Guidance for Returnees to Croatia (hr)

VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

1. prosinca 2004. 1 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Autor publikacije Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Izdavaè Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Urednici Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Korice i priprema za tisak Zoran Žitnik

Naklada 15 000

Tisak i uvez Columna, Split Tijardoviæeva 16

ISBN 953-99674-2-2 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilišna knjižnica - Zagreb

UDK 364.65-054.75(497.5)(036) 342.726-054.75(497.5)(036)

ORGANISATION for Security and Cooperation in Europe. Mission to Croatia Vodiè za povratnike u Republiku Hrvatsku / <autor publikacije Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj>. - Zagreb : Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj, 2004.

ISBN 953-99674-2-2

I. Povratnici -- Hrvatska -- Pravna regulativa -- Vodiè

441201169 2  SADRŽAJ

Uvod 5

Državni smještaj za bivše nositelje stanarskih prava izvan podruèja od posebne državne skrbi 7

Državni smještaj za bivše nositelje stanarskog prava i ostale unutar podruèja od posebne državne skrbi 12

Povrat imovine 14

Stambeno zbrinjavanje za vlasnike ošteæene privatne imovine 17

Uništavanje imovine 19

Obveza države da nadoknadi korištenje privatne imovine 21

Obnova ošteæene i uništene imovine 26

Naknada za štetu koju su prouzroèile vojska i policija, te za štetu nastalu teroristièkim èinom 28

Konvalidacija/Mirovine 30

Statusna prava 32

Podruèja od posebne državne skrbi 34

Popis Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice 37

Popis ureda OESS-a 39

Popis ureda UNHCR-a 41

3 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

4  UVOD

Štovani èitatelji,

Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj uvidjela je potrebu za širenjem dodatnih informacija o pravnim i upravnim pitanjima koje se tièu povratnika putem distribucije vodièa za povratnike, izbjeglice, prognanike i raseljene osobe. Namjera ove brošure je dotaknuti glavna pitanja s kojima su te skupine stanovnika suoèene, s tim da podaci koji su u njoj sadržani nisu sveobuhvatni. Stoga vas potièemo da se radi daljnjeg pojašnjenja obratite lokalnom uredu državne uprave, uredu OESS-a, terenskim timovima UNHCR-a, (popisi regionalnih ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice, ureda OESS-a i UNHCR-a nalaze se na kraju brošure), odnosno nekoj od lokalnih nevladinih organizacija.

Slika 1. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i Voditelj Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj u posjetu povratnicima

5 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

6  DRŽAVNI SMJEŠTAJ ZA BIVŠE NOSITELJE STANARSKIH PRAVA IZVAN PODRUÈJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI1

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi u podrucju izvan podrucja od posebne državne skrbi. Da li ce mi stranarsko pravo biti vraceno s tim da mogu otkupiti stan pod povoljnijim uvjetima iz 1990-tih godina?

Ne, stanarsko pravo Vam ne može biti vraceno niti možete dobiti naknadu za njegov gubitak. Stanarsko pravo više ne postoji kao pravni institut u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zakon o najmu stanova iz 1995. ukinuo je stanarska prava te dodijelio status najmoprimca osobama koje nisu privatizirale stan iz razlicitih razloga. Medutim, raspoloživa mogucnost je da podnesete zahtjev za dobivanjem državnog smještaja koji ce biti osiguran izvan podrucja od posebne državne skrbi. Više o tome može se saznati iz pitanja koja slijede.

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi izvan podruèja od posebne državne skrbi i želio bih podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje, kakav je postupak, kakvi stanovi su dostupni, te hoæu li moæi dobiti stambeno zbrinjavanje u mjestu u kojem sam prebivao prije rata?

Pravni okvir:

Zakljuèkom kojeg je donijela Vlada (12. lipnja 2003. godine) i Provedbenim planom koji je uslijedio nakon toga (24. listopada 2003.) stvoren je mehanizam za osiguravanje državnog smještaja bivšim nositeljima stanarskog prava izvan podruèja od posebne državne skrbi (PPDS).

1 Vidi priloženu kartu podruèja od posebne državne skrbi

7 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Premda ti dokumenti nemaju status zakona, oni u ovom trenutku pružaju najrealniju moguænost osiguranja smještaja za bivše nositelje stanarskih prava u Hrvatskoj. Ti dokumenti odnose se na osobe raseljene izvan Hrvatske a koje bi se željele vratiti i ostati, kao i na one bivše nositelje stanarskih prava koji su ta prava izgubili, a nikada nisu napustili Hrvatsku u kojoj žele i ostati.

Ostali preduvjeti za ovo pravo su da podnositelj zahtjeva nije vlasnik ili suvlasnik neke druge obiteljske kuæe ili stana na teritoriju bivše Jugoslavije, odnosno da kuæu ili stan nije prodao, poklonio ili otuðio nakon 8. listopada 1991. godine te da nije stekao pravni položaj zaštiæenog najmoprimca. Samo je jedan zahtjev dopušten u ime svih èlanova bivšeg kuæanstva. Sadašnji rok za podnošenje zahtjeva je 31. prosinca 2004. godine2. Vlada Republike Hrvatske je odlucila produžiti rok za podnošenje zahtjeva do 30. lipnja 2005. godine. Ocekuje se da ce ta odluka uskoro biti objavljena u Narodnim Novinama.

Postupak:

Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje na popunjenom propisanom obrascu moraju se dostaviti osobno Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice, hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili uredu UNHCR-a ili organizaciji koja za UNHCR prikuplja zahtjeve, ili se šalju preporuèenom poštom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka/Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice (10000 Zagreb, Radnièka cesta 22/I), odnosno hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu. Zahtjev mora biti na propisanom obrascu na papiru A3 formata. Meðutim, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka/Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice takoðer æe zaprimati i obraðivati zahtjeve podnesene na formatu A4 ako zahtjev sadržajno odgovara propisanom obrascu i svi papiri budu spojeni, zapeèaæeni te ovjereni od javnog bilježnika, odnosno ako svaki papir bude ovjeren od javnog bilježnika.

Prateæa dokumentacija koju je potrebno podnijeti sastoji se od sljedeæeg:

2 Razmatra se moguænost produženja roka za podnošenje zahtijeva. Za najnoviju informaciju o roku za podnošenje zahtijeva, molim vas da se obratite jednom od regionalnih ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice, jednom od ureda OESS-a ili UNHCR-a.

8  • Preslika osobnih dokumenata za punoljetne osobe, odnosno rodnog lista ili domovnice za maloljetne èlanove obitelji.

• Dokaz o ranijem boravku u stanu nad kojim je ukinuto stanarsko pravo (ugovor/rješenje o dodjeli stanarskog prava koji se može dobiti nakon zahtjeva podnesenog arhivi, sudska odluka o prestanku stanarskog prava, itd.)

• Izjava u kojoj podnositelj zahtjeva izražava svoju želju da se vrati i živi u Hrvatskoj

• Izjava da podnositelj zahtjeva ne posjeduje imovinu na teritoriju bivše SFRJ

Bilješka: Izjavu podnositelja zahtjeva mora ovjeriti javni bilježnik.

Javnobilježnièke pristojbe:

Prema Zakonu o podruèjima posebne državne skrbi svi podnositelji zahtjeva osloboðeni su plaæanja javnobilježnièke pristojbe. Meðutim, podnositelji zahtjeva moraju platiti javnobilježnièku nagradu, osim ako ne postoji dokaz o ugroženom socijalnom statusu podnositelja zahtjeva (potvrda poreznog ureda, odnosno zavoda za zapošljavanje, odnosno dokument o mirovini, i sl.) Uzmite u obzir da neæete biti osloboðeni od plaæanja javnobilježnièke nagrade ukoliko ste vlasnik imovine.

Vrsta dostupnog stambenog zbrinjavanja:

Korisnici imaju na raspolaganju sljedeæe opcije:

• Dobivanje u najam stana u državnom vlasništvu. Ugovor o najmu zakljuèuje se izmeðu Ministarstva mora, turizma, prometa, i razvitka odnosno Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice i korisnika stambenog zbrinjavanja i to na neodreðeno vrijeme, premda postoji i moguænost zakljuèivanja ugovora o najmu i na odreðeno vrijeme. Iznos najamnine odgovara

9 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

takozvanoj “zaštiæenoj najamnini” iz Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi - ZPPDS (1,52 kuna po m2).

• Kupnja stana po povoljnim uvjetima prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji. (Bilješka: cijena takvih stanova veæa je od 60 postotne tržišnoj vrijednosti stana. Ta cijena je, meðutim, daleko veæa od cijene koju su plaæali bivši nositelji stanarskih prava tijekom 1990-tih prema Zakonu o prodaji stanova nad kojima su postojala stanarska prava). Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji ipak pruža moguænost kupnje stana pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih, (što znaèi da pravo na kupnju stana iz takozvanog Programa društveno poticajne stanogradnje imaju svi financijski sposobni graðani Republike Hrvatske èiji su mjeseèni prihodi triput veæi od mjeseène rate kredita). Kupac odmah plaæa 15% od procijenjene vrijednosti stana, dok preostalih 85% kreditira banka, država i lokalna samouprava preko bankovnog kredita. Najduži rok za otplatu kredita putem rata je 30+1 godinu uz prosjeènu kamatnu stopu od 4%. Takoðer je moguæe odgoditi otplatu kredita za jednu godinu.

Broj kvadratnih metara stana koji æe biti dodijeljeni korisniku stambenog zbrinjavanja, kako radi najma tako i radi kupnje, utvrðuje se prema odredbama Zakona o obnovi, ðto znaèi 35 m² plus 10 m² za svakog dodatnog èlana obitelji.

Moguænost dobivanja stana u mjestu prebivališta prije rata:

Prema usvojenim propisima Vlade Republike Hrvatske, veæina æe korisnika biti stambeno zbrinuta u mjestu njihovog prebivališta prije rata, meðutim moguæi su i neki izuzeci. To znaèi da nema garancije da æe se stan osigurati u mjestu prebivališta prije rata. To se poglavito odnosi na opæine u kojima, iz razlièitih razloga, nije planirana ili predviðena izgradnja stanova u skladu sa Zakonom o društveno poticajnoj stanogradnji. U Provedbenom planu predviðeno je da æe stanovi biti osigurani “prije svega u onim podruèjima Republike Hrvatske (gradovima i opæinama) u kojima su takve osobe prebivale, odnosno koristile stanove u društvenom vlasništvu”. Ukoliko to ne bude moguæe, stanovi æe se osigurati u drugim podruèjima Republike Hrvatske. Ukoliko korisnik s pravom na stambeno zbrinjavanje ne želi biti smješten izvan opæine odnosno grada njegovog ranijeg prebivališta, on se može odluèiti da èeka dok se stambeno zbrinjavanje ne osigura u podruèju njegovog ranijeg prebivališta.

10 Moram li imati hrvatsko državljanstvo da bih mogao imati pravo na stambeno zbrinjavanje?

Hrvatsko državljanstvo ogranièava pravo na stambeno zbrinjavanje u pogledu vrste smještaja koji korisnik može dobiti, odnosno najma ili kupnje stana. Državljanstvo je preduvjet za opciju kupnje stana, meðutim ne i za opciju najma stana, tako da se mogu prijaviti svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo ili status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. Pravo na kupnju stana je meðutim, prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji, ogranièeno samo za hrvatske graðane. Misija OESS-a zagovara proširenje ovog prava i na one koji imaju status stranaca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, odnosno i na one koji su obnovili taj status u skladu s èlankom 115. Zakona o strancima.

