Guidance for Returnees to Croatia

VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU drugo prošireno izdanje

25. svibnja 2005. 1 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Autor publikacije Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Izdavaè Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Urednici Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj

Korice i priprema za tisak Zoran Žitnik

Naklada 20 000

Tisak i uvez Matorad Ludinska 8, Zagreb

ISBN 953-99674-4-9 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilišna knjižnica - Zagreb

UDK 364.65-054.75(497.5)(036) 342.726-054.75(497.5)(036)

VODIÈ za povratnike u Republiku Hrvatsku / <autor publikacije Misija OESS- a u Republici Hrvatskoj>. - Zagreb : Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj, 2005.

ISBN 953-99674-4-9

1. Organisation for Security and Cooperation in Europe. Mission to Croatia I. Povratnici -- Hrvatska -- Pravna regulativa -- Vodiè

450418045 2  SADRŽAJ Uvod 5

Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava izvan podruèja posebne državne skrbi 7

Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava i ostalih na podruèjima posebne državne skrbi 13

Povrat imovine 17

Stambeno zbrinjavanje za vlasnike ošteæene privatne imovine 21

Uništavanje imovine 23

Obveza države za naknadu zbog korištenja privatne imovine 25 Prodaja imovine APN-u bez znanja i suglasnosti vlasnika 30 Obnova ošteæene i uništene imovine 33

Naknada za štetu koju su prouzroèile vojne i policijske snage, te za štetu nastalu teroristièkim èinom 35

Konvalidacija/Mirovine 39

Statusna prava/Državljanstvo 43

Organizirani povratak u Hrvatsku 48

Podruèja od posebne državne skrbi 52 Popis Regionalnih ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice (RUPPI) 55 Popis ureda OESS-a 57

Popis ureda UNHCR-a 59

Popis ureda nevladinih organizacija koje pružaju pravnu pomoæ povratnicima 60 Rjeènik skraæenica 63

Obrazac

3 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

4  UVOD Štovani èitatelji,

Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj uvidjela je potrebu za širenjem dodatnih informacija o pravnim pitanjima (graðanske i upravne naravi ) koji se tièu povratnika putem distribucije vodièa za povratnike.

Širenje pravovremenih i relevantnih informacija dobilo je posebno znaèenje nakon Regionalne ministarske konferencije u Sarajevu 31. sijeènja 2005. o rješavanju izbjeglièko- raseljenièkih pitanja na podruèju Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore te potpisivanja Deklaracije 31. sijeènja 2005 kojom se ministri nadležni za pitanja izbjeglica i raseljenog stanovništva obvezuju poduzeti odreðene mjere u cilju osiguranja pravednog i trajnog rješenja pitanja izbjeglica i prognanika do kraja 2006.

Deklaracijom se potvrðuje pravo izbjeglica da se odluèe izmeðu prava na osigurani i dostojanstven povratak i prava na lokalnu integraciju u zemlji izbjeglištva te se obvezuju države na poduzimanje nužnih državnih i upravnih mjera kako bi se omoguæilo izbjeglicama ostvarivanje njihovih pojedinaènih odluka te da se pravedno riješe izbjeglièka pitanja.

Namjera ove brošure je dotaknuti glavna pitanja s kojima su te skupine stanovnika suoèene, s tim da podaci koji su u njoj sadržani nisu sveobuhvatni. Stoga vas potièemo da se radi daljnjeg pojašnjenja obratite lokalnim uredima državne uprave, uredima OESS-a, terenskim timovima UNHCR-a, odnosno nekoj od lokalnih nevladinih organizacija koje pružaju pravnu pomoæ (informacije o brojevima telefona i adrese nalaze se na kraju brošure).

Slika 1. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i bivši Voditelj Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj u posjetu povratnicima

5 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

6  STAMBENO ZBRINJAVANJE BIVŠIH NOSITELJA STANARSKOG PRAVA IZVAN PODRUÈJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI1

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi izvan podruèja posebne državne skrbi. Da li æe mi stanarsko pravo biti vraæeno s tim da mogu otkupiti stan pod povoljnijim uvjetima iz 1990-tih godina?

Ne, stanarsko pravo vam ne može biti vraæeno niti možete dobiti naknadu za njegov gubitak. Stanarsko pravo više ne postoji kao pravni institut u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zakon o najmu stanova iz 1996. ukinuo je stanarska prava te dodijelio status najmoprimca osobama koje nisu privatizirale stan iz razlièitih razloga. Meðutim, možete podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje izvan podruèja od posebne državne skrbi (PPDS). Više o tome može se saznati iz pitanja koja slijede.

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi izvan podruèja od posebne državne skrbi i želio bih podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje, kakav je postupak, kakvi stanovi su dostupni, te hoæu li moæi dobiti stambeno zbrinjavanje u mjestu u kojem sam prebivao prije rata?

Pravni okvir

Zakljuèkom kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske u lipnju 2003. godine2 i Provedbenim planom3 koji je uslijedio nakon toga stvoren je mehanizam za

1 Vidi priloženu kartu podruèja od posebne državne skrbi 2 «Narodne novine» br. 100/2003 3 Puni naziv: «Provedbeni plan stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici stana ili kuæe, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu na podruèjima RH koja su izvan podruèja posebne državne skrbi», 24. listopada 2003. godine

7 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

osiguravanje stambenog zbrinjavanja bivšim nositeljima stanarskog prava izvan podruèja od posebne državne skrbi.

Premda ti dokumenti nemaju status zakona, oni u ovom trenutku pružaju najrealniju moguænost osiguravanja stambenog zbrinjavanja za bivše nositelje stanarskih prava u Hrvatskoj. Ti dokumenti odnose se na osobe izbjegle iz Republike Hrvatske, a koje bi se željele vratiti i ostati živjeti u Hrvatskoj, kao i na one bivše nositelje stanarskih prava koji su ta prava izgubili, a nikada nisu napustili Hrvatsku u kojoj žele i ostati.

Drugi osnovni uvjet za ovo pravo je da podnositelj zahtjeva nije vlasnik ili suvlasnik neke druge obiteljske kuæe ili stana na teritoriju bivše Jugoslavije, odnosno da kuæu ili stan nije prodao, poklonio ili otuðio nakon 8. listopada 1991. godine te da nije stekao pravni položaj zaštiæenog najmoprimca. Moguæe je podnijeti samo jedan zahtjev u ime svih èlanova bivšeg kuæanstva.

Rok za podnošenje zahtjeva je 30. lipnja 2005. godine.

Napomena: Misija OESS-a se zajedno sa svojim meðunarodnim partnerima zalaže za produženje roka kod Vlade RH. Molimo, informirajte se u nekom od relevantnih ureda.

Postupak

Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje na popunjenom propisanom obrascu trebaju se dostaviti:

a) osobno Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice (RUPPI), hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu4 ili uredu UNHCR-a ili nevladinoj organizaciji koja za UNHCR prikuplja zahtjeve, ili b) preporuèenom poštom šalju se Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka /Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice (10000

4 U vrijeme izrade ovog Vodica, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Uprava za konzularne poslove, izrazilo je mišljenje kako hrvatski diplomatski i konzularni uredi mogu primati zahtjeve samo od hrvatskih državljana

8  Zagreb, Radnièka cesta 22/I), odnosno hrvatskom diplomatsko- konzularnom predstavništvu.

Zahtjev mora biti na propisanom obrascu na papiru A3 formata. Meðutim, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu Ministarstvo) / Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice (u daljnjem tekstu Uprava) takoðer æe zaprimati i obraðivati zahtjeve podnesene na formatu A4 ako zahtjev sadržajno odgovara propisanom obrascu i svi papiri budu spojeni, zapeèaæeni te ovjereni od javnog bilježnika, odnosno ako svaki papir bude ovjeren od javnog bilježnika ili od strane nadležnog suda u Srbiji i Crne Gore te Bosni i Hercegovini.

Obrazac se nalazi na kraju vodièa.

Prateæa dokumentacija koju je potrebno podnijeti sastoji se od sljedeæeg:

• Preslika (fotokopija) osobnih dokumenata za punoljetne osobe, odnosno rodnog lista ili domovnice za maloljetne èlanove obitelji.

• Podaci odnosno dokaz o ranijem boravku u stanu nad kojim je ukinuto stanarsko pravo (ugovor/rješenje o korištenju/dodjeli stanarskog prava koji se može dobiti nakon zahtjeva podnesenog arhivi; sudska odluka o prestanku stanarskog prava, itd.) Vi trebate dati podatke o stanu koji ste koristili (adresu stana), dok æe spomenute dokaze pribaviti Uprava po službenoj dužnosti. U sluèaju da posjedujete neki od navedenih dokaza možete ih priložiti uz zahtjev što bi trebalo ubrzati rješavanje zahtjeva.

• Izjava u kojoj podnositelj zahtjeva izražava svoju želju da se vrati i živi u Hrvatskoj.

• Izjava da podnositelj zahtjeva ne posjeduje imovinu na teritoriju bivše SFRJ.

Napomena: Posljednje dvije izjave su sastavni dio tipskog obrasca i trebaju se ovjeriti kod javnog bilježnika odnosno, ako se podnositelj zahtjeva nalazi izvan granica RH, kod drugog nadležnog tijela - nadležni opæinski sud u Srbiji i Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.

9 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Javnobilježnièke pristojbe

Prema Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi svi podnositelji zahtjeva osloboðeni su plaæanja javnobilježnièke pristojbe. Meðutim, podnositelji zahtjeva moraju platiti javnobilježnièku nagradu, osim ako ne postoji dokaz o ugroženom socijalnom statusu podnositelja zahtjeva (potvrda poreznog ureda, odnosno zavoda za zapošljavanje, odnosno dokument o mirovini, i sl.) Uzmite u obzir da neæete biti osloboðeni od plaæanja javnobilježnièke nagrade ukoliko ste vlasnik imovine.

Vrsta dostupnog stambenog zbrinjavanja

Korisnici imaju na raspolaganju sljedeæe opcije:

• Dobivanje u najam stana u državnom vlasništvu. Ugovor o najmu zakljuèuje se izmeðu Ministarstva, odnosno Uprave i korisnika stambenog zbrinjavanja i to na neodreðeno vrijeme, premda postoji i moguænost zakljuèivanja ugovora o najmu i na odreðeno vrijeme. Kao i za korisnike stambenog zbrinjavanja na podruèjima posebne državne skrbi, iznos najamnine odgovara takozvanoj “zaštiæenoj najamnini” (1,52 kuna po m2).

• Kupnja stana po povoljnim uvjetima prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji - cijena takvih stanova manja je od tržišne, oko 60-posto od tržišne vrijednosti stana. Napomena: Ta cijena je, meðutim, daleko veæa od cijene koju su plaæali bivši nositelji stanarskih prava tijekom 1990-tih prema Zakonu o prodaji stanova nad kojima su postojala stanarska prava. Kupnja stana pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih znaèi da pravo na kupnju stana iz takozvanog Programa društveno poticajne stanogradnje imaju svi financijski sposobni graðani Republike Hrvatske èiji su mjeseèni prihodi triput veæi od mjeseène rate kredita. Kupac odmah plaæa 15% od procijenjene vrijednosti stana, dok preostalih 85% kreditira banka, država i lokalna samouprava preko bankovnog kredita. Najduži rok za otplatu kredita putem rata je 30+1 godinu uz prosjeènu kamatnu stopu od 4%. Takoðer je moguæe odgoditi otplatu kredita za jednu godinu.

10  Broj kvadratnih metara stana koji æe biti dodijeljeni korisniku stambenog zbrinjavanja, kako radi najma tako i radi kupnje, utvrðuje se prema odredbama Zakona o obnovi, što znaèi 35 m2 plus 10 m2 za svakog dodatnog èlana obitelji.

