukoba. ta osvrnemo i na mogu}nost ve}eg anga`ovanja `ena. Pri tome, ve}e anga`ovanje ne podrazumeva samo ve}i broj od Mo`e se, formalno, postaviti pitanje - za{to `ene i rat, kad je vojska u pitanju, jer rat se smatra za du`i period pre- sada{njeg, jer }e se ukupno brojno stanje Vojske sukcesivno vazi|enim na~inom re{avanja sporova, bar u Evropi. Ta relaci- smanjivati, ve} se misli na ve}i postotak u~e{}a `ena u brojnoj ja `ene-rat-vojska, ima bar nekoliko osnova, od kojih isti~em: veli~ini Vojske.

226 227 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

– Svojevremeno, pre oko 170 godina, legendarni baron Govore}i o tim modelima, mora se ista}i ~injenica da su @omini, kada je poklanjao svoje poznato delo „Pregled u toku reforme sistema odbrane i Vojske. Te reforme, kad je ratne ve{tine“ ruskom caru, rekao je: Va{e viso~an- Vojska u pitanju, imaju svoju strate{ko-doktrinarnu, pravno- stvo, govoriti danas o ratu, kada je evidentno nasto- normativnu i organizacijsko-funkcionalnu sferu, a projekto- janje za trajnim mirom, ~ini se bespredmetnim. Ali, vane su u fazama prva: 2006–2007, druga: 2008–2010 i rat je takvo zlo koje nikada ne}e biti iskorenjeno. tre}a: 2010–2015. Nepuni vek nakon toga dogodila su se dva u istoriji nezapam}ena svetska rata. [ema: Sfere i faze reformi sistema odbrane i Vojske Srbije

– Drugi aspekt navedene relacije le`i u ~injenici da se u uspostavljanju bilo kojih odnosa, pre svega, polazi od najte`ih situacija u kojima se mogu odvijati. U konkret- nom slu~aju, veza `ene-rat, preko vojske odra`ava i savremeni trend u kojem, medijima zahvaljuju}i, dola- zimo do spoznaje o trendu sve ve}eg anga`ovanja `ena u stranim oru`anim snagama. Svakako, navedeni stavovi nisu usmereni na projektova- nje skorijeg rata ve}ih razmera. Njihovo navo|enje jeste u smis- lu poimanja najte`e uloge koju u vojsci mo`e obavljati i `enska populacija. Pri tome, jasno je da se u savremenim uslovima Strate{ko-doktrinarna sfera jeste prva kada se promi{lja i poimanja mesta i uloge oru`anih snaga lepeza zadataka {iri, koncipira sistem odbrane i reforma vojske. Ona, izme|u osta- pored osnovne misije – odbrana zemlje, na misije i zadatke log, obuhvata i izradu i usvajanje dokumenta kao {to su: izgradnje i odr`avanja mira u regionu i podr{ke civilnim vlasti- Strategija nacionalne bezbednosti, Strategija odbrane, ma u suprotstavljanju nevojnim pretnjama bezbednosti. Strategijski pregled odbrane, Bela knjiga odbrane, Vojna strate- U skladu sa navedenim, a od bezbroj iskaza o `eni i ratu, gija i doktrine vojske. Dakle, skup veoma bitnih i slo`enih a u skladu sa temom konferencije, ~ini se primerenim dovesti u dokumenata koji reguli{u organizaciju, pripreme, upotrebu i vezu latinsku poslovicu o `eni - Najbolja je ona `ena koja obezbe|enje sistema, u {irem, odnosno Vojske, u naju`em slu{aju}i ume da zapoveda; i stav Toflerovih o ratu – Onako smislu posmatrano. kako `ivimo i radimo tako i ratujemo. Mo`da se mo`e uputiti formalno pitanje uspostavljanja U skladu sa tim, modeli anga`ovanja `ena u Vojsci su: veze izme|u strate{ko-doktrinarne sfere reformi vojske sa anga`ovanjem `ena u Vojsci. Najkra}i odgovor na ovo pitanje - `ena oficir, jeste – pogledati strane doktrine i strategije i njihovu medijsku - `ena podoficir, promociju, gde gotovo da nema iskaza koji ne po~inje stavom - `ena vojnik i – NA[E @ENE i MU[KARCI, kada govori o oru`anim snaga- - `ena civilno lice ili vojni slu`benik.