Slika 2. Stambene zgrade POS-a u Sisku

11 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

DRŽAVNI SMJEŠTAJ ZA BIVŠE NOSITELJE STANARSKOG PRAVA I OSTALE UNUTAR PODRUÈJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI3

Ja sam mladi povratnik bez useljive imovine na teritoriju bivše Jugoslavije i bivši sam nositelj stanarskog prava na stanu unutar podruèja od posebne državne skrbi. Želio bih se prijaviti za stambeno zbrinjavanje. Tko ima pravo na to i kakav je postupak?

Pravo na stambeno zbrinjavanje: Zakon o podruèjima od posebne državne skrbi predviða da osobe odnosno èlanovi njihovog kuæanstva (to jest, moguæe je nekoliko zahtjeva po jednom prijeratnom kuæanstvu ako se radi o novim obiteljima) imaju pravo na stambeno zbrinjavanje ako nisu vlasnici ili suvlasnici neke druge useljive obiteljske kuæe ili stana na teritoriju bivše Jugoslavije (èlanak 38. Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi), odnosno ako kuæu ili stan nisu prodali, poklonili ili otuðili nakon 8. listopada 1991. godine i ako nisu stekli pravni položaj zaštiæenog najmoprimca. Premda nije dan prioritet bivšim nositeljima stanarskog prava u odnosu na razlièite skupine korisnika stambenog zbrinjavanja (nakon privremenih korisnika imovine drugih osoba, stanara kolektivnih centara te povratnika/naseljenika u podruèja od posebne državne skrbi), Vlada je izjavila kako æe biti osigurana posebna sredstva za osiguravanje stanova bivšim nositeljima stanarskih prava unutar podruèja od posebne državne skrbi.

Postupak:

Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje na popunjenom propisanom obrascu moraju se dostaviti osobno Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice, hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili uredu UNHCR-a ili organizaciji koja za UNHCR prikuplja zahtjeve, ili se šalju preporuèenom poštom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka – Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice (10000 Zagreb, Radnièka cesta 22/I), odnosno hrvatskom 3 Vidi priloženu kartu podruèja od posebne državne skrbi.

12  diplomatsko-konzularnom predstavništvu. Rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na podruèjima posebne državne skrbi nije ogranièen Zakonom tj. otvoren je bez krajnjeg roka.

Vrsta dostupnih stanova.

Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjev za:

• Najam obiteljske kuæe ili stana u državnom vlasništvu

• Najam ošteæene obiteljske kuæe u državnom vlasništvu i dodjelu graðevinskog materijala

• Dodjelu graðevinskog zemljišta u vlasništvu države i graðevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuæe, odnosno

• Dodjelu graðevinskog materijala za popravke/obnovu ili izgradnju obiteljske kuæe ili stana.

Moram li imati hrvatsko državljanstvo da bih imao to pravo?

Hrvatsko državljanstvo nije preduvjet za pravo na stambeno zbrinjavanje unutar podruèja od posebne državne skrbi za povratnike koji su prije rata prebivali na podruèjima od posebne državne skrbi (èlanak 7. Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi).

Slika 3. Novo naselje u Graèacu 13 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

POVRAT IMOVINE

Kuæa mi je zauzeta zbog èega sam prije nekoliko godina podnio zahtjev za njezin povrat, meðutim ništa se nakon toga nije dogodilo. Što mogu uèiniti kako bih svoju kuæu što prije vratio?

Ako je vaša kuæa zauzeta na legalan naèin (privremeni korisnik ima rješenje o korištenju vaše imovine), za privremenog korisnika mora se najprije osigurati alternativno stambeno rješenje ukoliko on ima pravo na stambeno zbrinjavanje u skladu sa Zakonom o podruèjima od posebne državne skrbi. Trenutak iseljavanja iz vaše imovine mijenja se ovisno o modelu stambenog zbrinjavanja kojim se privremeni korisnik zbrinjava. Ako je taj korisnik dobio pravo na:

• najam obiteljske kuæe ili stana u državnom vlasništvu: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 15 dana od dana zakljuèivanja ugovora o najmu.

• najam ošteæene obiteljske kuæu u državnom vlasništvu i dodjelu graðevinskog materijala: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 90 dana od dana posljednje isporuke graðevinskog materijala.

• graðevinsko zemljište u državnom vlasništvu i graðevinski materijal za izgradnju obiteljske kuæe: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 90 dana od dana zadnje isporuke graðevinskog materijala.

• graðevinski materijal za popravke, obnovu ili izgradnju obiteljske kuæe ili stana: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 90 dana od dana zadnje isporuke graðevinskog materijala.

U roku od 15 dana od dana isteka roka za iseljenje privremenog korisnika, Ured državnog odvjetnika æe podnijeti tužbu za iseljenje protiv privremenog korisnika koji se nije iselio. Savjetujemo Vam da se obratite Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice kako biste dobili obavijest o statusu vašeg predmeta.

14  Vlada Republike Hrvatske obeæala je da æe se imovina vratiti svim vlasnicima do kraja 2004. godine, meðutim oèekuju se poteškoæe u nekim opæinama kao što su Knin, Vojniæ, Sunja, Karlovac, Graèac, Obrovac i Benkovac.

Nalazim se u procesu povrata imovine a èuo sam kako je u nekim sluèajevima povrata Podruèni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice poticao vlasnike i privremene korisnike da zakljuèe ugovore o najmu, tako da privremeni korisnik može ostati u imovini. U sluèaju zakljuèenja takvog ugovora, kakve su posljedice za moja buduæa prava što se tièe moje imovine?

Misija OESS-a upoznata je s èinjenicom da Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice potièe sklapanje takvih privatnih ugovora izmeðu vlasnika i korisnika u sluèajevima zauzete imovine. U podruèju Benkovca izvjestan broj vlasnika pristao je da iznajmi svoje nekretnine sadašnjim korisnicima, a Caritas se obvezao da æe plaæati najamninu dok za te korisnike ne bude osiguran državni smještaj. Misiji OESS-a poznato je da su vlasnici u Kninu dali pismeni pristanak na daljnji ostanak korisnika u njihovim nekretninama. Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice smatra takve sluèajeve “riješenima”, te izdaje obrazac PP11. Kako se Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice više ne smatra nadležnim za takve sluèajeve, vlasnici nekretnina o kojima je rijeè moraju biti svjesni da se ne mogu oslanjati ni na kakvu pomoæ od strane Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice ukoliko u buduænosti doðe do bilo kakvog spora u pogledu dogovora sa korisnikom, odnosno vlasnikovog stvarnog povrata imovine (primjenjuje se Zakon o najmu stanova).

Podnio sam dokaz Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice da privremeni korisnik koji koristi moju kuæu posjeduje imovinu u BiH. Zašto taj privremeni korisnik još uvijek koristi moju kuæu?

Ako privremeni korisnik posjeduje u Bosni i Hercegovini imovinu u kojoj se može stanovati, a koja mu je dostupna (nije zauzeta, ošteæena ili uništena), on nema pravo na stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj, meðutim može imati pravo na

15 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

privremeni smještaj sve dok Vlada Republike Hrvatske o tome nema nikakav dokaz. Ako je to sluèaj, od takvog korisnika se neæe tražiti da se iseli prije nego što mu Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka odnosno Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice ne osigura privremeni smještaj. Opæenito, Ministarstvo mora, turizma, prometa, i razvitka, odnosno Uprava za prognanike i izbjeglice, još uvijek se uvelike oslanja na pisane izjave podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje odnosno privremeni smještaj o posjedovanju imovine na teritoriju bivše SFRJ (kao što je Bosna i Hercegovina) i za sada im provjera tih izjava nije prioritet. Ukoliko imate ili možete pribaviti pouzdane dokaze o èinjenicama koje tvrdite, obavijestite o tome Upravu za prognanike, povratnike i izbjeglice. Molimo vas da i nas obavijestite o ishodu.

Slika 4. Èlan misije OESS-a savjetuje povratnika

16  STAMBENO ZBRINJAVANJE ZA VLASNIKE OŠTEÆENE PRIVATNE IMOVINE

Ušao sam u posjed svoje kuæe, meðutim ona je ošteæena i neprikladna za stanovanje. Što mogu uraditi?

Neovisno o tome je li štetu prouzroèio privremeni korisnik ili netko drugi, vi vjerojatno zadovoljavate uvjete za dobivanje pomoæi od strane države. Preuzimanjem upravljanja nad vašim imovinom u skladu sa Zakonom o preuzimanju i upravljanju odreðenom imovinom, država je preuzela odgovornost za zaštitu vaše imovine. Ne preporuèujemo vam da tražite odštetu od privremenog korisnika èak i ako smatrate da je on odgovoran za štetu jer izmeðu vas i privremenog korisnika ne postoji nikakav pravni odnos, a èinjenica da je on boravio u vašoj imovini posljedica je pravnog odnosa izmeðu njega i države.

• Vi se trebate prijaviti za stambeno zbrinjavanje u skladu sa Zakonom o podruèjima od posebne državne skrbi. Trebali biste se prijaviti za dodjelu graðevinskog materijala radi popravljanja/obnove ili izgradnje obiteljske kuæe ili stana u Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice. U tu svrhu morate inzistirati da se u obrascu PP11, koji se ispunjava prilikom povratka imovine te koji potpisuje vlasnik, budu navedene sve štete na imovini.

• Ako je šteta veæa od iznosa pomoæi koja je na raspolaganju prema gore spomenutim zakonima a vi želite tražiti naknadu za štetu, možete pokrenuti sudski spor protiv države radi naknade štete.

17 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Ušao sam u posjed kuæe, ali ona je ošteæena. Prijavio sam se za stambeno zbrinjavanje, ali mislim kako æe proæi neko vrijeme dok ne dobijem financijsku pomoæ. Mogu li oèekivati da æe mi država nadoknaditi sredstva koja budem u meðuvremenu uložio u hitne, osnovne popravke kako bih mogao živjeti u toj kuæi?

Ako ste se prijavili za stambeno zbrinjavanje, od države možete dobiti samo graðevinski materijal, ali ne i financijsku naknadu.

Slika 5. Kuæa vraæena u posjed

18  UNIŠTAVANJE IMOVINE

Kako mogu sprijeèiti privremenog korisnika moje kuæe da odnese namještaj i ugraðene dijelove pokuæstva?

Prije iseljenja privremenog korisnika Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice trebao bi napraviti popis te upozoriti korisnika da ne smije odnijeti ili oštetiti ugraðene dijelove pokuæstva i instalacije. Vi bi takoðer trebali zahtijevati od Regionalnog ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice da upozori privremenog korisnika kako æe se prema Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi smatrati odgovornim za štete koje je on poèinio na ugraðenim dijelovima pokuæstva i instalacijama, te da u tom sluèaju Državni odvjetnik može protiv njega pokrenuti postupak radi naknade takvih šteta.