Moguænost dobivanja stana u mjestu prebivališta prije rata

Prema usvojenim propisima Vlade Republike Hrvatske, veæina æe korisnika biti stambeno zbrinuta u mjestu njihovog prebivališta prije rata, meðutim moguæi su i neki izuzeci. To znaèi da nema garancije da æe se stan osigurati u mjestu prebivališta prije rata. To se poglavito odnosi na opæine u kojima je veæ izvršena raspodjela predratnih stanova, te gdje iz razlièitih razloga, nije planirana ili predviðena izgradnja stanova u skladu sa Zakonom o društveno poticajnoj stanogradnji. U Provedbenom planu predviðeno je da æe stanovi biti osigurani “prije svega u onim podruèjima Republike Hrvatske (gradovima i opæinama) u kojima su takve osobe prebivale, odnosno koristile stanove u društvenom vlasništvu”. Ukoliko to ne bude moguæe, stanovi æe se osigurati u drugim podruèjima Republike Hrvatske. Ukoliko korisnik s pravom na stambeno zbrinjavanje ne želi biti smješten izvan opæine odnosno grada njegovog ranijeg prebivališta, on se može odluèiti da èeka dok se stambeno zbrinjavanje ne osigura u podruèju njegovog ranijeg prebivališta.

Slika 2. Stambene zgrade POS-a u Sisku

11 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Moram li imati hrvatsko državljanstvo da bih mogao imati pravo na stambeno zbrinjavanje?

Ne posjedovanje hrvatskog državljanstva ogranièava pravo na stambeno zbrinjavanje u pogledu vrste smještaja koji korisnik može dobiti, odnosno najma ili kupnje stana. Državljanstvo je preduvjet za opciju kupnje stana, meðutim ne i za opciju najma stana, tako da se mogu prijaviti svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo ili status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. Pravo na kupnju stana je meðutim, prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji, ogranièeno samo na hrvatske graðane. Misija OESS-a zagovara proširenje ovog prava i na one koji imaju status stranaca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, odnosno i na one koji su obnovili taj status u skladu s èlankom 115. Zakona o strancima (za više informacija o èlanku 115. pogledajte pod poglavlje Statusna prava/državljanstvo).

STAMBENO ZBRINJAVANJE BIVŠIH NOSITELJA STANARSKOG PRAVA IZVAN PODRUÈJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

• Stanarsko pravo ne može biti vraæeno niti možete dobiti naknadu za njegov gubitak. SAŽETAK

• Kao bivši nositelj stanarskog prava možete podnijeti zahtjev za dobivanje stambenog zbrinjavanja izvan PPDS-a. • Uvjeti: o Podnositelj ne smije biti vlasnik ili suvlasnik nekretnine na teritoriji bivše Jugoslavije, da kuæu/stan nije otuðio, prodao ili poklonio nakon 8. listopada 1991 godine, i da nema status zaštiæenog najmoprimca. o Samo je jedan zahtjev dopušten u ime svih èlanova bivšeg kuæanstva. o Rok za podnošenje zahtjeva je 30. lipanja 2005. godine. • Postupak: zahtjev za stambeno zbrinjavanje (koji se nalazi na kraju ovog vodièa) s prateæom dokumentacijom i ovjeren kod javnog bilježnika (za SCG i BiH kod nadležnog suda) treba se dostaviti osobno ili preporuèenom poštom RUPPI-u, UNHCR-u, Ministarstvu, Upravi, ili hrvatskim konzulatima. • Postoje dva modela stambenog zbrinjavanja: najam i kupnja. o Hrvatsko državljanstvo je preduvjet za kupnju stana, ali ne za najam. • Veæina korisnika æe biti stambeno zbrinuta u mjestu njihovog prebivališta prije rata, ali moguæe su i iznimke.

12  STAMBENO ZBRINJAVANJE BIVŠIH NOSITELJA STANARSKOG PRAVA I OSTALIH NA PODRUÈJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI5 Povratnik sam, bez useljive imovine na teritoriju bivše Jugoslavije i bivši sam nositelj stanarskog prava na stanu na podruèju posebne državne skrbi. Želio bih se prijaviti za stambeno zbrinjavanje. Tko ima pravo na to i kakav je postupak?

Pravo na stambeno zbrinjavanje

Zakon o podruèjima od posebne državne skrbi predviða da osobe odnosno èlanovi njihovog kuæanstva imaju pravo na stambeno zbrinjavanje ako:

• nisu vlasnici ili suvlasnici6 neke druge useljive obiteljske kuæe ili stana na teritoriju bivše Jugoslavije7, • kuæu ili stan nisu prodali, poklonili ili otuðili nakon 8. listopada 1991. godine i • nisu stekli pravni položaj zaštiæenog najmoprimca.

Premda nije dan prioritet bivšim nositeljima stanarskog prava u odnosu na razlièite skupine korisnika stambenog zbrinjavanja (privremeni korisnici imovine drugih osoba, osobe smještene u kolektivnim centrima te drugi povratnici ili naseljenici na podruèjima posebne državne skrbi), Vlada je izjavila kako æe biti osigurana posebna sredstva za osiguravanje stanova bivšim nositeljima stanarskih prava na podruèjima posebne državne skrbi.

Postupak

Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje na popunjenom propisanom obrascu trebaju se dostaviti:

5 Vidi priloženu kartu podruèja od posebne državne skrbi 6 Odnosno ako je suvlasnièki dio u stambenom objektu manji od 35m 2 7 Èlanak 38. Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi

13 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

a) osobno Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice (RUPPI), hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili uredu UNHCR-a ili organizaciji koja za UNHCR prikuplja zahtjeve, ili b) preporuèenom poštom šalju se Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka/Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice, 10000 Zagreb, Radnièka cesta 22/I, odnosno hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu.

Nema krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na podruèjima posebne državne skrbi.

Prateæa dokumentacija koju je potrebno podnijeti sastoji se od sljedeæeg:

• Preslika (fotokopija) osobnih dokumenata za punoljetne osobe, odnosno rodnog lista ili domovnice za maloljetne èlanove obitelji.

• Podaci odnosno dokaz o ranijem boravku u stanu nad kojim je ukinuto stanarsko pravo (ugovor/rješenje o korištenju/dodjeli stanarskog prava koji se može dobiti nakon zahtjeva podnesenog arhivi, sudska odluka o prestanku stanarskog prava, itd.) Vi trebate dati podatke o stanu koji ste koristili (adresu stana) dok æe spomenute dokaze pribaviti Uprava po službenoj dužnosti. U sluèaju da posjedujete neki od navedenih dokaza možete ih priložiti uz zahtjev što bi trebalo ubrzati rješavanje zahtjeva.

• Izjava da podnositelj zahtjeva ne posjeduje imovinu na teritoriju bivše SFRJ.

Napomena: Posljednja izjava sastavni je dio tipskog obrasca i treba se ovjeriti kod javnog bilježnika odnosno, ako se podnositelj zahtjeva nalazi izvan granica RH, kod drugog nadležnog tijela - nadležni opæinski sud u Srbiji i Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.

Obrazac se nalazi na kraju vodièa.

14  Dostupni oblici stambenog zbrinjavanja

Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjev za:

• Najam obiteljske kuæe ili stana u državnom vlasništvu, • Najam ošteæene obiteljske kuæe u državnom vlasništvu i dodjelu graðevinskog materijala, • Dodjelu graðevinskog zemljišta u vlasništvu države i graðevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuæe, odnosno, • Dodjelu graðevinskog materijala za popravak/obnovu ili izgradnju obiteljske kuæe ili stana.

Slika 3. Novoizgraðena kuæa u Golubiæu

Moram li imati hrvatsko državljanstvo da bih imao to pravo?

Hrvatsko državljanstvo nije preduvjet za pravo na stambeno zbrinjavanje na podruèjima posebne državne skrbi za povratnike koji su prije rata prebivali na tim podruèjima8.

8 Èlanak 7. Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi

15  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Slika 4. Novo naselje u Graèacu

STAMBENO ZBRINJAVANJE BIVŠIH NOSITELJA STANARSKOG PRAVA I OSTALIH NA PODRUÈJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

• Vi imate pravo na stambeno zbrinjavanje na PPDS-u ako niste vlasnici ili suvlasnici neke druge useljive obiteljske kuæe ili stana na SAŽETAK

teritorije bivše Jugoslavije, kuæu/stan niste prodali, otuðili, ili poklonili nakon 8. listopada 1991. godine i niste stekli pravni položaj zaštiæenog najmoprimca. • Moguæe je nekoliko zahtjeva po jednom prijeratnom kuæanstvu ako se radi o novim obiteljima. • Postupak: zahtjevi za stambeno zbrinjavanje se trebaju dostaviti osobno na popunjenom obrascu (koji se nalazi na kraju ovog vodièa) R/UPPI-u, UNHCR-u ili hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili poslati preporuèenom poštom Ministarstvu/Upravi ili hrvatskom diplomatskom-konzularnom predstavništvu. • Ne postoji rok za podnošenje zahtjeva. • Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjev za razlièite modele stambenog zbrinjavanja. • Hrvatsko državljanstvo nije preduvjet za stambeno zbrinjavanje na PPDS-u za povratnike koji su prije rata živjeli na PPDS-u.

16  POVRAT IMOVINE

Kuæa mi je zauzeta zbog èega sam prije nekoliko godina podnio zahtjev za povrat imovine, meðutim ništa se nakon toga nije dogodilo. Što mogu uèiniti kako bih svoju kuæu što prije vratio?

1. Ako je vaša kuæa zauzeta od strane privremenog korisnika koji ima rješenje o korištenju vaše imovine, mora se najprije osigurati alternativno stambeno rješenje za privremenog korisnika ukoliko on ima pravo na stambeno zbrinjavanje u skladu sa Zakonom o podruèjima od posebne državne skrbi. Trenutak iseljavanja iz vaše imovine mijenja se ovisno o modelu stambenog zbrinjavanja kojim se privremeni korisnik zbrinjava. Ako je taj korisnik dobio pravo na:

• najam obiteljske kuæe ili stana u državnom vlasništvu: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 15 dana od dana zakljuèivanja ugovora o najmu, • najam ošteæene obiteljske kuæu u državnom vlasništvu i dodjelu graðevinskog materijala: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 90 dana od dana posljednje isporuke graðevinskog materijala, • graðevinsko zemljište u državnom vlasništvu i graðevinski materijal za izgradnju obiteljske kuæe: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 90 dana od dana zadnje isporuke graðevinskog materijala, • graðevinski materijal za popravke, obnovu ili izgradnju obiteljske kuæe ili stana: korisnik se mora iseliti iz vaše imovine u roku od 90 dana od dana zadnje isporuke graðevinskog materijala.

U roku od 15 dana od dana isteka roka za iseljenje privremenog korisnika, Ured državnog odvjetnika æe podnijeti tužbu za iseljenje protiv privremenog korisnika koji se nije iselio.

2. Ako je vaša kuæa zauzeta od strane privremenog korisnika koji ima rješenje o korištenju vaše imovine, ali nema pravo na stambeno zbrinjavanje u skladu sa Zakonom o podruèjima od posebne državne skrbi, Ministarstvo odnosno Uprava je obvezna korisniku uputiti nalog za iseljenje u roku od 30 dana. Ako se privremeni

17 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

korisnik ne iseli u predviðenom roku, Ministarstvo æe putem Državnog odvjetništva podnijeti tužbu za iseljenje korisnika.

Savjetujemo Vam da se obratite Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice kako biste dobili obavijest o statusu vašeg predmeta.

3. Ako je vaša kuæa zauzeta od strane ilegalnog korisnika koji nema rješenje o korištenju vaše imovine tada ne postoji obveza Ministarstva odnosno Uprave da sudjeluje u postupku vraæanja vaše imovine. Prema tome, vi trebate podnijeti privatnu tužbu za povrat imovine nadležnom opæinskom sudu prema mjestu gdje se nalazi imovina.