228 229 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

ma. Dakle, strate{ki i doktrinarno posmatrano, aspekt zastu- Svakako, treba imati na umu ~injenicu da nisu samo bor- pljenosti `ena mora da se na|e i u tim dokumentima. bene jedinice i du`nosti vojnik, podoficir i oficir, prostor u Pravno-normativna sfera determini{e (ozakonjuje) kojem se o~ekuje anga`ovanje `ena u Vojsci, na {ta se obi~no stavove strate{ko-doktrinarne sfere, kojom se stvaraju pret- misli kad se govori o toj temi. Naprotiv, upravo su neborbeni postavke za funkcionisanje sistema (u ovom slu~aju – delovi Vojske prostor u kojem je mogu}e ve}e anga`ovanje anga`ovanje `ena u Vojsci), s jedne i sankcioni{u odstupanja, s `ena, kao vojnih slu`benika, odnosno civilnih lica. druge strane. Dakle, vrlo bitna pretpostavka anga`ovanju `ena u Vojsci, jesu zakoni i propisi. Pri tome, misli se na novi Ustav, Zakon o odbrani, Zakon o Vojsci i druge zakone i podzakonske 2. Mogu}a dinamika ve}eg anga`ovanja `ena akte. Zahva}enost ove problematike u navedenim pravnim akti- u Vojsci Srbije ma obrnuto je srazmerna nivou na kojem se nalaze, ili na Kada se govori o mogu}oj dinamici ve}eg anga`ovanja najvi{em nivou najmanje je informacija o ovoj temi i tako po `ena u Vojsci, treba se vratiti na {emu sfera i faza reformi si- dubini hijerahije tih dokumenata. stema odbrane i Vojske, sa aspekta dostignutog razvoja i per- Tre}a – organizacijsko-funkcionalna sfera, jeste nadgrad- spektiva. Stoga, odgovor na to pitanje sadr`an je u projekciji nja na prethodne dve. Dakle, da bi do{lo do ve}eg anga`ovanja razvoja sistema odbrane, odnosno sledu utvr|ivanja prethodno `ena u Vojsci, odnosno njihove ugradnje u organizaciju (forma- navedenih strate{ko-doktrinarne, pravno-normativne i organi- cija) Vojske, neophodna je koncepcija (strategija i doktrine) i zacijsko-funkcionalne sfere. Za o~ekivati je da bi se do kraja zakoni (propisi). Me|utim, za tako ne{to, neophodno je utvrdi- ove i u slede}oj godini morale privesti kraju aktivnosti na ti kriterijume, odnosno uslove po kojima se `ene mogu utvr|ivanju i dono{enju osnovnih strate{ko-doktrinarnih doku- anga`ovati i, svakako, izvr{iti anketiranje okru`enja radi dolas- menata, {to se, ujedno, poklapa i sa zavr{etkom prve faze refor- ka do pribli`ne veli~ine mogu}eg zahvata `enske populacije za mi sistema odbrane i Vojske. Paralelno sa tim, a najkasnije do potrebe Vojske. Tako na primer, postoje ve} u fazi projekata 2008. godine, bilo bi neophodno zavr{iti pravno-normativnu analize mogu}eg anga`ovanja `ena u Vojsci, {to je prikazano na sferu, u kojoj bi se utvrdili i uslovi anga`ovanja `ena u Vojsci i slede}oj {emi. obavila potrebna istra`ivanja. Nakon toga, dakle u drugoj fazi [ema: Neki aspekti analize mogu}eg anga`ovanja `ena reformi sistema odbrane i Vojske (2008–2010. godine) mogu}e u Vojsci Srbije je o~ekivati rezultate prethodnih aktivnosti i po~etak zna~ajni- jeg anga`ovanja `ena u Vojsci. Kad se ka`e zna~ajnijeg anga`ovanja `ena u Vojsci, ne misli se na nominalni broj ve}, pre svega, na procentualnu zastupljenost u odnosu na mu{karce.