Ako se dogodi pljaèka i uništavanje imovine, treba odmah pozvati policiju i zahtijevati sprjeèavanje daljnje ošteæivanje i odnošenje pokuæstva. U sluèaju “kraðe” ili “ uništenja i ošteæenja tuðe stvari” (vidi dolje), policija je dužna zapoèeti istragu i podnijeti kaznenu prijavu Uredu državnog odvjetnika. Nadalje, od policije se može tražiti pokretanje sudskog postupka radi osiguranja dokaza. Ta radnja može odvratiti privremenog korisnika od daljnjeg demoliranja kuæe. Od policije se takoðer može tražiti pokretanje prekršajnog postupaka zbog remeæenja javnog reda i mira. Ako policija odbije izvršiti vaš zahtjev, možete na temelju èlanka 6. Zakona o policiji pokrenuti stegovni postupak protiv odgovornog policijskog službenika.

Uzmite u obzir sljedeæe: Privremeni korisnik mora ostaviti u kuæi sve ugraðeno pokuæstvo èak i ako ga je sam ugradio, buduæi da ono, jednom kad je ugraðeno, zakonski postaje sastavni dio kuæe i imovina vlasnika kuæe. U takvo pokuæstvo spadaju vrata, prozori, pipe, sanitarne školjke, umivaonici, bojleri, strujomjeri, i sl. Njihovim uklanjanjem privremeni korisnik èini “uništenje i ošteæenje tuðe stvari” što predstavlja kazneni djelo. Odnošenje pokretnih predmeta (primjerice namještaja) koji pripadaju vlasniku smatra se “kraðom”.

19 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Ušao sam u posjed kuæe, ali ona je bila opljaèkana. Kako to mogu ispraviti?

Vidi pod “Stambeno zbrinjavanje vlasnika ošteæene imovine” (strana 13).

Slika 6. Uništena imovina

20  OBVEZA DRŽAVE DA NADOKNADI KORIŠTENJE PRIVATNE IMOVINE

Imaju li vlasnici zauzete imovine pravo na naknadu za razdoblje u kojem je njihova imovina bila pod upravom države i u kojem je bila dodijeljena treæim osobama na korištenje?

Ustav Republike Hrvatske i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predviðaju da vlasnièka prava mogu biti ogranièena zakonom, odnosno preuzeta u interesu Republike Hrvatske, meðutim u takvom sluèaju vlasnik ima pravo na naknadu (Ustav RH, èlanak 50; Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, èlanak 33). Vlasnici koji žele tražiti naknadu od države zato što im je imovina bila oduzeta 1995. godine ili kasnije i dodijeljena privremenom korisniku moraju pokrenuti individualne parnice. Zahtjev za naknadu štete obuhvaæat æe razdoblje koje zapoèinje datumom izdavanja rješenja o privremenom preuzimanju i upravljanju imovinom do 30. listopada/ 31. prosinca 2002.

Osim gore navedenog, izmjene i dopune Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi iz srpnja 2002. godine (èlanak 27, paragraf 4) predviðaju isplate naknade štete za ogranièeni vremenski period. Te izmjene odnose se na razdoblje nakon 30. listopada 2002./ 31.prosinca 2002. i na isplatu naknade štete koju država mora isplatiti zato što zauzetu imovinu nije vratila nakon tih datuma. Izraðen je obrazac nazvan “Nagodba” kako bi se olakšale isplate naknade štete u skladu sa Zakonom o podruèjima od posebne državne skrbi, u kojem se predviða naknada od 7 HRK po èetvornom metru stambene površine. Vlasnik koji potpiše “Nagodbu” ne odrièe se svog ustavnog prava na naknadu štete za razdoblje koje nije obuhvaæeno “Nagodbom”.

21 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Kako mogu dobiti naknadu?

Naknadu možete zatražiti prema Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi za razdoblje od 1. studenog 2002. godine do dana fizièkog povratka vaše imovine tako što æete ispuniti “Nagodbu”.

• Ako ste zatražili povrat svoje imovine prije 1. kolovoza 2002. godine, a imovina vam nije vraæena u posjed do 30. listopada 2002. godine, imate pravo na naknadu za razdoblje koje poèinje od 1. studenog 2002. do datuma kada vam je imovina bila fizièki vraæena.

• Ako ste povrat svoje imovine tražili nakon 1. kolovoza 2002., a ona vam nije bila vraæena u posjed do 31. prosinca 2002. imate pravo na naknadu za razdoblje koje poèinje od 1. sijeènja 2003. godine do fizièkog povrata vaše imovine.

Ako niste tražili naknadu prije datuma povratka, još uvijek možete podnijeti svoj zahtjev za naknadu za razdoblje od 1. studenog 2002./ 1. sijeènja 2003. do datuma fizièkog povrata imovine.

Nedavno sam vratio svoju imovinu i doznao da imam pravo na primanje naknade za razdoblje od 1. studenog 2002. godine do dana fizièkog povratka imovine, ali mi se Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, odnosno Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, još nije obratili.

Da biste dobili naknadu morate se obratiti svom lokalnom uredu Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice ili izravno Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka . Nakon toga dobit æete na potpis poseban ugovor zvan “Nagodba”.

22 Od Ministarstva mora, turizma, prometa, i razvitka/Uprave za prognanik, povratnike i izbjeglice dobio sam obrazac za «Nagodbu» na ime naknade. Trebam li ga potpisati ako se ne slažem s Toèkom 4, paragraf 2 (“Vlasnik prihvaæa ovu naknadu i odrièe se svog prava na traženje kamate ili bilo koje druge štete na temelju naknade za štetu iz paragrafa 1 ove Toèke zbog svoje nemoguænosti da vrati svoj stambeni objekt i dužan je povuæi tužbu ako je istu podnio.”)?

Potpisivanjem «Nagodbe» vlasnik se odrièe svog prava na traženje druge (dodatne) naknade samo za razdoblje obuhvaæeno «Nagodbom» (odnosno, od 1. studenog 2002./1. sijeènja 2003. do datuma fizièkog povratka). Toèka IV, paragraf 2 ni na koji naèin ne ogranièava pravo vlasnika da traži isplatu naknade štete prema zakonu (Ustav RH, Èlanak 50; Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Èlanak 33) za razdoblje koje zapoèinje s datumom dodjele njegove kuæe na privremeno korištenje 1995. godine ili nakon toga, a završava se s datumom prve isplate naknade od strane države Republike Hrvatske prema izmjenama Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi iz srpnja 2002. godine (1. studeni 2002. odnosno 1. sijeènja 2003. godine).

Sudjelovao sam u anketi koju je provela Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, meðutim izjavio sam da ne želim primiti naknadu za razdoblje izmeðu 1.studenog 2002./1.sijeènja 2003. godine i datuma fizièkog povratka imovine. Mogu li ipak tražiti naknadu?

Da. Èak i ako ste izjavili da ne želite primiti naknadu za razdoblje izmeðu 1.studenog 2002./1.sijeènja 2003. godine i fizièkog povratka vaše imovine vi ne gubite pravo na naknadu i još uvijek možete podnijeti svoj zahtjev. Obratite se Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice.

23 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Je li prije potpisivanja “Nagodbe” potrebno pribaviti punomoæ svih suvlasnika?

Da, punomoæ je potrebno dostaviti, osim ako svi suvlasnici osobno ne potpišu «Nagodbu». Ministarstvo mora, turizma, prometa, i razvitka/Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice može predložiti da jedan suvlasnik prima isplate u ime svih suvlasnika. Molimo vas imajte na umu da se od 1. prosinca 2003. godine punomoæ može dati samo odvjetniku, suradniku odnosno krvnom srodniku prvog reda, bratu, sestri ili supružniku (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parniènom postupku, èlanak 45).

Kakva je razlika izmeðu primanja naknade i najma kuæe s Ministarstvom mora turizma, prometa i razvitka?

Polazišta ta dva pravna koncepta temeljno su razlièita.

Naknada:

Država je obvezna isplatiti naknadu zbog stavljanje privatne imovine pod privremeno državno upravljanja bez pristanka vlasnika na to. Ustav Republike Hrvatske predviða takvu moguænost ako je ona u interesu Republike, meðutim samo “prema odšteti koja je jednaka njezinoj tržišnoj vrijednosti “ (Èlanak 50). Odredba o naknadi u Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi (Èlanak 27, paragraf 4) odnosi se samo na razdoblje nakon 30. listopada/31. prosinca 2002. godine i propuštanje države da fizièki vrati imovinu nakon tih datuma, a ustavnu odredbu dotièe samo djelomièno.

Najam:

Ugovor o najmu predstavlja ugovor izmeðu dvije strane pod uvjetima utvrðenim pristankom obiju strana (trajanje korištenja, iznos najamnine, i sl.). Koliko je

24 Misiji OESS-a poznato, Ministarstvo mora, ,turizma, prometa i razvitka do sada nije sklopilo niti jedan ugovor o najmu s vlasnicima kuæa. Vlasnici trebaju uzeti u obzir da bi se tako ostvarene najamnine mogle smatrati oporezivim prihodom.

25 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

OBNOVA OŠTEÆENE I UNIŠTENE IMOVINE

Moja kuæa bila je ošteæena/uništena za vrijeme rata, a ja još nisam podnio zahtjev za obnovu. Mogu li je još uvijek zatražiti?

Ne možete. Rok za podnošenje zahtjeva za obnovu istekao je 30. rujna 2004. godine. Vi se trebate prijaviti za dodjelu graðevinskog materijala za popravljanje/ obnovu ili izgradnju obiteljske kuæe ili stana kod Regionalnog ureda za prognanike, povratnike, i izbjeglice ukoliko se vaša imovina nalazi unutar podruèja od posebne državne skrbi. Meðutim, znajte da æete dobiti graðevinski materijal u skladu sa Zakonom o za obnovi tj. 35 m² + 10m² po osobi.

Moja kuæa bila je tijekom rata ošteæena/uništena i nije obnavljana. Ima li država pravo ukloniti ošteæenu imovinu?

Država ima pravo ukloniti nekretninu bez pristanka vlasnika SAMO ako ošteæena nekretnina predstavlja opasnost po javnu sigurnost i zdravlje. U tom sluèaju od vlasnika bi se moglo tražiti plaæanje troškova uklanjanja. Ako ošteæena nekretnina ne predstavlja nikakvu konkretnu opasnost, država je ne smije ukloniti bez pristanka vlasnika. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo prijašnje vlade pokrenulo je u proljeæe 2003. godine inicijativu za “obnovu i saniranje podruèja duž glavnih turistièkih cesta” u koju su bili ukljuèeni i planovi za uklanjanje ošteæenih nekretnina.

Pripremljeni su Upitnici za vlasnike ošteæenih nekretnina i njihovo distribuiranje zapoèeto je preko Srpskog demokratskog foruma. Meðutim, koliko je Misiji OESS-a poznato, ta inicijativa nije dovela do znaèajnih aktivnosti uklanjanja, ni za vrijeme prijašnje, ni za vrijeme sadašnje vlade.

26 Slika 7. Mjesto obnove u Smilèiæu

27 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

NAKNADA ZA ŠTETU KOJU SU PROUZROÈILE VOJSKA I POLICIJA, TE ZA ŠTETU NASTALU TERORISTIÈKIM ÈINOM

Kako zakoni o naknadi štete nastale u ratu, koji su doneseni u srpnju 2003. godine, utjeèu na parnice povezane sa štetama uzrokovanim teroristièkim aktima te djelovanjem vojske ili policije?

Tri zakona koja su stupila na snagu 1. kolovoza 2003. godine odnose se na opseg odgovornosti Vlade Republike Hrvatske za štete povezane s oružanim sukobom koje su nanesene pojedincima te na štetu za koju Republika Hrvatska odgovara na temelju pravnog sljedništva bivše Socijalistièke Federativne Republike Jugoslavije.