Zauzeto poljoprivredno zemljište/poslovni objekti

Ako Vam je zauzeto poljoprivredno zemljište ili poslovni objekt a koje možete vratiti u posjed samo podizanjem privatne tužbe, savjetujemo vam da se obratite za pravnu pomoc NVO-ima ili odvjetniku.

Nalazim se u procesu povrata imovine a èuo sam kako je u nekim sluèajevima povrata Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice poticao vlasnike i privremene korisnike da zakljuèe ugovore o najmu, tako da privremeni korisnik može ostati u imovini. U sluèaju zakljuèenja takvog ugovora, kakve su posljedice za moja buduæa prava što se tièe moje imovine?

Misija OESS-a upoznata je s èinjenicom da Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice potièe sklapanje takvih privatnih ugovora izmeðu vlasnika i korisnika u sluèajevima zauzete imovine. Na podruèju Benkovca izvjestan broj vlasnika pristao je da iznajmi svoje nekretnine sadašnjim korisnicima, a Caritas se obvezao da æe plaæati najamninu dok za te korisnike ne bude osigurano stambeno zbrinjavanje. Misiji OESS-a poznato je da su vlasnici u Kninu dali pismeni pristanak na daljnji ostanak korisnika u njihovim nekretninama. Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice smatra takve sluèajeve “riješenima”, te izdaje obrazac PP11 – Zapisnik o uvoðenju u posjed vlasnika imovine. Kako se Uprava

18  više ne smatra nadležnim za takve sluèajeve, vlasnici nekretnina o kojima je rijeè moraju biti svjesni da se ne mogu oslanjati ni na kakvu pomoæ od strane Uprave ako u buduænosti doðe do bilo kakvog spora u pogledu dogovora sa korisnikom, odnosno vlasnikovog stvarnog povrata imovine (primjenjuje se Zakon o najmu stanova).

Pokrenuo sam sudski postupak za povratak svoje imovine. Sud je presudio u moju korist i naredio iseljenje korisnika. U meðuvremenu je korisnik podnio tužbu za naknadu uloženih sredstava u moju imovinu. Da li æe ova tužba utjecati na povratak moje imovine?

Ne, tužba korisnika za sredstava uložena u imovinu ne bi trebala odgoditi iseljenje korisnika i povratak imovine. Takav stav je zauzeo Ustavni sud u svojoj odluci iz rujna 2004. nakon što su neki lokalni sudovi u svojim presudama uvjetovali povratak zauzete imovine tek nakon naknade uloženih sredstava korisniku.

Misija OESS-a zajedno sa svojim meðunarodnim partnerima potièe Vladu da poduzme mjere kako bi se iznašlo rješenje za vlasnike koji se suoèavaju sa zahtjevima privremenih korisnika za povrat uloženih sredstava.

Za više informacija obratite se Ministarstvu/Upravi, uredima OESS-a, UNHCR-a ili nevladinim organizacijama.

Slika 5. Èlan misije OESS-a savjetuje povratnika

19  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Podnio sam dokaz Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice da privremeni korisnik koji koristi moju kuæu posjeduje imovinu u BiH. Zašto taj privremeni korisnik još uvijek koristi moju kuæu?

Ako privremeni korisnik posjeduje u Bosni i Hercegovini imovinu u kojoj se može stanovati, a koja mu je dostupna (nije zauzeta, ošteæena ili uništena), on nema pravo na stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj. Meðutim, može imati pravo na privremeni smještaj ako Ministarstvo odnosno Uprava nema dokaz o posjedu useljive imovine. Ako je to sluèaj, od takvog korisnika se neæe tražiti da se iseli prije nego što mu Ministarstvo odnosno Uprava ne osigura privremeni smještaj. Kako još nema redovite i sustavne razmjene i provjere podataka s nadležnim ministarstvom Bosne i Hercegovine, Ministarstvo je u moguænosti provjeriti tek ogranièeni broj sluèajeva o kojima ima prethodna saznanja. Trenutno se Ministarstvo odnosno Uprava, još uvijek uvelike oslanja na pisane izjave podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje odnosno privremeni smještaj o posjedovanju imovine na teritoriju bivše SFRJ (kao što je Bosna i Hercegovina). Ukoliko imate ili možete pribaviti pouzdane dokaze o èinjenicama koje tvrdite, obavijestite o tome Upravu za prognanike, povratnike i izbjeglice. Molimo vas da OESS obavijestite o ishodu.

POVRAT IMOVINE

• U sluèaju da privremeni korisnik ima rješenje o korištenju vaše imovine i ako mu je utvrðeno pravo na stambeno zbrinjavanje, mora SAŽETAK

se najprije osigurati alternativno stambeno rješenje za privremenog korisnika prije nego što vi možete fizièki povratiti svoju imovinu. • Ako privremeni korisnik ima rješenje o korištenju vaše imovine, ali nema pravo na stambeno zbrinjavanje Ministarstvo/Uprava je obvezna korisniku uputiti nalog za iseljenje u roku od 30 dana. • Ako je vaša kuæa zauzeta od strane ilegalnog korisnika koji nema rješenje o korištenju vaše imovine, Vi trebati podnijeti privatnu tužbu za povrat imovine. • Tužba privremenog korisnika za sredstva uložena u imovinu ne bi trebala odgoditi iseljenje korisnika i povratak vaše imovine. • Ako privremeni korisnik ima useljivu imovinu u BiH, on nema pravo na stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj, ali dok Vlada RH o tome nema dokaza on može imati pravo na privremeni smještaj.

20  STAMBENO ZBRINJAVANJE ZA VLASNIKE OŠTEÆENE PRIVATNE IMOVINE

Ušao sam u posjed svoje kuæe, meðutim ona je ošteæena i neprikladna za stanovanje. Što mogu uraditi?

Preuzimanjem upravljanja nad vašom imovinom u skladu sa Zakonom o preuzimanju i upravljanju odreðenom imovinom, država je preuzela odgovornost za zaštitu vaše imovine. Ne preporuèujemo vam da tražite odštetu od privremenog korisnika èak i ako smatrate da je on odgovoran za štetu jer izmeðu vas i privremenog korisnika ne postoji nikakav pravni odnos, a èinjenica da je on boravio u vašoj imovini posljedica je pravnog odnosa izmeðu njega i države. Ministarstvo je u pripremi sustavnog rješenja za devastiranu imovinu koja je vraæena u posjed vlasnicima, o èemu æe se Vladi predložiti donošenje odgovarajuæe odluke i to kroz vansudsku nagodbu s vlasnicima o obešteæenju u novcu ili popravak te imovine, ukljuèujuæi materijalnu i kaznenu odgovornost za poèinitelje.

U skladu s tim:

• Vi se trebate pismeno zatražiti popravak devastirane imovine od Uprave za prognanike, povratnik i izbjeglice odnosno da podnesete zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Važno je da pri preuzimanju svoje imovine inzistirate da se u obrazac PP11 (koji se popunjava prilikom povratka imovine i kojeg potpisuje vlasnik) budu navedene sve štete na imovini. U sluèaju da ste veæ ranije potpisali obrazac PP11 takoðer imate pravo zatražiti popravak devastirane imovine, a obim devastacije æe se utvrðivati kod izrade upute za sanaciju.

• Ako je šteta veæa od iznosa pomoæi koja je na raspolaganju prema gore spomenutoj odluci Vlade, a vi želite tražiti naknadu za štetu, možete pokrenuti sudski spor protiv države radi naknade štete. Trebate imati na umu da u sluèaju pokretanja sudskog spora možete zbog imovinskog stanja i na svoj prijedlog, biti osloboðeni plaæanja sudskih pristojbi ali ne i plaæanja sudskih troškova. 21  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

STAMBENO ZBRINJAVANJE ZA VLASNIKE OŠTEÆENE PRIVATNE IMOVINE

• Ako je vaša imovina ošteæena od strane privremenog korisnika trebate podnijeti zahtjev za popravak devastirane imovine odnosno podnijeti SAŽETAK

zahtjev za stambeno zbrinjavanje kod RUPPI-a (u obliku graðevinskog materijala). • Prilikom povrata imovine trebate inzistirati da u PP11 obrascu budu navedene sve štete na vraæenoj imovini. • Ako je šteta veæa od iznosa pomoæi, a vi želite tražiti naknadu za štetu, možete pokrenuti sudski spor protiv države radi naknade štete. • Ministarstvo æe predložiti Vladi donošenje odgovarajuæe odluke kojom bi se problem devastirane imovine trebao riješiti.

22  UNIŠTAVANJE IMOVINE

Kako mogu sprijeèiti privremenog korisnika moje kuæe da odnese namještaj i ugraðene dijelove pokuæstva?

Prije iseljenja privremenog korisnika Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice trebao bi upozoriti korisnika da ne smije odnijeti ili oštetiti ugraðene dijelove pokuæstva i instalacije. Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice takoðer upozorava privremenog korisnika kako æe se prema Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi smatrati odgovornim za štete koje je on poèinio na ugraðenim dijelovima pokuæstva i instalacijama, te da u tom sluèaju Državni odvjetnik može protiv njega pokrenuti postupak radi naknade takvih šteta.

Ako se dogodi pljaèka i uništavanje imovine, treba odmah pozvati policiju i zahtijevati sprjeèavanje daljnjeg ošteæivanja i odnošenja pokuæstva. Takoðer treba obavijestiti Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice. U sluèaju “kraðe” ili “ uništenja i ošteæenja tuðe stvari” (vidi dolje), policija je dužna zapoèeti istragu i podnijeti kaznenu prijavu Uredu državnog odvjetnika. Nadalje, od policije se može tražiti pokretanje sudskog postupka radi osiguranja dokaza. Ta radnja može odvratiti privremenog korisnika od daljnjeg demoliranja kuæe. Od policije se takoðer može tražiti pokretanje prekršajnog postupaka zbog remeæenja javnog reda i mira. Ako policija odbije izvršiti vaš zahtjev, možete na temelju èlanka 6. Zakona o policiji pokrenuti stegovni postupak protiv odgovornog policijskog službenika.

Napomena: Privremeni korisnik mora ostaviti u kuæi sve ugraðeno pokuæstvo èak i ako ga je sam ugradio, buduæi da ono, jednom kad je ugraðeno, zakonski postaje sastavni dio kuæe i imovina vlasnika kuæe. U takvo pokuæstvo spadaju vrata, prozori, pipe, sanitarne školjke, umivaonici, bojleri, strujomjeri, i sl. Njihovim uklanjanjem privremeni korisnik èini “uništenje i ošteæenje tuðe stvari” što predstavlja kazneno djelo. Odnošenje pokretnih predmeta (primjerice namještaja) koji pripadaju vlasniku smatra se “kraðom”.

23  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Ušao sam u posjed kuæe, ali ona je bila opljaèkana. Kako to mogu ispraviti?

Vidi pod “Stambeno zbrinjavanje vlasnika ošteæene imovine” (strana 16).

Slika 6. Uništena imovina

UNIŠTAVANJE IMOVINE • Prije iseljenja privremenog korisnika RUPPI bi upozoriti korisnika da ne smije odnijeti ili oštetiti dijelove kuæe. SAŽETAK

• Ako se dogodi pljaèka i uništavanje imovine treba odmah pozvati policiju i zahtijevati sprjeèavanje daljnjeg ošteæivanja i odnošenje pokuæstva. • Policija je dužna zapoèeti istragu i podnijeti kaznenu prijavu Uredu državnog odvjetnika odnosno pokrenuti prekršajni postupak zbog remeæenja javnog reda i mira.

24  OBVEZA DRŽAVE ZA NAKNADU ZBOG KORIŠTENJA PRIVATNE IMOVINE

Imaju li vlasnici zauzete imovine pravo na naknadu za razdoblje u kojem je njihova imovina bila pod upravom države i u kojem je bila dodijeljena treæim osobama na korištenje?