230 231 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

[ema: Mogu}a dinamika o~ekivanog ve}eg Umesto zaklju~ka anga`ovanja `ena u Vojsci Srbije Anga`ovanje `ena u Vojsci ima tradiciju na na{im pros- torima. U razli~itim istorijskim trenucima to anga`ovanje bilo je znatno do bezna~ajnog, u broj~anom smislu posmatrano. Iskustva zemalja iz okru`enja govore o sve zna~ajnijem udelu `ena u populaciji oru`anih snaga. Reforme sistema odbrane i Vojske Srbije, izme|u ostalog, temelje se i na najboljim stranim iskustvima. Stoga, o~ekivati je ve}e anga`ovanje `ena u Vojsci Srbije u narednom periodu. Za ve}e anga`ovanje `ena u Vojsci Srbije neophodno je da se realizuje bar nekoliko klju~nih aktivnosti, kao {to su: (1) strate{ko-doktrinarno koncipiranje, (2) pravno-normativno regulisanje, (3) istra`ivanje odaziva `enske populacije i (4) organizacijska ugradnja `ena u sve strukture Vojske, primerene `enskoj populaciji. Dakle, do kraja prve faze reformi sistema odbrane i Vojske neophodno je utvrditi sva strate{ko-doktrinarna doku- menta, koja bi, izme|u ostalog, koncepcijski postavila mesto i ulogu `ena u Vojsci. Pralelno sa prethodnim, a najkasnije do kraja druge faze reformi (do 2010. godine) neophodno je: (1) utvrditi (doneti) sva neophodna pravna dokumenta i (2) izvr{iti brojna istra- `ivanja potreba i mogu}nosti, s jedne, kao i odaziva `enske populacije s druge strane. Tek nakon prethodno navedenih aktivnosti, realno u tre}oj fazi reformi Vojske, mogu}e je o~ekivati zna~ajnije anga`ovanje `ena.

232 233 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

DOD ATAK

Rezolucija Saveta Bezbednosti 1325 usvojena na 4213-om sastanku, 31. oktobra 2000.

Savet bezbednosti, Pozivaju}i se na Rezolucije 1261 (1999) od 25. avgusta 1999, 1265 (1999) od septembra 1999, 1296 (2000) od aprila 2000 i 1314 (2000) od avgusta 2000 kao i na relevantne izjave njegovog predsednika uklju~uju}i i izjavu koju je predsednik dao novinarima povodom dana Ujedinjenih nacija posve}enom pravima `ena i me|unarodnom miru, 8. marta 2000. (SC/6816). Pozivaju}i se na obaveze Pekin{ke deklaracije i Platforme delovanja (A/52/231) kao i sve obaveze sadr`ane u kona~nom dokumentu 23-}e posebne sednice Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija pod nazivom „@ene 2000: jed- nakost polova, razvoj i mir u 21. veku“ (A/S-23/10 Rev.1), a posebno na deo koji se ti~e `ena i oru`anih sukoba. Imaju}i u vidu namenu i principe Povelje Ujedinjenih nacija te osnovnu odgovornost Saveta bezbednosti prema Povelji o odr`anju me|unarodnog mira i sigurnosti. Izra`avaju}i zabrinutost da se civili, posebno `ene i deca, ubrajaju u ve}inu onih koji su negativno pogo|eni vojnim sukobom, uklju~uju}i i izbeglice i interno raseljena lica, kao i ~injenicu da su oni u sve ve}oj meri meta strana u sukobu i