• Osobe koje nisu pokrenule parnicu radi naknade štete uzrokovane teroristièkim aktima (prije sijeènja 1996.), odnosno štete koju je prouzroèila vojska odnosno policija ( prije studenog 1999.) prema novim zakonima to neæe moæi uèiniti zato što je nastupila zastara.

• Osobe koje su pokrenule parnicu i èiji je tužbeni zahtjev sud odbacio u skladu s gornjim Zakonima imaju pravo podnijeti zahtjev za obnovu. Rok od 30. rujna 2004. ne odnosi se na tu kategoriju korisnika.

• Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed teroristièkih akata i javnih demonstracija ogranièava naknade na osobne tjelesne povrede, te time znatno ogranièava odgovornost države za štete poèinjene teroristièkim djelovanjem u odnosu na zakonske odredbe koje su važile do 1996.

Štete na imovini, koje vjerojatno saèinjavaju veæinu predmeta, više nisu obuhvaæene novim zakonima, pa sud takve zahtjeve odbacuje. Kako Zakon o

28 šteti nastaloj uslijed teroristièkih akata i javnih demonstracija predviða da æe se materijalne štete nadoknaðivati prema Zakonu o obnovi, ošteæenici æe takve odbaèene predmete morati proslijediti Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kako bi ih nadležni Uredi državne uprave u županijama, Uredi za prostorno planiranje, stambena komunalna pitanja, izgradnju i zaštitu okoliša te Odjeli za obnovu mogli riješiti. Nažalost, uvjeti iz Zakona o obnovi iskljuèuju odreðene vrste imovine, što znaèi da odreðen broj ošteæenika èija imovina ne ispunjava uvjete propisane Zakonom o obnovi više neæe imati na raspolaganju nikakav pravni lijek.

Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata sužava definiciju štete sadržanu u Zakonu o obveznim odnosima prije 1996.g. i na taj naèin takoðer ogranièava odgovornost države za štete koje je prouzroèila hrvatska vojska, odnosno policija.

29 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

KONVALIDACIJA/MIROVINE

Bivšem Mirovinskom fondu plaæao sam doprinose 11,5 godina, meðutim minimalni period uplaæivanja doprinosa za ostvarivanje prava na mirovinu je 15 godina. Mogu li dobiti natrag svoje ranije uplaæene doprinose ili mirovinu na temelju 11,5 godina uplaæivanja doprinosa?

Ovo pitanje moglo bi utjecati na mnoge ljude, buduæi da je moguænost uplaæivanja doprinosa Mirovinskom fondu za poljoprivrednike uvedena tek 1980. godine. To je razlog zbog kojeg su mnogi obveznici plaæanja doprinosa tj. poljoprivrednici uplaæivali doprinose samo 11,5 godina (od 1980-1991) prije poèetka sukoba, s tim da su onda prestali uplaæivati doprinose iz razloga što njihovo podruèje više nije bilo pod kontrolom hrvatskih vlasti. Za ostvarivanje prava na mirovinu, meðutim, najkraæi period uplaæivanja doprinosa je 15 godina, a najniža starosna dob je 65 godina za muškarce te 60 godina za žene.

Od obveznika plaæanja doprinosa koji su podnijeli zahtjeve za konvalidaciju za razdoblje od 1991.-1995. godine izmeðu 10. travnja 1998. i 10. travnja 1999., Mirovinski je fond tražio uplatu još jedne rate kako bi ispunili minimalne uvjete. Oni koji nisu podnijeli zahtjeve za konvalidaciju u navedenom razdoblju moraju plaæati doprinose na mjeseènoj osnovi. Iznos doprinosa odreðuje Mirovinski fond na temelju njihovih prihoda, broja èlanova obitelji, itd.

Prije rata bio sam umirovljenik. a tijekom rata ostao sam u Kninu i nisam primao mirovinu. Imam li pravo na retroaktivnu isplatu za taj period?

Ako ste zahtjev podnijeli prije 1. sijeènja 1999, imate pravo na tri godine retroaktivne isplate (raèunajuæi od podnošenja zahtjeva). Meðutim, ako je vaš zahtjev podnesen nakon 1. sijeènja 1999., imat æete pravo samo na retroaktivnu isplatu za prethodnih 12 mjeseci.

30  Što se tièe retroaktivne isplate mirovina od 1991. do datuma podnošenja zahtjeva za nastavak isplate od strane Hrvatskog mirovinskog fonda, morate uzeti u obzir sljedeæe: ako su umirovljenici dobivali bilo kakvu isplatu od takozvanog “para fonda” vlasti “Republike Srpske Krajine” smatrat æe se da takvi umirovljenici nemaju pravo na retroaktivnu isplatu mirovina od strane Hrvatskog mirovinskog fonda za spomenuto razdoblje. Nadalje, Europski sud za ljudska prava odbio je razmotriti zahtjev troje umirovljenih hrvatskih Srba èije je zahtjeve za retroaktivnu isplatu mirovina za period trajanja rata odbio Hrvatski mirovinski fond. U spomenutoj odluci Europskog suda za ljudska prava kljuèna je bila èinjenica da iako je pravo na mirovinu obuhvaæeno jamstvom na “posjed” unutar Europske konvencije o ljudskim pravima, ovo pravo ne obuhvaæa i pravo da se zahtijeva odreðeni iznos mirovine. Odluka Europskog suda za ljudska prava mogla bi dovesti do negativnog rješenja mnogih sliènih zahtjeva koji su ostali neriješeni pred hrvatskim sudovima i Mirovinskom fondu.

31 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

STATUSNA PRAVA

Prije rata imao sam stalno boravište u Hrvatskoj; još se nisam vratio u Hrvatsku i sve do sada nisam uspio regulirati svoj sta- tus. Kako na moju situaciju utjeèe Zakon o strancima, koji je donesen u srpnju 2003. godine?

Oni koji su stekli status stranca na stalnom boravku u Hrvatskoj na dan 8. listopada 1991. (proglašenjem Republike Hrvatske neovisnom i samostalnom državom te donošenjem Zakona o kretanju i boravku stranaca) moraju, prema Zakonu o strancima, zatražiti obnovu statusa stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj do 31. prosinca 2004. Ako to ne uèine, njihov status prestaje po sili zakona s 31. prosincem 2004.

Prema Ministarstvu unutarnjih poslova, osobe koje su imale stalno boravište u Hrvatskoj i koje su napustile Hrvatsku prije 8. listopada 1991. godine NISU automatski po službenoj dužnosti brisane iz registra stanaca od strane Ministarstva unutarnjih poslova, te su tako takoðer stekle status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. Meðutim, te su osobe možda brisane iz registra stanaca, nakon 1995. godine ako nisu ispunile zakonsku obvezu prijavljivanja svoje odsutnosti iz zemlje u periodu koji je duži od godinu dana.

Zakon od svih podnositelja zahtjeva za regulaciju statusa traži prijavu prebivališta u Republici Hrvatskoj. To može predstavljati problem onima koji se nisu vratili zato što nemaju pristupa svojoj predratnoj kuæi (zauzeta/ošteæena/uništena imovina, izgubljena stanarska prava). U takvim sluèajevima, prije podnošenja zahtjeva za reguliranje statusa, osobe trebaju prijaviti prebivalište na adresi njihove imovine (èak i ako je ona zauzeta i/ili uništena), kod roðaka, prijatelja ili na adresi kolektivnog centra.

Podnositelji zahtjeva koji su u prošlosti veæ imali status stranca na stalnom boravku moraju podnijeti samo dokaz o ranijem prebivalištu (staru osobnu

32 iskaznicu) i dokaz o zdravstvenom osiguranju, meðutim takve osobe ne moraju dokazivati postojanje prihoda za uzdržavanje i osigurani smještaj, što se, prema Zakonu, traži samo od podnositelja koji po prvi put podnose zahtjev. Ostale dokumente, kao što je izjava o razlozima napuštanja Hrvatske, dokaz o završenom školovanju, dokaz o prebivalištima podnositelja zahtjeva u periodu izmeðu 1991. godine i vremena podnošenja zahtjeva za regulaciju statusa, itd..nisu predviðeni Zakonom. Molimo vas prijavite OESS-u bilo kakve probleme u ovom pogledu.

Osobe koje su na dan 8. listopada 1991. stekle status, ali su kasnije bile brisane s popisa stranaca na stalnom boravku, moraju ispuniti obrazac za obnavljanje postupka u skladu s Naputkom Ministarstva unutarnjih poslova iz travnja 2000. i podnijeti prateæu dokumentaciju. OESS još uvijek pregovara s Ministarstvom unutarnjih poslova u pogledu spomenutog obrasca i dokumenata potrebnih za obnavljanje statusa ove kategorije potencijalnih korisnika èlanka 115.

Meðunarodna zajednica zatražila je od Ministarstva unutarnjih poslova pokretanje zakonske procedure koja bi dovela do izmjene i dopune Zakona o strancima s ciljem produženja roka (koji je sada do 31. prosinca 2004) za reguliranje statusa stranca na stalnom boravku u Republici . Hrvatski Sabor ce usvojiti te zakonske izmjene i dopune u sijecnju-veljaci 2005. U meduvremenu, medutim zahtjev za obnovu statusa stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj može se podnijeti. Ministarstvo unutarnjih poslova ce ih staviti na cekanje te ce ih obraditi cim rok bude na snazi.

U sluèaju da osoba propusti propisani rok, to ne znaèi da ona više uopæe ne može steæi status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. To samo znaèi da se prethodno opisani povoljni uvjeti više neæe primjenjivati na tu osobu, veæ æe se ta osoba tretirati kao imigrant koji po prvi put podnosi zahtjev za regulaciju statusa u Republici Hrvatskoj.

33 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

PODRUÈJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI prema Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi (“Narodne novine”, br. 26/03 – proèišæeni tekst) – èlanak 4. i èlanak 5.

*UDQLFH

'UåDYQDJUDQLFD

2SüLQVNDJUDQLFD

äXSDQLMVNDJUDQLFD

2EDOD

2SüLQD

33'6,

33'6,,

33'6,,,

Slika 8. Karta podruèja od posebne državne skrbi

34 U èlanku 4. navode se podruèja posebne državne skrbi prve i druge skupine – opæine, gradovi i naselja koja su bila okupirana, i to:

Prvoj skupini pripadaju u cijelosti podruèja gradova i opæina: Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Èeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovaèko primorje, Dragaliæ, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvièka Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojniæ, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovaèka.

Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima: Osijek – naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš, Tenja. Vinkovci – naselje: Mirkovci.

U èlanku 5. navode se podruèja posebne državne skrbi druge skupine, opæine, gradovi i naselja koja su bila okupirana, i to:

Drugoj skupini pripadaju u cijelosti podruèja gradova i opæina: Bariloviæ, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Èaèinci, Drniš, Ðulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogiæevci, Gospiæ, Graèac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovièke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okuèani, Otoèac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polaèa, Poliènik, Posedarje, Promina, Ružiæ, Saborsko, Siraè, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grðevac, Voæin, Vrhovine i Zemunik Donji.