Izmjene i dopune Zakona o podruèjima od posebne državne skrbi iz srpnja 2002. godine9 predviðaju isplate naknade štete za ogranièeni vremenski period. Te izmjene odnose se na razdoblje nakon 30. listopada 2002. odnosno 31.prosinca 2002. i na isplatu naknade štete koju država mora isplatiti zato što zauzetu imovinu nije vratila nakon tih datuma. Izraðen je obrazac nazvan “Nagodba” kako bi se olakšale isplate naknade štete u skladu sa Zakonom o podruèjima od posebne državne skrbi, u kojem se predviða naknada od 7 HRK po èetvornom metru stambene površine. Vlasnik koji potpiše “Nagodbu” ne odrièe se svog ustavnog prava na naknadu štete za razdoblje koje nije obuhvaæeno “Nagodbom”.

Kako mogu dobiti naknadu?

Naknadu možete zatražiti prema Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi za razdoblje od 1. studenog 2002. godine do dana fizièkog povratka vaše imovine tako što æete zatražiti naknadu preko nadležnog Regionalnog ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice, nakon èega æete poštom dobiti “Nagodbu” koju trebate potpisati i vratiti natrag Ministarstvu odnosno Upravi.

• Ako ste zatražili povrat svoje imovine prije 1. kolovoza 2002. godine, a imovina vam nije vraæena u posjed do 30. listopada 2002. godine, imate pravo na naknadu za razdoblje koje poèinje od 1. studenog 2002. do datuma kada vam je imovina bila fizièki vraæena.

9 Èlanak 27, paragraf 4

25 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

• Ako ste povrat svoje imovine tražili nakon 1. kolovoza 2002., a ona vam nije bila vraæena u posjed do 31. prosinca 2002. imate pravo na naknadu za razdoblje koje poèinje od 1. sijeènja 2003. godine do fizièkog povrata vaše imovine.

Ako niste tražili naknadu, a imovina vam je još uvijek zauzeta, prije datuma povrata imovine, još uvijek možete podnijeti svoj zahtjev za naknadu za razdoblje od 1. sijeènja 2003. do datuma fizièkog povrata imovine.

Slika 7. Pružanje pomoæi povratnici

Da li mogu dobiti naknadu za cijelo razdoblje unutar kojeg je moja imovina dana drugoj osobi na korištenje?

Ustav Republike Hrvatske i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predviðaju da vlasnièka prava mogu biti ogranièena zakonom, odnosno preuzeta u interesu Republike Hrvatske, meðutim u takvom sluèaju vlasnik ima pravo na naknadu10. Vlasnici koji žele tražiti naknadu od države zato što im je imovina bila oduzeta 1995. godine ili kasnije i dodijeljena privremenom korisniku mogu

10 Ustav RH, èlanak 50; Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, èlanak 33

26  pokrenuti individualne parnice. Zahtjev za naknadu štete obuhvaæat æe razdoblje koje zapoèinje datumom izdavanja rješenja o privremenom preuzimanju i upravljanju imovinom do 30. listopada odnosno 31. prosinca 2002.

Prije samog pokretanja parnice protiv Republike Hrvatske, prema izmjenama i dopunama Zakona o parniènom postupku dužni ste obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Ako vaš zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaæen ili se o njemu ne bude rješavalo u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, možete podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Ipak, morate imati na umu da sud može takve zahtjeve odbiti zbog nastupanja zastare odnosno proteka rokova unutar kojih se može zahtijevati naknada štete (5 godina od nastanka štete odnosno 3 godine od saznanja za nastanak štete). U sluèaju da izgubite spor, snosit æete sve troškove sudskog postupka.

Od Ministarstva/Uprave dobio sam obrazac za “Nagodbu” na ime naknade. Trebam li ga potpisati ako se ne slažem s Toèkom 4, paragraf 2 (“Vlasnik prihvaæa ovu naknadu i odrièe se svog prava na traženje kamate ili bilo koje druge štete na temelju naknade za štetu iz paragrafa 1 ove Toèke zbog svoje nemoguænosti da vrati svoj stambeni objekt i dužan je povuæi tužbu ako je istu podnio.”)?

Potpisivanjem “Nagodbe” vi se kao vlasnik odrièete samo prava na traženje druge (dodatne) naknade za razdoblje obuhvaæeno «Nagodbom» (od 1. studenog 2002. odnosno 1. sijeènja 2003. do datuma fizièkog povratka).

Naime, ta toèka “Nagodbe” ni na koji naèin ne ogranièava pravo vlasnika da putem suda traži isplatu naknade štete prema Ustavu RH i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za razdoblje od dana dodjele njegove kuæe na privremeno korištenje 1995. godine ili nakon toga pa sve do dana poèetka isplate naknade od strane Republike Hrvatske tj. do 1. studenog 2002. odnosno 1. sijeènja 2003. godine. (Za pitanje zastare i sudskih troškova vidi gore).

27 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Sudjelovao sam u anketi koju je provela Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, meðutim izjavio sam da ne želim primiti naknadu za razdoblje izmeðu 1. studenog 2002. / 1. sijeènja 2003. godine i datuma fizièkog povratka imovine. Mogu li ipak tražiti naknadu?

Da. Èak i ako ste izjavili da ne želite primiti naknadu za razdoblje izmeðu 1.studenog 2002./1.sijeènja 2003. godine i fizièkog povratka vaše imovine vi ne gubite pravo na naknadu i možete podnijeti zahtjev ukoliko vam imovina u meðuvremenu nije vraæena u posjed. Obratite se Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice.

Da li je prije potpisivanja “Nagodbe” potrebno pribaviti punomoæ svih suvlasnika?

Da, punomoæ je potrebno dostaviti, osim ako svi suvlasnici osobno ne potpišu “Nagodbu”. Ministarstvo odnosno Uprava može predložiti da jedan suvlasnik prima isplate u ime svih suvlasnika. Molimo vas, imajte na umu da se od 1. prosinca 2003. godine punomoæ može dati samo odvjetniku, suradniku odnosno krvnom srodniku prvog reda, bratu, sestri ili supružniku11.

Kakva je razlika izmeðu primanja naknade i najma kuæe Ministarstvu mora turizma, prometa i razvitka?

S pravnoga gledišta u nastavku æemo objasniti osnovne razlike:

Naknada

Država je obvezna isplatiti naknadu zbog stavljanje privatne imovine pod privremeno državno upravljanja bez pristanka vlasnika na to. Ustav Republike Hrvatske predviða takvu moguænost ako je ona u interesu države, meðutim samo uz “naknadu vlasniku koja je jednaka tržišnoj vrijednosti imovine“12. Meðutim, odredba o naknadi u Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi13 odnosi 11 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parniènom postupku, èlanak 45 12 Èlanak 50 13 Èlanak 27, paragraf 4

28  se samo na razdoblje nakon 30. listopada/31. prosinca 2002. godine i èinjenicu da država nije fizièki vratila imovinu nakon tih datuma.

Najam

Ugovor o najmu predstavlja ugovor izmeðu dvije strane pod uvjetima utvrðenim pristankom obiju strana (trajanje korištenja, iznos najamnine, i sl.). Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka do sada nije sklopilo niti jedan ugovor o najmu s vlasnicima kuæa. Vlasnici trebaju uzeti u obzir da bi se tako ostvarene najamnine mogle smatrati oporezivim prihodom.

OBVEZA DRŽAVE ZA NADOKNADU ZBOG KORIŠTENJA PRIVATNE IMOVINE

• Imate pravo na naknadu za korištenje privatne imovine za ogranièen

SAŽETAK vremenski period od 30. listopada 2002. ili 31. prosinca 2002. do fizièkog povrata imovine: o Država je obvezna platiti naknadu. o Trebate potpisati ‘Nagodbu’. Time se ne odrièete svog ustavnog prava da zatražite naknadu štete za razdoblje koje nije obuhvaæeno “Nagodbom”. • Ako niste zatražili naknadu prije datuma povratka vaše imovine, a imovina vam je još zauzeta, još uvijek možete podnijeti svoj zahtjev za naknadu za razdoblje od 1. sijeènja 2003. do datuma fizièkog povrata imovine. • Ako hoæete dobiti naknadu za cijelo razdoblje u kojem je vaša imovina dana drugoj sobi na korištenje morate pokrenuti individualnu parnicu protiv RH.

29 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

PRODAJA IMOVINE APN-U BEZ ZNANJA I SUGLASNOSTI VLASNIKA

Kuæa mi je prodana APN-u bez mog znanja i suglasnosti a na temelju falsificirane punomoæi. Što moram napraviti da vratim kuæu?

Ako vam je kuæa prodana APN-u preko posrednika a na temelju lažne/ falsificirane punomoæi imate pravo podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske tj. APN-a i zahtijevati poništenje ugovora za što ne postoji rok zastare. Istovremeno možete tužiti i posrednika koji je prodao kuæu na temelju lažne punomoæi.

Postupak za pokretanje parnice protiv RH

Imajte na umu da ste prije samog pokretanja parnice protiv Republike Hrvatske dužni obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora14. Ako vaš zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaæen ili se o njemu ne bude rješavalo u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, možete podnijeti tužbu nadležnom sudu. U sporovima koji se vode protiv Republike Hrvatske nadležan je sud na èijem podruèju tužitelj ima prebivalište. Ako tužitelj nema prebivalište u Republici Hrvatskoj nadležan je sud u Zagrebu.

Dokumente koji su vam potrebni za pokretanje postupka (kopiju ugovora o kupoprodaji, kopiju ovjerene lažne punomoæi) možete podiæi u zemljišno-knjižnom odjelu pri opæinskom sudu na èijem se podruèju nalazi vaša imovina.

U sluèaju kad namjeravate pokrenuti spor preko punomoænika, uzmite u obzir da se od 1. prosinca 2003. godine punomoæ može dati samo odvjetniku, suradniku odnosno krvnom srodniku prvog reda, bratu, sestri ili supružniku15.

U sluèaju pokretanja sudskog spora na vaš prijedlog možete zbog svog imovinskog stanja biti osloboðeni plaæanja sudskih pristojbi ali ne i plaæanja sudskih troškova.

14 Prema izmjenama i dopunama Zakona o parniènom postupku 15 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parniènom postupku, èlanak 45

30 Kuæa mi je prodana APN-u bez mog znanja i suglasnosti, a na temelju lažne punomoæi. U meðuvremenu kuæa je prodana treæim osobama koje se trenutno nalaze u kuæi. Što moram napraviti da vratim kuæu? Ako vam je kuæa prodana APN-u bez vašeg znanja i suglasnosti preko posrednika, a na temelju lažne punomoæi, imate pravo podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske odnosno APN-a za poništenje ugovora a istovremeno možete podnijeti tužbu protiv posrednika. Za detaljne informacija pogledajte prethodno pitanje.

Ako je vaša kuæa u meðuvremenu prodana treæim osobama koje se trenutno nalaze u kuæi, buduæi da treæe osobe nisu znale da je APN kupio kuæu na osnovi lažne punomoæi stekle su vlasništvo nad vašom imovinom u dobroj vjeri. To znaèi da æete vi imati pravo samo na naknadu pretrpljene štete od države odnosno APN-a, ali kuæa vam neæe biti vraæena (Ako u sudskom procesu možete dokazati da su treæe osobe znale za lažnu punomoæ, postoji moguænost da vam kuæa bude vraæena).

Prodao sam kuæu APN-u na temelju punomoæi, ali mi punomoænik nije isplatio cijeli iznos koji je naveden u ugovoru o kupoprodaji. Kako mogu doæi do svog novca?