234 235 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

vojnih elemenata, te prepoznavaju}i posledice udara koje on Nagla{avaju}i potrebu konsolidovanja podataka o uticaju ima na trajni mir i pomirenje. oru`anog sukoba na `ene i devojke: Reafirmi{u}i va`nost uloge `ena u spre~avanju i re{avan- 1. Poziva zemlje ~lanice da osiguraju pove}ano prisustvo ju konflikata i u izgradnji mira, nagla{avaju}i va`nost njihove `ena na svim nivoima odlu~ivanja u nacionalnim, regionalnim jednake participacije i punom uklju~enju u sve napore na i me|unarodnim institucijama i mehanizmima za spre~avanje, vo|enje i re{avanje sukoba. odr`anju i promociji mira i sigurnosti kao i potrebu pove}anja njihove uloge u dono{enju odluka koje se ti~u spre~avanja i 2. Ohrabruje generalnog sekretara da implementira svoj re{avanja konflikta. strategijski plan delovanja (A/49/587) koji poziva na pove}ano u~e{}e `ena na nivoima odlu~ivanja u re{avanju konflikata i Reafirmi{u}i potrebu za punom implementacijom zakona mirovnim procesima. o humanitarnim i ljudskim pravima koji {tite prava `ena i devo- 3. Poziva generalnog sekretara da imenuje vi{e `ena za jaka tokom i posle konflikta. specijalne predstavnice i izaslanice koje }e vr{iti du`nosti u Nagla{avaju}i potrebu da sve strane treba da osiguraju da njegovo ime te tim povodom, poziva zemlje ~lanice da nomi- programi svesnosti o minama i ~i{}enja mina, uzmu u obzir i nuju svoje kandidatkinje i dostave njihova imena generalnom posebne potrebe `ena i devojaka. Sekretaru da bi bili uklju~eni u regularne a`urirane centralizo- vane rostere. Prepoznaju}i hitnu potrebu izjedna~avanja perspektive 4. Nadalje poziva generalnog sekretara da tra`i pro{irenje polova u mirovnim operacijama, te u ovom smislu pozivaju}i uloge i doprinosa `ena u operacijama Ujedinjenih nacija na se na Windhoek deklaraciju i Namibijski plan delovanja o terenu a posebno me|u vojnim posmatra~ima, civilnoj policiji, uklju~ivanju perspektive polova u multidimenzionalne operaci- te osoblju koje se bavi ljudskim pravima i humanitarnim je podr{ke miru (S/2000/693). radom. Prepoznaju}i tako|e va`nost preporuka koje su sadr`ane 5. Izra`ava spremnost da ugradi rodnu perspektivu u mi- u izjavama njenog predsednika date novinarima 8. marta 2000 rovne operacije i poziva generalnog sekretara da obezbedi da, godine o specijalizovanoj obuci za{tite, posebnih potreba i ljud- kad god je to mogu}e, uklju~i rodnu komponentu u operacije na skih prava `ena i dece u konfliktnim situacijama za sve osoblje terenu. koje u~estvuje u mirovnim operacijama. 6. Zahteva od generalnog sekretara da obezbedi zemlja- ma ~lanicama vodi~e i materijale za obuku o za{titi, pravima i Imaju}i u vidu da razumevanje uticaja oru`anog sukoba posebnim potrebama `ena kao i o va`nosti uklju~ivanja `ena u na `ene i devojke, efektivni institucionalni dogovori koji garan- sve mirotvorne operacije i mere izgradnje mira, poziva zemlje tuju njihovu za{titu i potpuno u~e{}e u mirovnom procesu, ~lanice da ugrade ove elemente kao i obuku o svesnosti od mo`e uveliko da doprinese odr`anju i promociji me|unarodnog opasnosti od HIV/AIDS-a u svoje nacionalne programe obuke mira i sigurnosti. za vojno i osoblje civilne policije u pripremi za razme{tanje