Drugoj skupini pripadaju naselja u gradovima: Daruvar – naselja: Markovac, Vrbovac, Dubrovnik – naselja: Bosanka, Brseæine, Dubravica, Donje Obuljeno, Èajkovica, Èajkoviæi, Gornje Obuljeno, Gromaèa, Kliševo, Knežica Komolac, Ljubaè, Mokošica, Mravinjac, Mrèevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno, Zaton, Karlovac – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Broðani, Cerovac Vukmaniæki, Donja Trebinja, Donji

35 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Sjenièak, Gornja Trebinja, Gornji Sjenièak, Ivankoviæ Sela, Ivoševiæ Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac - dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaiæ Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjeroviæi, Okiæ, Popoviæ Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušiloviæ, Udbinja, Utinja, Vukmaniæ, Sisak– naselja: Blinjski Kut, Klobuèak, Letovanci, Madžari, Staro Selo, Slatina – naselja: Goleniæ, Ivanbrijeg, Lukavac, Virovitica – naselje: Jasenaš, Vodice – naselja: Èista Mala, Èista Velika, Grabovci, Zadar – naselja: Babindub, Crno.

Napomena: Za primjenu odredbi Zakona o stambenom zbrinjavanju na podruèjima posebne državne skrbi nije od znaèaja kojoj skupini podruèja posebne državno skrbi pripada odreðena opæina, grad ili naselje.

36 POPIS UREDA ZA PROGNANIKE, POVRATNIKE I IZBJEGLICE

1. VUKOVAR OSIJEK Kardinala A. Stepinca 45 Europska Avenija 10 032/442-121 031/211-665 032/441-633 031/211-977

2. PETRINJA GLINA Trg narodnih uèitelja 4 Trg bana J. Jelaèiæa 2 044/813-606 044/882-203

SISAK Trg bana J. Jelaèiæa 6 044/523-463 044/524-633

3. ZAGREB RIJEKA Zaharova 7 Finderleove stube 4 01/6055-192 051/330-192 01/6055214 051/330-575

VARAŽDIN PULA V. Vodnika 6 (P.P 96) Gabrijele Emo 1 042/233-402 052/543-500 042/233-402 051/543-697

4. KNIN GRAÈAC Prolaz bana P. Zrinskog 4 Park sv. Jurja 1 022/662-050 023/773-333 022/664-675 023/773-333

ZADAR SPLIT Obala kneza Branimira 4/e Vukovarska 13 023/315-770 021/360-352 023/315-270 021/360-353

OBROVAC DUBROVNIK Dmitra Zvonimira bb Dr. Ante Starèeviæa 41 023/689-036 020/427-355 023/689-036 020/416-602

37 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

BENKOVAC MAKARSKA Ante Starèeviæa 4e Dr. Jakova Dudana 3 023/682-222 021/611-860 023/682-222 021/611-860

5. GOSPIÆ SLUNJ Kralja P. Krešimira 32 Školska 3 053/574-190 047/801-414 053/574-191 047/777-789

KARLOVAC PLAŠKI Senjska 29 Vladimira Nazora 2 047/612-753 047/573-262 047/612-752 047/573-262

VOJNIÆ KORENICA Trg S. Radiæa 1 Trg Sv. Jurja 5 047/883-443 053/776-488 047/811-880 053/776-488

KRNJAK Krnjak 5 047/727-066 047/727-066

6. PAKRAC BJELOVAR Trg J. Bana Jelaèiæa 6 Frana Supila 8 034/412-083 043/241-941 034/412-083 043/220-942

POŽEGA SLAV. BROD Josipa Runjanina 1 a Trg pobjede 4/3 034/312-098 035/443-360 034/312-099 035/400-841

Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees, Radnièka cesta 22/I, Zagreb Phone: 00385 1 618 4820, Fax: 000385 1 618 4708, 618 4827

38  POPIS UREDA OESS-A

OSCE ZAGREB OSCE KARLOVAC Florijana Andrašeca 14 Gajeva 2 10 000 ZAGREB 47 000 KARLOVAC Tel: +385 (1) 309-6620 Tel: +385 (47) 422-230, 612-980,-3 Fax: +385 (1) 309-6621 Fax: +385 (47) 422-246

OSCE VUKOVAR OSCE GOSPIÆ Ive Tijardoviæa 60 Kaniška 27 32 000 VUKOVAR 53 000 GOSPIÆ Tel: +385 (32) 428 452 Tel: +385 (53) 756 257 Fax: +385 (32) 428 466 Fax: +385 (53) 756 260

OSCE OSIJEK OSCE ZADAR Šetalište Kardinala F.Šepera 3 Put Murvice 14-16 31 000 OSIJEK 23 000 ZADAR Tel: +385 (31) 212 822 Tel: +385 (23) 250 556 Fax: +385 (31) 212 766 Fax: +385 (23) 250 323

OSCE SISAK OSCE KNIN Galdovaèka 4 13 Gojka Šuška 44 000 SISAK 22 300 KNIN Tel: +385 (44) 741 567 Tel: +385 (22) 660 122 Fax: +385 (44) 741 580 Fax: +385 (22) 662 922

OSCE PAKRAC OSCE SPLIT Trg 76 Bataljuna 4 Kralja Zvonimira 14/7 34 550 PAKRAC 21 000 SPLIT Tel: +385 (34) 412 916-7 Tel: +385 (21) 483 200 Fax: +385 (34) 411 656 Fax: +385 (21) 483 222

Misija OESS-a ima urede koji rade sa skraæenim radnim vremenom i u drugim mjestima u Hrvatskoj. Radi više informacija o toènom radnom vremenu molimo obratite se najbližem uredu OESS-a kako je navedeno.

OSCE Baranja OSCE Hrvatska Kostajnica Kralja Tomislava 39 Školska 8 31 300 BELI MANASTIR 44 300 HRV. KOSTAJNICA Open on Tuesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Osijek Contact OSCE Sisak

39 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

OSCE Glina OSCE Graèac Žrtava domovinskoga rata 67 Mile Budaka 37 44 400 GLINA 23 440 GRAÈAC Open on Wednesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Sisak Contact OSCE Zadar

OSCE Benkovac Ivana Meštroviæa 17 23 420 BENKOVAC Open part-time Contact OSCE Zadar

40  POPIS UREDA UNHCR-A

UNHCR Predstavništvo u Republici Hrvatskoj Republike Austrije 25, 10 000 Zagreb hrvza@unhcr.ch Tel: +385-1 3713 555 Fax: +385-1 3713 442

UNHCR Sisak UNHCR Knin S. i. A. Radica 50 Ulica dr. Franje Tudjmana 2 44 000 Sisak 22 300 Knin hrvsi@unhcr.ch hrvkn@unhcr.ch Tel: +385-44 521 398 Tel: +385-22 664 747 Fax: +385-44 524 825 Fax: +385-22 663 942

41 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Ova brošura dio je Javne kampanje o širenju svijesti s ciljem promicanja pomirbe i održivog povratka. 42

GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

1 December 2004 1 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

OSCE Mission to Croatia

Author of publication OSCE Mission to Croatia

Publisher OSCE Mission to Croatia

Editor OSCE Mission to Croatia

Cover design and graphic design Zoran Žitnik

English translation Integra

Copies 500

Print Columna, Split Tijardoviæeva 16 ISBN 953-99674-3-0 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilišna knjižnica - Zagreb

UDK 364.65-054.75(497.5)(036) 342.726-054.75(497.5)(036)

ORGANISATION for Security and Cooperation in Europe. Mission to Croatia Guidance for returnees to Croatia /<author of publication OSCE Mission to Croatia>. - Zagreb : OSCE Mission to Croatia, 2004.

Izv. stv. nasl.: Vodiè za povratnike u Republiku Hrvatsku.

ISBN 953-99674-3-0

I. Povratnici -- Hrvatska -- Pravna regulativa -- Vodiè

2 441201173  TABLE OF CONTENT

Introduction 5

State housing for former holders of occupancy/tenancy rights outside the area of special state concern 7

State housing for former holders of occupancy/tenancy right and others inside the Area of Special State Concern 12

Repossession of property 14

Housing care for owners of damaged private property 17

Looting 19

State Obligation to compensate use of private property 21

Reconstruction of damaged and destroyed properties 26

Compensation for damage caused by armed forces and police and for damage caused by terrorist acts 28

Convalidation/Pension issues 30

Status rights 32

Areas of Special State Concern 34

List of ODPR offices 37

List of OSCE offices 39

List of UNHCR offices 41

3 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

4  INTRODUCTION

Dear readers,

The OSCE Mission to Croatia has recognized the need for additional return related information to be provided through the distribution of guidance for return- ees, refugees, expelled and displaced persons. The intention of this brochure is to address the main issues faced by these categories of people, however the information provided within is not exhaustive. Therefore we encourage you to approach any local State institutions or OSCE offices, UNHCR mobile teams (the lists of ODPR, OSCE and UNHCR offices are attached at the end of this brochure), or local non-governmental organizations for further clarification.

Figure 1. Croatian Prime Minister and Head of OSCE Mission to Croatia visiting returnees

5 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

6  STATE HOUSING FOR FORMER HOLDERS OF OCCUPANCY/TENANCY RIGHTS OUTSIDE THE AREA OF SPECIAL STATE CONCERN 1 I was the holder of an occupancy/tenancy right over an apart- ment in the areas outside the Areas of Special State Concern. Will the occupancy/tenancy right be returned to me so that I can purchase the apartment under favorable conditions from the 1990s?

No, an occupancy/tenancy right can not be returned to you and you can not be compensated for its lost. The occupancy/tenancy right as a legal institute does not exist in the legal system of the Republic of Croatia anymore. The 1995 Law on Lease of Apart- ments abolished the institute of occupancy/tenancy rights and granted the status of a lessee to those who have not privatized their apartment due to different reasons. However, the only available option is to apply for housing care that will be provided outside the Areas of Special State Concern. See next question.

I was a holder of tenancy rights for an apartment outside the Areas of Special State Concern and would like to apply for housing care. Who is eligible, what is the procedure, what type of hous- ing is available and will I be able to obtain housing in my pre- war place of residence?

Eligibility

A Conclusion adopted by the Government (12 June 2003) and a subsequent Implementation Plan (24 October 2003) have created a mechanism for the provision of State housing to former holders of occupancy/tenancy rights (OTR) outside the Areas of Special State Concern (ASSC).

1 Refer to the map of the areas of special state concern in annexe

7 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Although the documents do not have the status of a law, they currently provide the most tangible opportunity for former occupancy/tenancy right holders to se- cure housing in Croatia. They are relevant for individuals who are displaced and currently residing outside of Croatia and who would like to return and to stay, as well as for those former occupancy/tenancy right holders whose occupancy/ten- ancy rights were terminated, but who never left Croatia and would like to stay.

Further preconditions for eligibility are that the applicant does not own or co- own another family house or apartment on the territory of the former Yugoslavia, or did not sell, give away or alienat it after 8 October 1991 and has not obtained the legal position of a protected lessee. Only one request is permissible on behalf of all members of the former household. The current deadline for application is 31 December 20042. The Government of Croatia has decided to extend the deadline for application until the 30 June 2005. It is supposed that the decision will soon be published in the Official Gazette.

Procedure

Requests for housing care on completed application form have to be submit- ted in person to the Regional Offices for Displaced Persons, Returnees and Refu- gees, or to the Croatian Embassies/Consulates or to the UNHCR offices or to the NGOs that collect the applications for the UNHCR or have to be sent by registered mail to the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and De- velopment/ Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees (10 000 Zagreb, Radnicka cesta 22/I), or via Embassies/Consulates.