Ako ste prodali kuæu APN-u na temelju ovjerene punomoæi, a punomoænik vam nije isplatio cijeli ugovoreni iznos umanjen za realni iznos provizije tad možete podnijeti tužbu protiv punomoænika zbog naknade štete. U ovom sluèaju nemate osnove tužiti Republiku Hrvatsku odnosno APN jer je kuæa prodana na osnovu valjane punomoæi te je s te strane ugovor o kupoprodaji ispunjen. Jedina strana koja nije ispunila svoju obvezu i time prekršila uvjete punomoæi je vaš punomoænik.

Èuo sam kako su desetci kuæa u vlasništvu hrvatskih Srba prodani APN-u bez znanja vlasnika. Kako mogu provjeriti je li i moja kuæa prodana na taj naèin?

Kako bi došli do informacija je li vaša kuæa prodana APN-u bez vašeg znanja, trebate se obratiti ili zemljišno-knjižnom odjelu opæinskog suda na èijem se

31  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

podruèju nalazi vaša imovina ili APN-u (prema uputi od strane Državnog odvjetništva APN nije ovlašten davati nikakve informacije i izdavati dokumente).

Ako se nalazite izvan Republike Hrvatske i želite doæi do informacija preko punomoænika, trebate znati da APN trenutno priznaje samo one punomoæi koje su ovjerene kod opæinskog suda u Šidu, Novom Sadu, opæinskim sudovima u Beogradu te hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu u Beogradu. Za Bosnu i Hercegovinu, APN priznaje punomoæi ovjerene samo na opæinskom sudu u prijedoru te hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu (molimo vas, obratite se APN-u za novije informacije).

PRODAJA IMOVINE APN-U BEZ ZNANJA I SUGLASNOSTI VLASNIKA

• Ako vam je kuæa prodana APN-u preko posrednika na temelju falsificirane punomoæi imate pravo podnijeti tužbu protiv Republike SAŽETAK

Hrvatske tj. APN-a i posrednika, kojom æete zahtijevati poništenje ugovora. • Važno: Prije samog pokretanja parnice protiv RH, dužni ste obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Ako vaš zahtjev ne bude prihvaæen ili se ne riješi za 3 mjeseca, možete podnijeti tužbu protiv RH. o Na vaš prijedlog možete biti osloboðeni plaæanja sudskih pristojbi zbog imovinskog stanja, ali ne i osloboðeni sudskih troškova. • Ako vam je kuæa prodana APN-u bez vašeg znanja i suglasnosti preko posrednika na temelju lažne punomoæi i u meðuvremenu prodana treæim osobama koje nisu znale za lažnu punomoæ one su stekle vlasništvo nad vašom imovinom u dobroj vjeri i ne možete povratiti svoju imovinu, ali imate pravo na naknadu štete. • Ako ste prodali kuæu APN-u na temelju ovjerene punomoæi, a punomoænik vam nije isplatio cijeli ugovoreni iznos, možete podnijeti tužbu protiv punomoænika. • Kako bi došli do informacija je li vaša kuæa prodana APN-u bez vašeg znanja, trebate se obratiti zemljišno-knjižnom odjelu opæinskog suda na èijem se podruèju nalazi vaša imovina.

32  OBNOVA OŠTEÆENE I UNIŠTENE IMOVINE

Moja kuæa bila je ošteæena/uništena za vrijeme rata, a ja još nisam podnio zahtjev za obnovu. Mogu li je još uvijek zatražiti?

Ne možete. Rok za podnošenje zahtjeva za obnovu istekao je 30. rujna 2004. godine. Vi možete podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje kroz: • Dodjelu graðevinskog materijala za popravljanje/obnovu, ukoliko na podruèju Republike Hrvatske nemate u vlasništvu/suvlasništvu drugi useljiv objekt, ili ako isti niste prodali, darovali, ili na bilo koji naèin otuðili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno ako niste stekli pravni položaj zaštiæenog najmoprimca16. Vi možete ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom graðevinskog materijala za obnovu, ukoliko æete se na adresu predmetnog objekta nastaniti i živjeti u istom. Napominjemo da se, pod navedenim uvjetima, isporuka graðevinskog materijala utvrðuje prema broju èlanova obitelji tj. 35 m2 + 10m2 po osobi. • Davanjem u najam obiteljske kuæe ili stana kod RUPPI-a ako vam je imovina potpuno uništena.

Za sve daljnje informacije u vezi podnošenja zahtjeva i postupka dodjele graðevinskog materijala, upuæujemo vas na R/UPPI.

Moja kuæa bila je tijekom rata ošteæena/uništena i nije obnavljana. Ima li država pravo ukloniti ošteæenu imovinu?

Država ima pravo ukloniti nekretninu bez pristanka vlasnika samo ako ošteæena nekretnina predstavlja opasnost po javnu sigurnost i zdravlje. U tom sluèaju od vlasnika bi se moglo tražiti plaæanje troškova uklanjanja. Ako ošteæena nekretnina

16 Prema Zakonu o podruèjima posebne državne skrbi «Narodne Novine» broj 26/03- proèišæen tekst

33  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

ne predstavlja nikakvu konkretnu opasnost, država je ne smije ukloniti bez pristanka vlasnika. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo prijašnje vlade pokrenulo je u proljeæe 2003. godine inicijativu za “obnovu i saniranje podruèja duž glavnih turistièkih cesta” u koju su bili ukljuèeni i planovi za uklanjanje ošteæenih nekretnina.

Pripremljeni su Upitnici za vlasnike ošteæenih nekretnina i njihovo distribuiranje zapoèeto je preko Srpskog demokratskog foruma. Meðutim, koliko je Misiji OESS-a poznato, odaziv vlasnika na tu inicijativu nije bio naroèito brojan, tako da nije došlo do znaèajnih aktivnosti uklanjanja.

Slika 8. Obnovljena kuæa

OBNOVA OŠTEÆENE I UNIŠTENE IMOVINE

• Rok za podnošenje zahtjeva za obnovu je istekao 30. rujna 2004. SAŽETAK

• Ako niste podnijeli zahtjev za obnovu u roku možete zatražiti stambeno zbrinjavanje i podnijeti odgovarajuæi zahtjev na PPDS-u: o stambeno zbrinjavanje kroz dodjelu graðevinskog materijala za popravljanje/obnovu ili o najam obiteljske kuæe ili stana.

34  NAKNADA ZA ŠTETU KOJU SU PROUZROÈILE VOJNE I POLICIJSKE SNAGE, TE ZA ŠTETU NASTALU TERORISTIÈKIM ÈINOM

Kako zakoni o naknadi štete doneseni u srpnju 2003. godine, utjeèu na veæ postojeæe parnice vezane uz štete uzrokovane teroristièkim aktima te djelovanjem vojnih ili policijskih snaga?

Tri zakona koja su stupila na snagu 1. kolovoza 2003. godine odnose se na opseg odgovornosti Vlade Republike Hrvatske za štete povezane s oružanim sukobom koje su nanesene pojedincima, te na štetu za koju Republika Hrvatska odgovara na temelju pravnog sljedništva bivše Socijalistièke Federativne Republike Jugoslavije.

• Osobe koje nisu pokrenule parnicu radi naknade štete uzrokovane teroristièkim aktima (ako se šteta dogodila prije veljaèe 1996.), odnosno štete koju su prouzroèile vojne odnosno policijske snage (ako se šteta dogodila prije studenog 1999.) prema novim zakonima to neæe moæi uèiniti buduæi je nastupila zastara.

• Osobe koje su pokrenule parnicu i èiji je tužbeni zahtjev sud odbacio u skladu s gornjim zakonima imaju pravo podnijeti zahtjev za obnovu. Rok od 30. rujna 2004. ne odnosi se na tu kategoriju korisnika.

• Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed teroristièkih akata i javnih demonstracija ogranièava naknade na štete nastale uslijed smrti, tjelesne povrede ili ošteæenja zdravlja, te time znatno ogranièava odgovornost države za štete poèinjene teroristièkim djelovanjem u odnosu na zakonske odredbe koje su važile do 1996.

Štete na imovini, koje vjerojatno saèinjavaju veæinu predmeta, više nisu obuhvaæene novim zakonima, pa sud takve zahtjeve odbacuje. Kako Zakon o

35 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

šteti nastaloj uslijed teroristièkih akata i javnih demonstracija predviða da æe se materijalne štete nadoknaðivati prema Zakonu o obnovi, ošteæenici æe takve odbaèene predmete morati proslijediti Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kako bi ih nadležni Uredi državne uprave u županijama, Uredi za prostorno planiranje, stambena komunalna pitanja, izgradnju i zaštitu okoliša te Odjeli za obnovu mogli riješiti. Nažalost, uvjeti iz Zakona o obnovi iskljuèuju svu imovinu koja nije za stanovanje (poslovni prostori, vikendice, staje i sl.), što znaèi da odreðen broj ošteæenika èija imovina ne ispunjava uvjete propisane Zakonom o obnovi više neæe imati na raspolaganju nikakav pravni lijek.

Moja kuæa je u listopadu 1991.g. ošteæena u eksploziji naprave koju su podmetnule nepoznate osobe, koje nikada nisu pronaðene. Nikada nisam podnio tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete niti zahtjev za obnovu. Koja prava danas imam?

Buduæi je u Vašem sluèaju nastupila zastara, više ne možete podnijeti tužbu sudu, no imate pravo podnijeti zahtjev za obnovu nadležnom Uredu državne uprave u županiji u kojoj se kuæa nalazi, kako bi se vaš zahtjev riješio u skladu sa Zakonom o obnovi.

U svibnju 1996.g. ozlijeðena sam u eksploziji minsko- eksplozivnog sredstva koje je bilo podstavljeno u dvorištu moje kuæe od strane nepoznatog poèinitelja. Policija je istraživala sluèaj, no poèinitelj nije pronaðen. Mogu li danas podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete?

Buduæi u vrijeme nesreæe nije postojao propis koji je regulirao odgovornost Republike Hrvatske za ovu vrstu štete te je Zakon o šteti nastaloj uslijed teroristièkih akata i javnih demonstracija stupio na snagu u kolovozu 2003.g, u Vašem sluèaju još nije došlo do zastare te možete pokrenuti sudski postupak radi naknade štete. No, prije nego uputite tužbu sudu (nadležan je opæinski sud na èijem podruèju imate prebivalište kao i sud gdje je poèinjena štetna radnja te i sud gdje je nastala šteta) potrebno je nadležnom državnom odvjetništvu uputiti zahtjev za mirnim rješenjem spora. Ukoliko vaše zahtjev bude odbijen ili o njemu ne bude odluèeno u roku od tri mjeseca, možete podnijeti tužbu nadležnom sudu.

36  Slika 9. Minirana kuæa

Tužba sudu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete na obiteljskoj trgovini, koja je uzrokovana teroristièkim aktom, podnio sam još 1994.g. Održano je nekoliko roèišta, no presuda nije donesena. Postupak je obustavljen 1996.g. Zahtjev za obnovu sam podnio 1997.g. te sam bio odbijen buduæi se radi o poslovnom prostoru koji prema Zakonu o obnovi nije predmet obnove. Nakon donošenja Zakona o šteti nastaloj uslijed teroristièkih akata i javnih demonstracija sudski postupak je nastavljen i opæinski sud je odbacio moj tužbeni zahtjev proglasivši se nenadležnim te me uputio da svoja potraživanja ostvarim u upravnom postupku prema Zakonu o obnovi. Što mi je dalje èiniti? Misija u ovom sluèaju preporuèa da ponovo podnesete zahtjev za obnovu nadležnom tijelu, te da uputite i žalbu višem sudu protiv presude opæinskog suda, a u smjeru iscrpljivanja domaæih pravnih lijekova te ostvarivanja procesnih uvjeta kako bi se sluèaj mogao uputiti Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava.

Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata sužava definiciju štete sadržanu prije 1996.g u Zakonu o obveznim odnosima. i na taj naèin takoðer ogranièava odgovornost države za štete koje je prouzroèila hrvatska vojska, odnosno policija, u smislu da država nije odgovorna za naknadu štete za koju se pretpostavlja da ima narav ratne štete (ratna šteta je ona koja je uzrokovana u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. te ako je uzrokovana za

37  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

vrijeme i na prostoru odvijanja vojnih akcija, ako je od izravne i konkretne vojne koristi s obzirom na vrijeme i mjesto izvršenja u izravnoj i neposrednoj funkciji vojnih operacija, ili ako je po svojim uèincima, te konkretnim okolnostima vremena i mjesta poèinjenja štetne radnje, izravno izazvana ratnim stanjem i neposredno se nadovezuje na ratne operacije). U sudskom postupku je uvijek dopušteno dokazivati suprotno.

Moj otac je ranjen od strane pripadnika hrvatske vojske za vrijeme odvijanja vojno redarstvene akcije «Oluja» na podruèju vojnih operacija. Znaèi li to da se ta šteta unaprijed smatra ratnom štetom i da ne postoji pravo na naknadu štete?

Ova vrsta štete se smatra ratnom ukoliko se ne dokaže suprotno, što znaèi da treba dokazati da šteta nije bila od izravne i konkretne vojne koristi niti u neposrednoj funkciji vojnih operacija te da nije bila izravno izazvana ratnim stanjem ili vezana uz ratne operacije.

NAKNADA ZA ŠTETU KOJU SU PROUZROÈILE VOJNE I POLICIJSKE SNAGE, TE ZA ŠTETU NASTALU TERORISTIÈKIM ÈINOM

• Ukoliko niste pokrenuli parnicu radi naknade štete uzrokovane teroristièkim aktima (šteta koja se dogodila prije veljaèe 1996.) ili SAŽETAK

štete koju su prouzroèile vojne ili policijske snage (šteta koja se dogodila prije studenog 1999.) neæe to više moæi uèiniti - nastupila je zastara. Možete podnijeti zahtjev za obnovu. • Ukoliko ste pokrenuli parnicu radi naknade materijalne štete i èiji je tužbeni zahtjev sud odbacio imate pravo podnijeti zahtjev za obnovu. • Za tjelesne povrede možete pokrenuti sudski postupak radi naknade štete no morate prvo uputiti zahtjev za mirnim rješenjem spora državnom odvjetništvu.

38  KONVALIDACIJA/MIROVINE

Za vrijeme rata radio sam u osnovnoj školi (ili drugoj instituciji) u Republici Srpske Krajine. Da li je moguæe da mi se tako ostvareni radni staž prizna i upiše u radnu knjižicu?

Vladinom Uredbom iz travnja 1998. utvrðen je rok za konvalidaciju mirovina i radnog staža koji je istekao 10. travnja 1999. Ukoliko niste podnijeli zahtjev u navedenom roku, trenutno nemate moguænost tražiti priznavanje radnog staža. Ipak, meðunarodna zajednica pregovara s hrvatskom Vladom o ponovnom otvaranju roka za konvalidaciju. Za više informacija obratite se uredima OESS-a.

Podnio sam zahtjev za konvalidaciju radnog staža ali mi je zahtjev odbijen zbog neispunjavanja uvjeta kvalificiranog svjedoka/ stalnog prebivališta? Da li postoji moguænost da mi se ipak prizna radni staž te koje postupke moram poduzeti?

Uvjet kvalificiranog svjedoka

Kao podnositelj zahtjeva za konvalidaciju staž možete dokazivati i izjavama svjedoka. Meðutim, važno je naglasiti kako same izjave svjedoka ne mogu biti jedini i iskljuèivi dokaz o ostvarenom stažu osiguranja. Izjave svjedoka mogu poslužiti kao dokazno sredstvo u sluèajevima kada postoje i drugi pisani dokazi (prijave osiguranja, radna knjižica)17. Kako Zakon o opæem upravnom postupku predviða da svjedok može biti svaka osoba koja može svjedoèiti o odreðenim èinjenicama, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva/Uprava za mirovinsko i invalidskom osiguranje napominje kako je uvjet “kvalificiranog

17 U skladu s odredbama Zakona o konvalidaciji i Uredbe za provoðenje Zakona o konvalidaciji za upravno podruèje rada, zapošljavanja, mirovinskog i invalidskog osiguranja, doplatka za djecu, socijalne skrbi i zaštite vojnih i civilnih invalida rata

39 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

svjedoka” napušten te kako se kao svjedok može pojaviti svaka osoba koja može posvjedoèiti o èinjenicama koje se utvrðuju.

Molimo vas prijavite OESS-u bilo kakve probleme u ovom pogledu.

Uvjet stalnog prebivališta

Prema Vladinoj Uredbi iz travnja 1998. konvalidacija je dopuštena samo osobama sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo unutarnjih poslova ukinulo je prebivalište odreðenom broju stanovnika koji su prebivali u Republici Hrvatskoj prije izbijanja sukoba a što je moglo imati za posljedicu da podnositelj zahtijeva ne zadovoljava uvjete za konvalidaciju. Za daljnje postupanje vidi pod statusna prava.

Molimo Vas da prijavite OESS-u bilo kakve probleme u ovom pogledu.

Ukoliko se vam je zahtjev odbijen zbog neispunjavanja uvjeta kvalificiranog svjedoka ili uvjeta prebivališta, a u meðuvremenu možete predoèiti nove èinjenice i dokaze koji bi, da su bili poznati u ranijem postupku, doveli do drugaèijeg rješenja, savjetujemo vam da podnesete zahtjev za obnovu postupka Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Kao poljoprivrednik bivšem sam Mirovinskom fondu plaæao doprinose 11,5 godina, meðutim minimalni period uplaæivanja doprinosa za ostvarivanje prava na mirovinu je 15 godina. Mogu li dobiti natrag svoje ranije uplaæene doprinose ili mirovinu na temelju 11,5 godina uplaæivanja doprinosa?

Doprinose koje ste uplaæivali 11,5 godina ne možete dobiti natrag, niti na osnovu tih doprinosa možete steæi pravo na mirovinu jer za ostvarivanje prava na mirovinu najkraæi period uplaæivanja doprinosa je 15 godina, a najniža starosna dob je 65 godina za muškarce te 60 godina za žene.

Ipak postoji moguænost da steknete pravo na mirovinu ako :

40  • ste podnijeli zahtjeve za konvalidaciju staža za razdoblje od 1991- 1995. godine u roku izmeðu 10. travnja 1998. i 10. travnja 1999. te vam je staž priznat. U tom sluèaju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je tražio uplatu još jedne rate kako bi se ispunili minimalni uvjeti, • ako niste podnijeli zahtjeve za konvalidaciju staža u navedenom razdoblju, imate moguænost uplaæivati doprinose do ispunjenja uvjeta za priznavanje prava na starosnu mirovinu prema hrvatskim propisima o mirovinskom osiguranju, tj. do navršenja 15 godina mirovinskog staža.

Slika 10. Povratnik

Prije rata bio sam umirovljenik, a tijekom rata ostao sam u Kninu18 i nisam primao mirovinu. Imam li pravo na retroaktivnu isplatu za taj period?

Imate prvo na retroaktivnu isplatu mirovine samo za odreðeni vremenski pe- riod: Ako ste zahtjev podnijeli prije 1. sijeènja 1999., imate pravo na tri godine retroaktivne isplate (raèunajuæi od podnošenja zahtjeva). Meðutim, ako je vaš zahtjev podnesen nakon 1. sijeènja 1999., imat æete pravo samo na retroaktivnu isplatu za prethodnih 12 mjeseci.

Što se tièe retroaktivne isplate mirovina od 1991. do datuma podnošenja zahtjeva za nastavak isplate od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, morate uzeti u obzir sljedeæe: ako ste kao umirovljenik dobivali bilo kakvu isplatu

18 Ili bilo gdje unutar takozvane“Republike Srpske Krajine” (RSK)

41  VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

od takozvanog “para fonda” takozvane “Republike Srpske Krajine” (RSK) smatrat æe se da nemate pravo na retroaktivnu isplatu mirovina od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz razloga što, prema hrvatskim propisima o mirovinskom osiguranju ne možete za isto razdoblje primati više mirovina.

Važno je istaknuti kako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio razmotriti zahtjev troje umirovljenih hrvatskih Srba èije je zahtjeve za retroaktivnu isplatu mirovina za period trajanja rata odbio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. U spomenutoj odluci Europskog suda za ljudska prava kljuèna je bila èinjenica da iako je pravo na mirovinu obuhvaæeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ovo pravo ne obuhvaæa i pravo da se zahtijeva toèno odreðeni iznos mirovine. To znaèi kako bi ova Odluka Europskog suda za ljudska prava mogla dovesti do negativnog rješenja mnogih sliènih zahtjeva koji su ostali neriješeni pred hrvatskim sudovima i Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.

KONVALIDACIJA/MIROVINE • Rok za konvalidaciju mirovina i radnog staža je istekao 10. travnja 1999. Ako niste podnijeli zahtjev u navedenom roku, trenutno nemate SAŽETAK

moguænosti tražiti priznanje radnog staža. • Možete dokazati vaš radni staž izjavama dvaju svjedoka ukoliko postoje i drugi pisani dokazi. • Konvalidacija je dopuštena samo osobama sa stalnim prebivalištem u RH. • Ako ste plaæali doprinose bivšem Mirovinskom fondu za manje od 15 godina, neæete moæi dobiti natrag vaše doprinose niti možete ostvariti mirovinu na temelju uplaæenih doprinosa, meðutim možete steæi pravo na mirovinu (vidi gore). • Ako vam tijekom rata mirovina nije bila isplaæena imate pravo na retroaktivnu isplatu za ogranièen vremenski period (ako ispunjavate neke odreðene uvijete). • Ako ste kao umirovljenik dobivali bilo kakvu isplatu od takozvanog para fonda vlasti Republike Srpske Krajine, nemate pravo na retroaktivnu isplatu od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za razdoblje od 1991. do datuma podnošenja zahtjeva za nastavak isplate od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

42  STATUSNA PRAVA/DRŽAVLJANSTVO

Prije 1991. živio sam u Republici Hrvatskoj, gdje sam imao prijavljeno prebivalište (stalno mjesto stanovanja), ali sa republièkim državljanstvom Bosne i Hercegovine/Srbije i Crne Gore. Koje radnje moram poduzeti radi stjecanja hrvatskog državljanstva odnosno da li se na mene primjenjuje Zakon o strancima, koji je donesen u srpnju 2003. godine?

Proglašenjem Republike Hrvatske samostalnom i neovisnom državom te stupanjem na snagu Zakona o kretanju i boravku stranaca 08. listopada 1991. sve osobe koje su na taj dan imale prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj a prema dotadašnjim propisima su se smatrali jugoslavenskim državljanima stekle su na temelju èlanka 79. stavka 1. istog Zakona status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te su upisane u registar stranaca.

Samo stranci koji su stekli status stranca na stalnom boravku temeljem èlanka 79. stavak 1. Zakona o kretanju i boravku stranaca mogu prema odredbama èlanka 115. Zakona o strancima do 30.lipnja 2005. regulirati taj status pod povoljnijim uvjetima. Misija OESS-a zajedno sa svojim meðunarodnim partnerima zalaže se za produženje roka kod Vlade Republike Hrvatske. Izgledno je da ce rok biti produžen do 30.lipnja 2006. Za posljednje informacije molimo vas, obratite se nekom od nadležnih ureda.

Važno U sluèaju da stranac propusti propisani rok, to ne znaèi da on više uopæe ne može steæi status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. To samo znaèi da se prethodno opisani povoljni uvjeti više neæe primjenjivati na tu osobu, veæ æe se ta osoba tretirati kao imigrant koji po prvi put podnosi zahtjev za regulaciju statusa u Republici Hrvatskoj.