236 237 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

trupa, nadalje tra`i da generalni sekretar obezbedi da civilno protokola iz maja 2000. godine, imaju}i u vidu i relevantne osoblje u mirovnim operacijama pro|e kroz sli~nu obuku; propise Rimskog statuta Me|unarodnog krivi~nog suda. 7. Poziva zemlje ~lanice da pove}aju svoju dobrovoljnu 10. Poziva strane u oru`anom sukobu da preduzmu finansijsku , tehni~ku i logisti~ku podr{ku osetljivim obukama ozbiljne mere da za{tite `ene i devojke od nasilja zasnovanog za polove, uklju~uju}i one koje su preduzete od strane relevant- na polnoj pripadnosti, pogotovo silovanja i drugih na~ina sek- nih programa i fondova, inter alia, Fond za `ene i Fond za decu sualnog nasilja, te svih ostalih na~ina nasilja u situacijama Ujedinjenih nacija te visokog komesara Ujedinjenih nacija za oru`anog sukoba. izbeglice i ostala relevantna tela. 11. Nagla{ava odgovornost svih dr`ava da stave ta~ku na neka`njavanje i da kazne one koji su odgovorni za genocid, 8. Poziva sve uklju~ene strane da pri pregovorima i do- zlo~ine protiv ~ove~nosti, ratne zlo~ine, uklju~uju}i i one koji govorima o implementaciji mira, usvoje perspektivu polova, se odnose na seksualno nasilje nad `enama i devojkama, te u uklju~i, inter alia: ovom smislu nagla{ava potrebu isklju~enja ovih zlo~ina, gde je a) posebne potrebe `ena i devojaka tokom repatrijacije i to mogu}e, iz odredaba o amnestiji. ponovnog naseljavanja te tokom rehabilitacije, reinte- 12. Poziva sve strane u oru`anom, sukobu da po{tuju gracije i post-konfliktne rekonstrukcije; civilni i humanitarni karakter izbegli~kih kampova i naselja i da b) mere koje podr`avaju mirovne inicijative `ena uzmu u obzir posebne potrebe `ena i devojaka uklju~uju}i i nji- lokalnog podru~ja i lokalne procese za re{avanje kon- hove zamisli, i poziva se na Rezoluciju 1208 (1998) od 19. flikta i koje uklju~uju `ene u svim mehanizmima za novembra 1998. implementaciju mirovnih sporazuma; 13. Podsti~e sve one koji su uklju~eni u planiranje razoru`anja, demobilizaciju i reintegraciju da razmotre razli~ite c) mere koje }e osigurati za{titu i po{tovanje ljudskih potrebe `ena i mu{karaca biv{ih vojnika te da uzmu u obzir prava `ena i devojaka pogotovo zbog toga {to se one potrebe ~lanova njihovih porodica. odnose na ustav, izborni sistem, policiju i pravosu|e. 14. Reafirmi{e svoju spremnost, kad god se usvoje mere 9. Poziva sve strane u oru`anom sukobu da u potpunosti prema ~lanu 41. Povelje Ujedinjenih nacija, da iznese svoje po{tuju me|unarodno pravo koje se primjenjuje u za{titi `ena i mi{ljenje o njihovom potencijalnom udaru na civilnu popu- devojaka kao civila a posebno da po{tuju obaveze koje se laciju imaju}i u vidu posebne potrebe `ena i devojaka da bi se odnose na njih prema `enevskim konvencijama iz 1949. uz to i razmotrila odgovaraju}a humanitarna izuze}a. u Dodatnom protokolu iz 1997, Konvenciji o izbeglicama iz 15. Izra`ava spremnost da osigura da misije Saveta bez- 1951 i uz to Protokolu iz 1967, Konvenciji Saveta bezbednosti bednosti uzmu u obzir pol i prava `ena, uklju~uju}i sveukupne – 5 – izvje{taj za novinare SC/6942 4213-i sastanak (PM) 31 konsultacije sa lokalnim i me|unarodnim organizacijama (gru- oktobra 2000 godine, o eliminaciji svih formi diskriminacije pama) `ena. `ena iz 1979. uz to i Opcioni protokol iz 1999, Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima deteta iz 1989. i jo{ dva opciona

238 239 Zbornik radova sa Me|unarodne konferencije „@ene u vojsci“

16. Poziva generalnog sekretara da sprovede studiju o uti- caju oru`anog sukoba na `ene i devojke, ulozi `ena u izgradnji mira i dimenzije polova u mirovnim procesima i razre{enju konflikta, te ga nadalje poziva da podnese izve{taj Savetu bezbednosti o rezultatima te studije i da je prosledi svim zem- ljama ~lanicama Ujedinjenih nacija. 17. Zahtijeva od generalnog sekretara, kada bude zgodno, da uklju~i u svoje izve{tavanje pred Savetom bezbednosti, napredak postignut u izjedna~avanju polova kroz mirovne mi- sije i sve druge aspekte koji se odnose na `ene i devojke. 18. Odlu~uje da ostane aktivno uklju~en u ovo pitanje.

240 241

Informations clés
Type de document book
Date d'adoption
Source OSCE