The format of the request has to be on a standard form on an A3 paper for- mat. However, the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and Devel- opment/ Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees will also accept and process requests submitted in A4 format in case that the content of such request corresponds to the standard form as well as that all papers are bound, sealed and authorized by a public notary or if each paper is authorized by a public notary.

2 The extension of the application’s deadline is being considered. Please contact one of the Regional Offices for Displaced Persons, Returnees and Refugees or one of our OSCE offices or the UNHCR field teams for updated information on the deadline for application.

8  Supporting documentation to be submitted includes:

• Copy of Identification Documents for adults, or copy of birth certificate or citizenship certificate (domovnica) for minors

• Proof of former residence in an apartment for which occupancy/tenancy rights were terminated (contract/decision on allocation of occupancy/ten- ancy rights that can be, upon request, obtained from the archive office, court decision on cancellation of occupancy/tenancy rights, etc.)

• Statement expressing the applicant’s wish to return and live in Croatia

• Statement that applicant does not own property in the former SFRY

Note: the applicant’s statement must be certified by a Public Notary.

Public notary fees

All applicants are exempt from paying the public notary fee in accordance with the LASSC. However they must pay the public notary award unless the applicant proves his/her unfavourable social status (with a tax office certificate, unemployment office certificate or pension certificate etc.) Please note that if you own property, you will not be exempt from paying the award.

Type of housing available

Beneficiaries can have the following options:

• Obtain a state-owned apartment for lease.The lease agreement will be concluded between the MMATTD/ODPR and the beneficiary of the housing care for an indefinite period of time, although the possibility of concluding a lease agreement of limited time also exists. The amount of rent corresponds to the so-called ‘protected rent” from the Law on Areas of Special State Concern - LASSC (1.52 kunas per m2).

9 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

• Purchase an apartment under favorable conditions according to the Law on Subsidized Housing Construction (POS). (Note: the price of such apart- ments is higher than 60 per cent of the market value. It is, however, much higher than the price paid by former occupancy/tenancy rights holders who purchased their apartments during the 1990 according to the Law on Sale of Apartments on which Occupancy/Tenancy Rights existed).

The Law on Socially Subsidised Housing Construction offers the possibil- ity to purchase an apartment under more favourable than market condi- tions (meaning that the right to purchase an apartment from the so-called POS programme have all financially secured citizens of the RoC whose monthly income is three times higher then the monthly credit instalment). The buyer immediately pays 15% of the estimated apartment value and 85% is credited by the bank, the State, local self-government through a bank loan. The maximum length of credit payment through instalments is 30+1 year with an average interest rate of 4%. It is also possible to delay payment of credit for one year.

The amount of square meters that will be granted to a housing care benefi- ciary, both for lease and purchase option, will be determined in accordance with the provisions of the Law on Reconstruction meaning 35 m² plus 10 m² for each additional family member.

Possibility of obtaining housing in pre-war place of residence.

Based on the adopted legislation by the Government of Croatia, most of the beneficiaries will be granted housing in the pre-war place of residence, but there could be a few exceptions. This means that there is no guarantee that housing will be provided in the pre-war place of residence. This refers mainly to munici- palities in which, for different reasons, the construction of apartments in line with the POS Law is not intended/ foreseen. The Implementation Plan stipulates that housing will be provided “primarily in those areas of the Republic of Croatia (cities and municipalities) where those persons had resided, i.e. used socially owned apartments.” If that is not feasible, housing will be provided in other areas of Croatia. If an eligible beneficiary does not want to be accommodated outside the mu-

10  nicipality or town of former residence, he can opt to wait for housing care to be provided in the area of former residence.

Do I have to have Croatian citizenship in order to be eligible?

Croatian citizenship limits eligibility with regard to the type of housing which the beneficiary can obtain, i.e. lease or purchase of the apartment. For the pur- chase option, citizenship is required, but not for the lease option and all those who are either Croatian citizens or have the status of permanently residing for- eigner in the Republic of Croatia can apply. The right to purchase an apartment, however, according to the POS law is limited to Croatian citizens only. The Mis- sion is advocating extension of this right also to those who have permanently residing foreigner status or who re-established this status in accordance with Art. 115 of the Law on Foreigners.

Figure 2. POS apartment buildings in Sisak

11 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

STATE HOUSING FOR FORMER HOLDERS OF OCCUPANCY/TENANCY RIGHT AND OTHERS INSIDE THE AREA OF SPECIAL STATE CONCERN3

I am a young returnee without any habitable property on the territory of former Yugoslavia or I was the holder of occupancy/ tenancy rights for an apartment inside the Areas of Special State Concern and would like to apply for housing care. Who is eli- gible and what is the procedure?

Eligibility

The Law on the Areas of Special State Concern (LASSC) stipulates that persons or members of their household (i.e. several requests per prewar house- hold are permissible if it refers to newly established families) are eligible for hous- ing care if they do not own or co-own another habitable family house or apart- ment on the territory of the former Yugoslavia (Art 38 LASSC), or if they have not sold, given away or alienated it after 8 October 1991 and if they have not obtained the legal position of a protected lessee. Although former occupancy/ tenancy right holders are not given priority in relation to different groups of eligible beneficiaries (after temporary users of other persons’ property, residents of col- lective centers, and returnees/settlers to/in the ASSC), the Government stated that special funding would be made available to provide apartments to former occupancy/tenancy right holders inside the ASSC.

Procedure

Requests for housing care on completed application form have to be submit- ted in person to the Regional Offices for Displaced Persons, Returnees and Refu- gees, or to the Croatian Embassies/Consulates or to the UNHCR offices or to the NGOs that collect the applications for the UNHCR or have to be sent by registered mail to the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and De- velopment/ Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees (10 000 3 Refer to the map of the Areas of Special State Concern in annexe

12  Zagreb, Radnicka cesta 22/I), or via Embassies/Consulates. The deadline for submitting applications for housing care inside the Areas of Special State Con- cern is not prescribed by Law i.e. it is open without a final deadline.

Type of housing available

Applicants can apply for either:

• Lease of a state-owned family house or apartment,

• Lease of a state-owned damaged family house and the allocation of build- ing material,

• Allocation of state-owned construction plot and building material for the construction of a family house, or

• Allocation of building material for repairs/reconstruction or construction of a family house or apartment.

Do I have to have Croatian citizenship in order to be eligible?

Croatian citizenship is not a precondition for eligibility for the provision of housing care inside the ASSC for returnees who used to reside in those areas prior to the war (Art. 7 LASSC).

Figure 3. A new settlement in Gracac

13 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

REPOSSESSION OF PROPERTY

My house is occupied and I applied for repossession a few years ago but nothing happened after that. What can I do to repossess it as soon as possible?

If your house is legally occupied (the temporary user has a decision on the use of your property) the temporary user must first be provided with an alternative housing solution if he is entitled to housing care, according to the Law on Area of Special State Concern. Depending on which model of housing care the occupant is provided with, the delay to move out of your property varies. If the occupant received the right to:

• Lease a state-owned family house or apartment: the occupant must move out of your property within 15 days from the day of conclusion of the lease agreement.

• Lease a state-owned damaged family house and the allocation of building material: the occupant must move out of your property within 90 days from the day of the last shipment of the building material.

• Get a state-owned construction plot and the building material for the con- struction of a family house: the occupant must move out of your property within 90 days from the day of the last shipment of the building material.

• Get building material for repair, reconstruction or construction of a family house or apartment: the occupant must move out of your property within 90 days from the day of the last shipment of the building material.

Within 15 days from the day of expiration of the deadline for moving out, the State Attorney’s office shall initiate a lawsuit for eviction against a temporary user who fails to move out. You should approach RODPR to get information on the status of your case.

14  The GoC promised that all owners will repossess their properties before the end of 2004, but it expects to face difficulties in some municipalities such as: Knin, Vojnic, Sunja, Karlovac, Gracac, Obrovac and Benkovac.

I am in the process of repossessing my property and heard that in some repossession cases the RODPR has encouraged owners and temporary users to conclude lease agreements, so the occu- pant can stay in the property. What are the implications for my future rights regarding my property?

The OSCE Mission is aware that ODPR encourages private agreements be- tween owners and occupants in cases of occupied properties. In the area of Benkovac, a number of owners agreed to let their properties to the current occu- pants and Caritas committed to pay the rent until State housing is made available to the occupants. In Knin, the Mission is aware that owners agreed in writing to the continued stay of the occupants in their property. The ODPR considers such cases as “resolved” and issues a PP11 form. Since ODPR considers itself no longer responsible for such cases, owners of the properties in question should be aware that they can not rely on any assistance by the ODPR if any dispute arises in the future regarding the arrangement with the occupant or the owner’s de-facto repossession of the property (the Law on Lease of Apartment applies).

I presented evidence to the ROPDR that the TU (temporary user) who occupies my house owns property in BiH. Why is the TU still occupying my house?

If a TU owns habitable property in BiH, which is accessible to him (not occu- pied, damaged or destroyed) he/she is not eligible for housing care in Croatia, but could still be eligible for temporary accommodation as long as the GoC has no evidence of this. If this is the case, he/she will not be requested to move out before the MMATTD/ODPR provides temporary accommodation. In general,

15 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

however, the MMATTD/ODPR still largely relies on the written statements of the applicants for housing care/temporary accommodation regarding property own- ership on the territory of the former SFRY (such as BiH) and at present does not make verification a priority. If you have or can get reliable evidence of the facts you claim, inform the ODPR accordingly. Keep us abreast of the outcome.

Figure 4. OSCE mission member advising a returnee

16  HOUSING CARE FOR OWNERS OF DAMAGED PRIVATE PROPERTY

I repossessed my house, but it is damaged and not habitable? What can I do?

Regardless of whether the damage was caused by the temporary user or oth- erwise, you probably qualify for assistance from the State. By taking over the administration of your property pursuant to the Law on Temporary Take-Over of Specified Property, the State is responsible for the protection of the property. We do not recommend that you claim compensation payments from the temporary user, even if you believe that he/she is responsible for the damage. No legal rela- tionship exists between you and the TU and the fact that he/she stayed in your property is a result of a legal act between him/her and the State.

• You should apply for housing care according to the Law on the Areas of Special State Concern. You should apply for the allocation of building ma- terial for repairs/reconstruction or construction of a family house or apart- ment in RODPR’s office. For that purpose, you should ensure that the PP11 form, filled during repossession and signed by the owner, describes all the damage at the property.

• If the damage exceeds the value of the assistance possible under the abovementioned laws and you would like to claim compensation for the damage, you can file a lawsuit for compensation against the State.

17 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

I repossessed my house, but it is damaged. I have applied for housing care, but expect that it will take some time before I will receive benefits. Can I expect to be reimbursed by the State if I invest in urgent, basic repairs in the meantime in order to be able to live in the house?

If you applied for housing care, then you can only receive construction mate- rial from the State, but no financial compensation.

Figure 5. A repossessed house

18  LOOTING

How can I prevent the TU (temporary user) in my house from removing furniture and fixtures?

The RODPR should take an inventory prior to the moving TU out and warn the TU not to remove or damage fixtures and installations. You should also re- quest the RODPR to warn the TU that he can be held accountable under the LASSC for damage that he caused, and that the State Attorney can initiate a lawsuit against him for compensation for such damages.