Prema Ministarstvu unutarnjih poslova osobe koje su imale stalno boravište u Hrvatskoj i koje su napustile Hrvatsku prije 8. listopada 1991. godine NISU

43 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

automatski po službenoj dužnosti brisane iz registra stanaca od strane Ministarstva unutarnjih poslova, te su tako takoðer stekle status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. Meðutim, moguæe je da je tim osobama status prestao sukladno èlanku 47. prethodno spomenutog Zakona tj. donošenjem rješenja o prestanku statusa stranca na stalnom boravku ukoliko nisu ispunile zakonsku obvezu prijavljivanja svoje odsutnosti iz države u periodu koji je duži od godine dana.

Važno Savjetujemo Vam da posjetite osobno Policijsku upravu/postaju u kojoj ste nekad imali prijavljeno prebivalište, sa važeæim identifikacijskom ispravom, kako bi provjerili jeste li još uvijek upisani u registar stranaca ili ste brisani, te zatražite Rješenje o tome, jer o tome ovisi daljnji tijek postupka obnove statusa. Ukoliko želite stalno boraviti u mjestu koje je razlièito od onog u kojem ste ranije imali prijavljeno prebivalište, možete u bilo kojoj policijskoj upravi/postaji podnijeti zahtjev za obnovu postupka ili izdavanje osobne iskaznice za stranca. Ipak, imajte na umu da u tom sluèaju postupak regulacije statusa mogao vremenski duže trajati zbog tehnièkih pitanja (odjava mjesta prijašnjeg prebivališta, dostava spisa itd.).

1. Podnositelji zahtjeva koji su nakon 8. listopada 1991. stekli status stranca na stalnom boravku a koji im nije prestao rješenjem o prestanku stalnog boravka moraju podnijeti samo dokaz o prijavljenom boravištu i dokaz o zdravstvenom osiguranju (za više informacija pogledajte iduæu stranicu), meðutim takve osobe ne moraju dokazivati postojanje prihoda za uzdržavanje i osigurani smještaj, što se, prema Zakonu, traži samo od podnositelja koji po prvi put podnose zahtjev. Ostale dokumente, kao što je izjava o razlozima napuštanja Hrvatske, dokaz o završenom školovanju, dokaz o prebivalištima podnositelja zahtjeva u periodu izmeðu 1991. godine i vremena podnošenja zahtjeva za regulaciju statusa, itd..nisu predviðeni Zakonom.

Molimo vas prijavite OESS-u bilo kakve probleme u ovom pogledu.

2. Podnositelji zahtjeva koji su na dan 8. listopada 1991. stekli status, ali im je status kasnije prestao rješenjem o prestanku stalnog boravka moraju ispuniti obrazac za obnavljanje postupka u skladu s Naputkom Ministarstva unutarnjih poslova iz travnja 2000. i podnijeti prateæu dokumentaciju.

44  Slika 11. Organizirani smještaj Dumaèe

Koji su mi dokumenti potrebni za obnovu statusa stranca na stalnom boravku?

Na temelju Upute Ministarstva unutarnjih poslova od 17. studenog 2004. podnositelji zahtjeva za reguliranje statusa dužni su obavezno priložiti sljedeæe dokumente: • ovjerenu kopiju važeæe putne isprave u koju se stavlja naljepnica kojom se potvrðuje status stalnog boravka u Republici Hrvatskoj), • dokaz o zdravstvenom osiguranju (vidi dole objašnjenje), • potvrdu o prijavi boravišta (vidi dole objašnjenje).

Meðutim od stranke se mogu tražiti i neki drugi dokumenti ako oni idu u korist strane a kao što su: • izvod iz matiène knjige roðenih, • izvod iz matiène knjige vjenèanih (ako je podnositelj zahtjeva u braku sa hrvatskim državljaninom), • vlasnièki list (ako podnositelj zahtjeva posjeduje imovinu u Republici Hrvatskoj), • dokumenti izdani prije 08. listopada 1991. (osobne iskaznice, radne knjižice, svjedodžbe itd.).

Uvjet podnošenja dokaza o zdravstvenom osiguranju

Ukoliko u državi iz koje stranac dolazi nema osigurano zdravstveno osiguranje temeljem rada ili mirovine kao aktivni osiguranik potrebno je da podnositelj zahtjeva u trenutku podnošenja zahtjeva za reguliranje statusa stranca na stalnom

45 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

boravku dobije potvrdu o podnijetom zahtjevu u nadležnoj policijskoj upravi/ postaji na temelju koje æe biti uveden u evidenciju radi dobivanja POTVRDE o uvoðenju stranca u evidenciju Hrvatskog Zavoda za Zdravstveno Osiguranje(HZZO). Po reguliranju statusa nadležna policijska uprava/postaja obavijestit æe HZZO a nakon èega æe stranac tek postati obveznik uplate zdravstvenog osiguranja u RH.

Ukoliko podnositelj zahtjeva ima osigurano zdravstveno osiguranje u državi iz koje se vraæa tada sa na istog primjenjuje Ugovor o socijalnom osiguranju izmeðu RH i tih država te se kao dokaz o zdravstvenom osiguranju mogu predoèiti dvojeziène potvrde koje se izdaju na temelju navedenih Ugovora o socijalnom osiguranju (primjer: obrazac BH/RH 5, odnosno obrazac SCG/RH 109).

Ispunjavanje uvjeta prijave boravka u Republici Hrvatskoj

Zakon od svih podnositelja zahtjeva za reguliranje statusa traži prijavu boravka u Republici Hrvatskoj. To može predstavljati problem onima koji se nisu vratili zato što nemaju pristupa svojoj predratnoj kuæi (zauzeta/ošteæena/uništena imovina, izgubljena stanarska prava). U takvim sluèajevima, prije podnošenja zahtjeva za reguliranje statusa, osobe trebaju prijaviti boravak na adresi njihove imovine (èak i ako je ona zauzeta i/ili uništena). Moguæe je prijaviti boravište kod roðaka i prijatelja na naèin da roðaci/prijatelji kod nadležne policijske uprave daju izjavu da su suglasni s prijavom boravišta na njihovoj adresi odnosno putem sklapanja ugovor o najmu.

Imajte na umu da adresa na kojoj prijavite boravište u Republici Hrvatskoj treba biti adresa na kojoj æe policijska uprava/postaja koja rješava predmet moæi s vama stupiti u kontakt tj. dostaviti poziv da im se javite u sluèaju kad nedostaju neki podaci ili dokumenti.

Napomena: Podnositelji zahtjeva koji se nalaze u organiziranom smještaju u nekom objektu Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice mogu prijaviti kao adresu boravka adresu organiziranog smještaja do rješavanja stambenog pitanja odnosno dok ne budu stambeno zbrinuti.

46 Obnovio sam status stranca na stalnom boravku. Kako mogu steæi hrvatsko državljanstvo?

Nakon što podnositelj zahtjeva dobije osobnu iskaznicu stranca na stalnom boravku može odmah podnijeti zahtjev za prijem u hrvatsko državljanstvo pod uvjetom da ispunjava ostale uvjete: · 5 godina neprekinut prijavljen boravak na teritoriju Republike Hrvatske, · navršenih 18 godina života, · da mu/joj nije oduzeta poslovna sposobnost, · da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da æe otpust dobiti ako bude primljen/a u hrvatsko državljanstvo, · da poznaje hrvatski jezik i latinièno pismo, · da se iz njegova/njezina ponašanja može zakljuèiti da poštuje pravni poredak i obièaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaæa hrvatsku kulturu.

Napomena: Za podnositelja zahtjeva kojem je obnovljen status stranca na stalnom boravku smatra se da taj status ukljuèujuæi i prijavljeni boravak ima od 8. listopada 1991. te time ispunjava uvjete duljine boravka u trajanju od 5 godina za stjecanje hrvatskog državljanstva.

STATUSNA PRAVA / DRŽAVLJANSTVO • Ako ste na dan 8.listopada 1991 imali prijavljeno prebivalište u RH stekli ste status stranca na stalnom boravku u RH te imate SAŽETAK moguænost regulirati taj status pod povoljnijim uvjetima do 30.lipnja 2005. (poslije navedenog datuma tretirati æete se kao da ste stranac koji po prvi put podnosi zahtjev za dobivanje statusa stranca na stalnom boravku). • Podnositelji zahtjeva koji su 8.listopada 1991. stekli status stranca na stalnom boravku moraju samo podnijeti dokaz o prijavljenom boravištu i dokaz o zdravstvenom osiguranju. • Podnositelji zahtjeva koji su 8. listopada 1991. stekli status stranca na stalnom boravku, ali im je status kasnije prestao rješenjem o prestanku statusa za reguliranje statusa trebaju podnijeti zahtjev za obnavljanje postupka. • Nakon što podnositelj zahtjeva za obnovu statusa stranca na stalnom boravku regulira status i dobije osobnu iskaznicu može odmah podnijeti zahtjev za prijem u hrvatsko državljanstvo ukoliko ispunjava ostale zakonske uvjete.

47 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

ORGANIZIRANI POVRATAK U HRVATSKU

Trenutno živim u Srbiji i Crnoj Gori. Želio bih se vratiti u Hrvatsku. Kakav je postupak?

U Hrvatsku se možete vratiti vlastitim sredstvima (dragovoljni povratak) ili uz pomoæ Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR-a) (organizirani povratak). Organizirani povratak znaèi besplatan prijevoz ljudi i njihove prtljage autobusom «od vrata do vrata», iz Srbije u Hrvatsku, u konvoju.

Kako bi se vratili u Hrvatsku preko UNHCR-a (i njihovog provedbenog partnera Danish Refugee Council – DRC), potencijalni povratnici trebali bi, prije svega, imati želju vratiti se i živjeti u svojim domovima u Hrvatskoj. Uz originalni izbjeglièki karton ili službenu potvrdu o ukinuæu izbjeglièkog statusa koju je izdao Komesarijat za izbjeglice Republike Srbije i Crne Gore i bez prethodno potvrðenog statusa povratnika u Hrvatsku, takoðer je potrebno:

• odobrenje za organizirani povratak u domovinu od hrvatskih vlasti nakon podnesenog zahtijeva za dragovoljni povratak UNHCR-u u SCG, ili • jednosmjerna putna isprava «Putni list» izdana od hrvatskog konzulata u SCG, ili • važeæu hrvatska ili SCG putovnica za èlanove obitelji podnositelja zahtjeva za povratak koji nisu registrirani kao izbjeglice.

Medicinska pomoæ

Prije puta u Hrvatsku, sve povratnici æe biti pregledani od lijeènika koji æe takoðer pratiti i nadgledati konvoj do odredišta u Hrvatskoj. Kronièno i teško bolesne stranke primati æe pomoæ u najpotrebnijim lijekovima tijekom prva tri mjeseca nakon povratka u domovinu. Ovo je privremena pomoæ koja se pruža

48  dok se povratnici ne ukljuèe u sustav zdravstvene zaštite u mjestu povratka, tj. dok ne dobiju tzv. «zeleni karton». Organizirani povratak isto pruža moguænost da se teško bolesne osobe prevezu u kolima hitne pomoæi ako nisu u stanju putovati autobusom. Ovakve izbjeglice se trebaju unaprijed javiti UNHCR-u tako da lijeènik može utvrditi zdravstveno stanje prije povratka.

Mogu li ponijeti sa sobom sve svoje stvari i traktor ako se vraæam putem organiziranog povratka u Hrvatsku?

Vaš namještaj i tehnièku opremu, ili traktor s pripadajuæim prikljuècima, takoðer se može prevesti besplatno ali ne u istom konvoju. U ovom sluèaju, samo jedna osoba može pratiti takav konvoj. Osobe koje žele ponijeti sve svoje stvari i tehnièku opremu sa sobom moraju ispuniti sljedeæe uvjete:

• imati hrvatsku putovnicu i osobnu iskaznicu; • imati domovnicu; • imati potvrdu o ukinuæu izbjeglièkog statusa u SCG; • predoèiti popis stvari koje želite prevesti; • za povratak traktora i prikljuèaka potrebna je odreðena potvrda o vlasništvu za strojeve koji trebaju biti registrirani (npr. isprava koju je izdalo Ministarstvo unutarnjih poslova – MUP, potvrda posljednje registracije ili odgovarajuæe odobrenje suda).