If looting occurs, the police should be called immediately and be requested to prevent damage and removal of fixtures. In case of “theft” or “malicious mischief” (see below), the police are obliged to start an investigation and submit charges to the State Attorney’s Office. Furthermore, the police can be requested to initiate a court procedure for securing evidence. This might deter the temporary user from further demolition of the house. The police can also be requested to initiate court proceedings for misdemeanor for Disturbance of Public Peace and Order. In case the police refuse to comply with your request, you may want to initiate disciplinary complaints against the police officer in charge, based on Art. 6, Law on Police.

Please note: The TU has to leave all fixed items behind, even if he installed them himself, as they become legally an integral part of the house and the prop- erty of the owner of the house once they are installed. Such items include doors, windows, water pipes, toilets, sinks, water boilers, electric meter, etc. By remov- ing them, the TU commits “malicious mischief”, which is a criminal offence. If moveable objects (for example furniture), that belong to the owner, are removed, this is considered “theft”.

19 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

I repossessed my house, but it was looted. What are my rem- edies?

See under “housing care for owners of damaged property” page 17.

Figure 6. Looted property

20 STATE OBLIGATION TO COMPENSATE USE OF PRIVATE PROPERTY

Are owners of occupied property entitled to compensation for the period during which their property was taken under admin- istration by the State and assigned to third persons for tempo- rary use?

The Croatian Constitution and the Law on Ownership stipulate that owner- ship rights can be restricted by law or taken over in the interest of the Republic of Croatia, but in that case an owner is entitled to compensation (Constitution, Art. 50, Law on Ownership, Art. 33). Owners who want to claim compensation from the State, because their property was taken over in 1995 or later and assigned to a temporary user, have to file individual lawsuits. The claim for compensation will refer to the period starting from the LTTP decision until the 30 October/ 31 December 2002.

Apart from the above, amendments to the Law on the Areas of Special State Concern from July 2002 (Art. 27, para. 4) provide for compensation payments for a specific limited period. They refer to the period after 30 October/31 De- cember 2002 and compensation that has to be paid by the State for failure to return occupied properties after these dates. The “nagodba” form was created to facilitate compensation payments in line with the Law on Areas of Special State Concern and foresees a compensation of 7 HRK per square meter of living space. An owner who signs the “nagodba” does not renounce his constitutional right for compensation for the period not covered by the “nagodba”.

21 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

How can I receive compensation?

You can request compensation according to the Law on the Areas of Special State Concern for the period from 1 November 2002 until the date of physical repossession of your property by filling out the “nagodba”.

• If you claimed your property prior to 1 August 2002 and the property was not returned to you by 30 October 2002, you are entitled for com- pensation for the period starting from 1 November 2002 until you repos- sess your property.

• If you claimed your property after 1 August 2002 and the property was not returned to you by 31 December 2002, you are entitled for compen- sation for the period starting from 1 January 2003 until the repossession of your property.

If you did not request compensation before the date of repossession, you can still submit your request for compensation for the period from 1 November 2002/ 1 January 2003 until the physical repossession of the property.

I recently repossessed my property and I heard that I am en- titled to receive compensation for the period from 1 November 2002 until the date of repossession but have not been contacted by MMATTD/ODPR so far.

To receive compensation you should contact your local ODPR office or the MMATTD directly. You will then receive a special contract called the “nagodba” to sign.

22 I received a form for a settlement (“nagodba”) for compensa- tion from the MMATTD/ODPR. Should I sign if I do not agree with Art. 4, Para 2 (“The owner accepts this compensation and renounces his right to claim interest or any other damage on the basis of damage compensation as per Paragraph 1 of this Ar- ticle, due to his inability to repossess his housing facility and is obliged to withdraw the claim if he had already submitted it”)?

By signing the nagodba the owner waives his/her right to claim any (addi- tional) compensation only for the period covered by the nagodba (i.e. starting from 1 November 2002/1 January 2003, ending on the day of physical reposses- sion). Article IV, Para 2 in no way limits the owner’s right to claim compensation payment under normal legislation (Constitution, Art. 50, Law on Ownership, Art. 33) for the period beginning with the date of allocation of his/her house for tem- porary use in 1995 or later and ending with the date of the first compensation payment by the Croatian State according to the July 2002 Law on Amendments of the Law on Areas of Special State Concern (1 November 2002 or 1 January 2003 respectively).

I participated in the “anketa” conducted by ODPR, but indi- cated that I do not want to receive compensation for the period between 1 November 2002/ 1 January 2003 and the date of re- possession. Can I still request compensation?

Yes. Even if you stated that you did not want to receive compensation for the period between 1 November 2002/1 January 2003 and the physical reposses- sion of your property, you do not lose your right to compensation and can still submit your request. Approach the local ODPR office.

23 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Is it necessary to obtain power of attorney from co-owner(s) before signing the “nagodba”?

Yes, power of attorney should be submitted unless all co-owners sign the nagodba in person. The MMATTD/ODPR might suggest that one co-owner receives payments on behalf of all co-owners. Please note that as of 1 December 2003, power of attorney can only be given to a lawyer, a co-worker or a blood- relative in straight line, brother, sister or spouse, (amendments to the Law on Civil Procedure, Art. 45).

What is the difference between receiving compensation and rent- ing out (=letting) the house to the MMATTD?

The point of departure is fundamentally different for these two concepts.

Compensation

The State is obliged to pay compensation because it took private property under (temporary) State Administration without the consent of the owner. The Croatian Constitution foresees such a possibility if in the interest of the Republic, but only “against indemnity equal to its market value” (Art. 50). The provision for compensation in the LASSC (Art. 27, Para 4) only refers to the period after 30 October/31 December 2002 and the State’s failure to return such properties after these dates, and therefore addresses the constitutional requirement only par- tially.

Rent/lease

A lease contract constitutes an agreement between two parties the terms of which (duration of use, amount of rent, etc.) are determined by mutual consent. The Ministry for Maritime Affairs, Transport, Tourism and Development has so

24 far not concluded any lease contracts with owners of houses to the Mission’s knowledge. Owners should be aware that rent payments which they receive might be considered as taxable income.

25 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

RECONSTRUCTION OF DAMAGED AND DESTROYED PROPERTIES

My house was damaged/ destroyed during the war and I still have not requested reconstruction assistance. Can I still apply?

No, the deadline to submit an application for reconstruction expired on 30 September 2004. You should apply for the allocation of building material for repairs/reconstruction or construction of a family house or apartment in RODPR’s office if the property is located within the Area of Special State Concern. Never- theless, be aware that you will only receive reconstruction material, according to the Law on Area of Special State Concern, in order to reconstruct 35 m² + 10m² per person.

My house was damaged/destroyed during the war and has not been reconstructed. Does the State have the right to demolish the damaged property?

The State has the right to demolish a property without the owner’s consent ONLY if the damaged property constitutes a security or health hazard for the public. In that case, the owner could be billed for the costs of the demolition. If the damaged property poses no concrete hazard, the State cannot demolish it without the consent of the owner. The Ministry for Public Works, Reconstruction and Construction of the previous government launched an initiative for the “re- construction and sanitization of the areas along the main tourist roads” in the spring of 2003, which included plans to demolish destroyed properties.

Questionnaires to owners of damaged properties were prepared and distribu- tion through SDF started. To the Mission’s knowledge, however, the initiative has

26 not led to any significant demolition activities, neither under the previous nor the current government.

Figure 7. Reconstruction site in Smilcic

27 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

COMPENSATION FOR DAMAGE CAUSED BY ARMED FORCES AND POLICE AND FOR DAMAGE CAUSED BY TERRORIST ACTS

How do the laws on compensation for damages related to the war, which were passed in June 2003, affect lawsuits related to damage caused by terrorist acts, armed forces or the police?

Three Laws addressing the extent of the GoC’s liability for damages incurred by individuals related to the armed conflict and succession from the former SFRY came into effect on 1 August 2003.

• Persons who have not already filed suit for compensation for terrorist acts (prior to January 1996) or damage by military or police (prior to Novem- ber 1999) will not be able to do so under the new legislation because the statute of limitations has already expired.

• Persons who filed a lawsuit and were dismissed by the Court in line with the above mentioned Laws, have the right to apply for reconstruction as- sistance (the expiration of the deadline on the 30th September 2004 does not apply to that category of beneficiaries).

• With regards to pending lawsuits for compensation, the “Law on Respon- sibility for Damage caused by Terrorist Acts and Public Demonstrations” limits compensation to personal injury and thereby significantly reduces the State’s responsibility for damages caused by terrorist acts as envisaged by the 1996 Law.

Property damage, which presumably constitutes the majority of cases, is no longer covered by new laws and such cases will be dismissed by the Courts. As the Law on Terrorist Acts stipulates that material damages are to be compen-

28 sated pursuant to the Law on Reconstruction, the injured parties, therefore, should such claims relay to the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and Development to be processed by the relevant Offices of the State Administration in the County, Office for Zoning, Housing Communal Affairs, Construction and Environmental Protection, Sub-department for Reconstruction. Unfortunately, criteria in the Law of Reconstruction exclude certain types of cases, which mean that certain number of injured parties whose property does not fall under criteria stipulated in the Law on Reconstruction will not have any legal remedy available.

The “Law on the Responsibility of the Republic of Croatia for Damages caused by Members of the Croatian Armed Forces and Police during the Homeland War” narrows the previous definition of damage as envisaged in the 1996 Law on Obligatory Relations and thus also limits the State’s responsibility for damages caused by the Croatian Army or Police.

29 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

CONVALIDATION/PENSION ISSUES

I have paid contributions to the Farmer’s Pension Fund for 11.5 years, but the minimum period for contributions to qualify for a pension is 15 years. Could I either get my previous contributions back or a pension based on 11.5 years of contributions?

This question could affect many people, as the possibility of contributing to the Pension Fund for Farmers was introduced in 1980. This is why many contribu- tors who are/were farmers only paid for 11.5 years (1980-1991) before the conflict started and then stopped their contribution because the area was no longer under the control of the Croatian authorities. In order to qualify for pension pay- ments, however, the minimum contribution period is 15 years and the minimum age is 65 years for men and 60 years for women.

Contributors who submitted applications for convalidation for the period from 1991-1995 between 10 April 1998 and 10 April 1999 were requested by the Pension fund to make an additional single installment payment in order to reach the minimum requirements. Those who failed to submit their requests for convalidation during the above period, have to pay contributions on a monthly basis. The amount is determined by the Pension Fund based on their income, number of family members, and so on.

I was a pensioner before the war. During the war I remained in Knin and did not receive pension payments. Am I entitled to ret- roactive payments for this period?

If you submitted a request before 1 January 1999, then you are entitled to three years of retroactive payments (counting back from the date of submission of the request). However, if your request was submitted after 1 January 1999, you are entitled only to retroactive payment for the previous 12 months.

30  As for the retroactive payment of pensions from 1991 until the date of submis- sion of request for continuation of payment from the Croatian Pension Fund, please note the following: If pensioners received any payments from the “RSK” authorities so called ”para funds”, they will probably not be considered eligible for back payments from the Croatian Pension Fund for the previously mentioned period.

Furthermore, the European Court of Human Rights (ECHR) refused to re- view a complaint by three Croatian Serb pensioners whose requests for retroac- tive payments for the conflict period had been rejected by the Croatian Pension Fund. The key to the ECHR’s decision is that while the right to a pension is included within the guarantee for “possessions” of the European Convention on Human Rights, that right does not extend to a right to insist on a particular amount of pension. The ECHR decision could lead to negative rulings on many similar claims currently pending in the Croatian courts and pension fund.

31 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

STATUS RIGHTS

I was a habitual resident in Croatia before the war, have still not returned to Croatia and have not managed to regulate my status so far. How does the Law on Foreigners, which was passed in July 2003, affect my situation?

Those who acquired the status of permanent resident in Croatia on 8 Octo- ber 1991 (proclamation of the Republic of Croatia, Law on Movement and Stay of Foreigners) have to request renewal of their status of permanently residing foreigner by 31 December 2004, according to the Law on Foreigners. If they fail to do so, their status of permanent resident will cease ex lege on 31 Decem- ber 2004. Those former habitual residents, who left Croatia prior to 8 October 1991, according to the MUP, as a rule were NOT automatically, ex-officio, deregistered by the MUP prior to 8 October 1991 and therefore acquired the status of permanently residing foreigner, as well. They may have been deregistered, as others, however, after 1995, if they failed to comply with the legal requirement to register their absence from the country for more than one year.

The Law requires all applicants to have a permanent address in Croatia. This might create problems for those who have not returned because they do not have access to their-pre-war home (occupied/damaged/destroyed property, terminated OTR). In such cases, residency should be registered on their property – even if occupied and/or damaged – with relatives, friends, at a collective centre, etc.) prior to submitting their application for regulation of their status.

Applicants, who have had the status of permanent resident already in the past, only have to submit proof of former residence (former ID) and health insurance, but are exempted from the requirement to prove availability of resources of sustainability and secured housing, which according to the law is only required for first-time applicants. Other documents, such as a statement on reasons for leav- ing Croatia, proof of completed education, evidence on the applicant’s place(s)

32 of residence between 1991 and the time of application, etc, are not backed by the Law. Please report any problems in this regard to the OSCE.

As for those who on 8 October 1991 acquired the status but were later de- registrated from the permanently residing foreigners list, they have to fil out a form for the renewal of the procedure in accordance with the April 2000 Ministry of Interior Instructions and to submit supporting documentation. The OSCE is still negotiating with the Ministry with regard to the form and documents that are needed for the renewal of the status for this category of potential beneficiaries of article 115.

The International Community has addressed the Ministry of Interior with a request to initiate legal amendments in order to extend the deadline for re-estab- lishment of permanently residing foreigner status beyond 31 December 2004. Those legal amendments are expected to be adopted by the Parliament in Janu- ary - February 2005. Meanwhile, however applications for renewal of the permanetly residing foreigner status can be submitted. The Ministry of Interior will keep them on hold and will process them as soon as the new deadline will be in force.

In case that a person misses the prescribed deadline, it does not mean that he/ she can not acquire the status of permanently residing foreigner status. This only means that the favourable conditions described above would no longer apply and this person would be treated like a first time immigrant.

33 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

AREAS OF SPECIAL STATE CONCERN as stipulated in the Law on Areas of Special State Concern (Official Gazette, no. 26/03- consolidated text) - articles 4 and 5.

%RUGHUV

%RUGHURIWKHFRXQWU\

%RUGHURIWKHPXQLFLSDOLW\

%RUGHURIWKHFRXQW\

&RDVW 

0XQLFLSDOLW\

$66&,

$66&,,

$66&,,,

Figure 8. Map of Areas of Special State Concern

34 Article 4 lists areas of special state concern of first and sec- ond group- towns and municipalities which were occupied dur- ing the Homeland War;

The first group shall comprise the entire territories of the following towns and municipalities: Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Cibljane, Ceminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draz, Dubrovacko primorje, Dragalic, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Knezevi Vinogradi, Lovas, Majur, Markusica, Negoslavci, Nijemci, Nustar, Petlovac, Plitvicka Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiska, Stari Jankovci, Sodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnic, Vrlika, Vukovar, Zupa dubrovacka.

The first group shall also comprise the following settlements in towns: Osijek - settlements: Klisa, Nemetin, Sarvas, Tenja. Vinkovci – settlement: Mirkovci.”

Article 5 lists areas of special State concern of second group, municipalities, towns and settlements which were occupied during the Homeland War:

The second group shall comprise the entire territories of the following towns and municipalities: Barilovic, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Cacinci, Drnis, Dulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogicevci, Gospic, Gracac, Grubisno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lisane Ostrovicke, Lovinac, Mikleus, Novigrad, Novska, Obrovac, Okucani, Otocac, Pakrac, Petrinja, Plaski, Polaca, Policnik, Posedarje, Promina, Ruzic, Saborsko, Sirac, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Skabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grdevac, Vocin, Vrhovine and Zemunik Donji.

The second group shall also comprise the following settlements in towns: Daruvar – settlements: Markovac, Vrbovac, Dubrovnik – settlements: Bosanka, Brsecine, Dubravica, Donje Obuljeno, Cajkovica, Cajkovici, Gornje Obuljeno, Gromaca, Klisevo, Knezica, Komolac, Ljubac, Mokosica, Mravinjac, Mrcevo, Nova Mokosica, Orasac, Osojnik,

35 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrezje, Rozat, Sumet, Trsteno, Zaton, Karlovac – settlements: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brezani, Brodani, Cerovac Vukmanicki, Donja Trebinja, Donji Sjenicak, Gornja Trebinja, Gornji Sjenicak, Ivankovic Sela, Ivosevic Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – parts: Gornje Mekusje, Sajevac and Turanj, Klipino Brdo, Kljaic Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovici, Okic, Popovic Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tusilovic, Udbinja, Utinja, Vukmanic.” Sisak – settlements: Blinjski Kut, Klobucak, Letovanci, Madzari, Staro Selo, Slatina – settlements: Golenic, Ivanbrijeg, Lukavac, Virovitica – settlement: Jasenas, Vodice – settlements: Cista Mala, Cista Velika, Grabovci, Zadar – settlements: Babindub, Crno.”

Note: For implementation of the provisions of the Law on Areas of Special State, the group of areas of special State Concern to which a municipality, town or a settlement belongs is not of relevance.

36  LIST OF ODPR OFFICES

1. VUKOVAR OSIJEK Kardinala A. Stepinca 45 Europska Avenija 10 032/442-121 031/211-665 032/441-633 031/211-977

2. PETRINJA GLINA Trg narodnih uèitelja 4 Trg bana J. Jelaèiæa 2 044/813-606 044/882-203

SISAK Trg bana J. Jelaèiæa 6 044/523-463 044/524-633

3. ZAGREB RIJEKA Zaharova 7 Finderleove stube 4 01/6055-192 051/330-192 01/6055214 051/330-575

VARAŽDIN PULA V. Vodnika 6 (P.P 96) Gabrijele Emo 1 042/233-402 052/543-500 042/233-402 051/543-697

4. KNIN GRAÈAC Prolaz bana P. Zrinskog 4 Park sv. Jurja 1 022/662-050 023/773-333 022/664-675 023/773-333

ZADAR SPLIT Obala kneza Branimira 4/e Vukovarska 13 023/315-770 021/360-352 023/315-270 021/360-353

OBROVAC DUBROVNIK Dmitra Zvonimira bb Dr. Ante Starèeviæa 41 023/689-036 020/427-355 023/689-036 020/416-602

37 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

BENKOVAC MAKARSKA Ante Starèeviæa 4e Dr. Jakova Dudana 3 023/682-222 021/611-860 023/682-222 021/611-860

5. GOSPIÆ SLUNJ Kralja P. Krešimira 32 Školska 3 053/574-190 047/801-414 053/574-191 047/777-789

KARLOVAC PLAŠKI Senjska 29 Vladimira Nazora 2 047/612-753 047/573-262 047/612-752 047/573-262

VOJNIÆ KORENICA Trg S. Radiæa 1 Trg Sv. Jurja 5 047/883-443 053/776-488 047/811-880 053/776-488

KRNJAK Krnjak 5 047/727-066 047/727-066

6. PAKRAC BJELOVAR Trg J. Bana Jelaèiæa 6 Frana Supila 8 034/412-083 043/241-941 034/412-083 043/220-942

POŽEGA SLAV. BROD Josipa Runjanina 1 a Trg pobjede 4/3 034/312-098 035/443-360 034/312-099 035/400-841

Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees, Radnièka cesta 22/I, Zagreb Phone: 00385 1 618 4820, Fax: 000385 1 618 4708, 618 4827

38  LIST OF OSCE OFFICES

OSCE ZAGREB OSCE KARLOVAC Florijana Andrašeca 14 Gajeva 2 10 000 ZAGREB 47 000 KARLOVAC Tel: +385 (1) 309-6620 Tel: +385 (47) 422-230, 612-980,-3 Fax: +385 (1) 309-6621 Fax: +385 (47) 422-246

OSCE VUKOVAR OSCE GOSPIÆ Ive Tijardoviæa 60 Kaniška 27 32 000 VUKOVAR 53 000 GOSPIÆ Tel: +385 (32) 428 452 Tel: +385 (53) 756 257 Fax: +385 (32) 428 466 Fax: +385 (53) 756 260

OSCE OSIJEK OSCE ZADAR Šetalište Kardinala F.Šepera 3 Put Murvice 14-16 31 000 OSIJEK 23 000 ZADAR Tel: +385 (31) 212 822 Tel: +385 (23) 250 556 Fax: +385 (31) 212 766 Fax: +385 (23) 250 323

OSCE SISAK OSCE KNIN Galdovaèka 4 13 Gojka Šuška 44 000 SISAK 22 300 KNIN Tel: +385 (44) 741 567 Tel: +385 (22) 660 122 Fax: +385 (44) 741 580 Fax: +385 (22) 662 922

OSCE PAKRAC OSCE SPLIT Trg 76 Bataljuna 4 Kralja Zvonimira 14/7 34 550 PAKRAC 21 000 SPLIT Tel: +385 (34) 412 916-7 Tel: +385 (21) 483 200 Fax: +385 (34) 411 656 Fax: +385 (21) 483 222

The OSCE Mission has offices working part-time also in other towns in Croatia. Please contact the closest OSCE office as listed in order to obtain more information on exact working hours.

OSCE Baranja OSCE Hrvatska Kostajnica Kralja Tomislava 39 Školska 8 31 300 BELI MANASTIR 44 300 HRV. KOSTAJNICA Open on Tuesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Osijek Contact OSCE Sisak

39 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

OSCE Glina OSCE Graèac Žrtava domovinskoga rata 67 Mile Budaka 37 44 400 GLINA 23 440 GRAÈAC Open on Wednesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Sisak Contact OSCE Zadar

OSCE Benkovac Ivana Meštroviæa 17 23 420 BENKOVAC Open part-time Contact OSCE Zadar

40  LIST OF UNHCR OFFICES

UNHCR Croatia Republike Austrije 25, 10 000 Zagreb hrvza@unhcr.ch Tel: +385-1 3713 555 Fax: +385-1 3713 442

UNHCR Sisak UNHCR Knin S. i. A. Radica 50 Ulica dr. Franje Tudjmana 2 44 000 Sisak 22 300 Knin hrvsi@unhcr.ch hrvkn@unhcr.ch Tel: +385-44 521 398 Tel: +385-22 664 747 Fax: +385-44 524 825 Fax: +385-22 663 942

41 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

The brochure is part of the Public Awareness Campaign to promote 42 reconciliation and sustainable return to Croatia