Mogu li dobiti ikakvu ekonomsku pomoæ ako se vratim putem organiziranog povratka?

Organiziranim povratkom u domovinu pokušava se takoðer olakšati društvena i ekonomska reintegracija povratnika u njihove zajednice u Hrvatskoj te se može dobiti nekoliko oblika ekonomske pomoæi od DRC-a:

• paketi s robom koja je potrebna po povratku, • ekonomska potpora ugroženim obiteljima, • dodjela financijskih sredstava za poslovne aktivnosti, • posredovanje u ime ostalih agencija koje nude ekonomsku pomoæ (mikro krediti, financijska sredstva, itd.).

49 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Gdje u SCG mogu dobiti dodatne informacije vezane za organizirani povratak ili za transport svojeg traktora i namještaja? UNHCR BEOGRAD DRC NOVI SAD Krunska 58 Ise Bajiæa 8 11000 Beograd 21000 Novi Sad Tel: 011 308 2100 Tel: 021 4723 468 Fax: 011 344 2947 DRC KRALJEVO UNHCR KRALJEVO Obiliæeva 34 Cara Dušana 38/3 36000 Kraljevo 36000 Kraljevo Tel: 036 339 500 Tel: 036 312 543 Fax: 036 313 231 SDF BEOGRAD Kneza Miloša 19/I UNHCR PODGORICA 11000 Beograd Nikca od Rovina 51 Tel: 011 3231 969 81000 Podgorica Tel/Fax: 011 3236 821 Tel: 081 238 066 Fax:081 238 068 PRAXIS BEOGRAD Alekse Nenadoviæa 7/III DRC BEOGRAD 11000 Beograd Balkanska 48 /12a Tel: 011 2450 998 11000 Beograd Fax: 011 3444 483 Tel: 011 361 00 97, 011 361 08 74 Fax: 011 361 43 64

Slika 12. Organizirani povratak (fotografirao: Jeroen Swolfs)

50 Postoji li program organiziranog povratka iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku ili iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu?

Organizirani program povratka preko UNHCR-a/IOM-a iz Bosne, odnosno u Bosnu prekinut je zbog prestanka ove aktivnosti IOM-a od 21. ožujka 2005. U vrijeme pisanja ovog vodièa UNHCR Hrvatska i UNHCR BiH ispituju moguænosti nastavka ovog programa. Za daljnje informacije možete kontaktirati bilo koji od slijedeæih ureda UNHCR-a:

UNHCR SARAJEVO UNHCR BANJA LUKA Fra Anðela Zvizdoviæa, 1 Miše Stupara, 32 71000 Sarajevo 78000 Banja Luka Tel: 033 666 160 Tel: 051 322 780 Fax: 033 470 171 Fax: 051 322 750

Izbjeglice koje bi željele dobiti više informacija o organiziranom povratku iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu mogu kontaktirati UNHCR ured u Hrvatskoj:

UNHCR ZAGREB Republike Austrije, 25 10000 Zagreb Tel: 01 3713 555 Fax: 01 3713 591

51 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

PODRUÈJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI19

*UDQLFH

'UåDYQDJUDQLFD

2SüLQVNDJUDQLFD

äXSDQLMVNDJUDQLFD

2EDOD

2SüLQD

33'6,

33'6,,

33'6,,,

Slika 13. Karta podruèja od posebne državne skrbi

19 Prema Zakonu o podruèjima od posebne državne skrbi (“Narodne novine”, br. 26/03 – proèišæeni tekst) – èlanak 4. i èlanak 5

52 U èlanku 4. navode se podruèja posebne državne skrbi prve i druge skupine – opæine, gradovi i naselja koja su bila okupirana, i to:

Prvoj skupini pripadaju u cijelosti podruèja gradova i opæina: Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Èeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovaèko primorje, Dragaliæ, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvièka Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojniæ, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovaèka.

Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima: Osijek – naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš, Tenja. Vinkovci – naselje: Mirkovci.

U èlanku 5. navode se podruèja posebne državne skrbi druge skupine, opæine, gradovi i naselja koja su bila okupirana, i to:

Drugoj skupini pripadaju u cijelosti podruèja gradova i opæina: Bariloviæ, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Èaèinci, Drniš, Ðulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogiæevci, Gospiæ, Graèac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovièke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okuèani, Otoèac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polaèa, Poliènik, Posedarje, Promina, Ružiæ, Saborsko, Siraè, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grðevac, Voæin, Vrhovine i Zemunik Donji.

Drugoj skupini pripadaju naselja u gradovima: Daruvar – naselja: Markovac, Vrbovac, Dubrovnik – naselja: Bosanka, Brseæine, Dubravica, Donje Obuljeno, Èajkovica, Èajkoviæi, Gornje Obuljeno, Gromaèa, Kliševo, Knežica Komolac, Ljubaè, Mokošica, Mravinjac, Mrèevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno, Zaton, Karlovac – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Broðani, Cerovac Vukmaniæki, Donja Trebinja, Donji

53 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

Sjenièak, Gornja Trebinja, Gornji Sjenièak, Ivankoviæ Sela, Ivoševiæ Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac - dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaiæ Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjeroviæi, Okiæ, Popoviæ Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušiloviæ, Udbinja, Utinja, Vukmaniæ, Sisak– naselja: Blinjski Kut, Klobuèak, Letovanci, Madžari, Staro Selo, Slatina – naselja: Goleniæ, Ivanbrijeg, Lukavac, Virovitica – naselje: Jasenaš, Vodice – naselja: Èista Mala, Èista Velika, Grabovci, Zadar – naselja: Babindub, Crno.

Napomena: Za primjenu odredbi Zakona o stambenom zbrinjavanju na podruèjima posebne državne skrbi nije od znaèaja kojoj skupini podruèja posebne državno skrbi pripada odreðena opæina, grad ili naselje.

Slika 14. Selo Cetina

54 POPIS REGIONALNIH UREDA ZA PROGNANIKE, POVRATNIKE I IZBJEGLICE (RUPPI) 1. RUPPI VUKOVAR RUPPI OSIJEK Kardinala A. Stepinca 45 Europska Avenija 10 032/442-121 031/211-665 032/441-633 031/211-977

2. RUPPI PETRINJA RUPPI GLINA Trg narodnih uèitelja 4 Trg bana J. Jelaèiæa 2 044/813-606 044/882-203

RUPPI SISAK Trg bana J. Jelaèiæa 6 044/523-463 044/524-633

3. RUPPI ZAGREB RUPPI RIJEKA Zaharova 7 Finderleove stube 4 01/6055-192 051/330-192 01/6055214 051/330-575

RUPPI VARAŽDIN RUPPI PULA V. Vodnika 6 (P.P 96) Gabrijele Emo 1 042/233-402 052/543-500 042/233-402 051/543-697

4. RUPPI KNIN RUPPI GRAÈAC Prolaz bana P. Zrinskog 4 Park sv. Jurja 1 022/662-050 023/773-333 022/664-675 023/773-333

RUPPI ZADAR RUPPI SPLIT Obala kneza Branimira 4/e Vukovarska 13 023/315-770 021/360-352 023/315-270 021/360-353

RUPPI OBROVAC RUPPI DUBROVNIK Dmitra Zvonimira bb Dr. Ante Starèeviæa 41 023/689-036 020/427-355 023/689-036 020/416-602 55 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

RUPPI BENKOVAC RUPPI MAKARSKA Ante Starèeviæa 4e Dr. Jakova Dudana 3 023/682-222 021/611-860 023/682-222 021/611-860

5. RUPPI GOSPIÆ RUPPI SLUNJ Kralja P. Krešimira 32 Školska 3 053/574-190 047/801-414 053/574-191 047/777-789

RUPPI KARLOVAC RUPPI PLAŠKI Senjska 29 Vladimira Nazora 2 047/612-753 047/573-262 047/612-752 047/573-262

RUPPI VOJNIÆ RUPPI KORENICA Trg S. Radiæa 1 Trg Sv. Jurja 5 047/883-443 053/776-488 047/811-880 053/776-488

RUPPI KRNJAK Krnjak 5 047/727-066 047/727-066

6. RUPPI PAKRAC RUPPI BJELOVAR Trg J. Bana Jelaèiæa 6 Frana Supila 8 034/412-083 043/241-941 034/412-083 043/220-942

RUPPI POŽEGA RUPPI SLAV. BROD Josipa Runjanina 1 a Trg pobjede 4/3 034/312-098 035/443-360 034/312-099 035/400-841

Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice (UPPI) Radnièka cesta 22/I, Zagreb Tel: 00385 1 618 4820, Fax: 000385 1 618 4708, 618 4827

56  POPIS UREDA OESS-A

OSCE ZAGREB OSCE KARLOVAC Florijana Andrašeca 14 Gajeva 2 10 000 ZAGREB 47 000 KARLOVAC Tel: +385 (1) 309-6620 Tel: +385 (47) 422-230, 612-980,-3 Fax: +385 (1) 309-6621 Fax: +385 (47) 422-246

OSCE VUKOVAR OSCE GOSPIÆ Ive Tijardoviæa 60 Kaniška 27 32 000 VUKOVAR 53 000 GOSPIÆ Tel: +385 (32) 428 452 Tel: +385 (53) 756 257 Fax: +385 (32) 428 466 Fax: +385 (53) 756 260

OSCE OSIJEK OSCE ZADAR Šetalište Kardinala F.Šepera 3 Put Murvice 14-16 31 000 OSIJEK 23 000 ZADAR Tel: +385 (31) 212 822 Tel: +385 (23) 250 556 Fax: +385 (31) 212 766 Fax: +385 (23) 250 323

OSCE SISAK OSCE KNIN Galdovaèka 4 13 Gojka Šuška 44 000 SISAK 22 300 KNIN Tel: +385 (44) 741 567 Tel: +385 (22) 660 122 Fax: +385 (44) 741 580 Fax: +385 (22) 662 922

OSCE PAKRAC OSCE SPLIT Trg 76 Bataljuna 4 Kralja Zvonimira 14/7 34 550 PAKRAC 21 000 SPLIT Tel: +385 (34) 412 916-7 Tel: +385 (21) 483 200 Fax: +385 (34) 411 656 Fax: +385 (21) 483 222

Misija OESS-a ima urede koji rade sa skraæenim radnim vremenom i u drugim mjestima u Hrvatskoj. Radi više informacija o toènom radnom vremenu molimo obratite se najbližem uredu OESS-a kako je navedeno.

OSCE Baranja OSCE Hrvatska Kostajnica Kralja Tomislava 39 Školska 8 31 300 BELI MANASTIR 44 300 HRV. KOSTAJNICA Open on Tuesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Osijek Contact OSCE Sisak

57 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

OSCE Glina OSCE Graèac Žrtava domovinskoga rata 67 Mile Budaka 37 44 400 GLINA 23 440 GRAÈAC Open on Wednesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Sisak Contact OSCE Zadar

OSCE Benkovac Ivana Meštroviæa 17 23 420 BENKOVAC Open part-time Contact OSCE Zadar

58  POPIS UREDA UNHCR-A

UNHCR Zagreb UNHCR Knin Republike Austrije 25, Ulica dr. Franje Tudjmana 2 10 000 Zagreb 22 300 Knin hrvza@unhcr.ch hrvkn@unhcr.ch Tel: +385-1 3713 555 Tel: +385-22 664 747 Fax: +385-1 3713 442 Fax: +385-22 663 942

UNHCR Sisak S. i. A. Radica 50 44 000 Sisak hrvsi@unhcr.ch Tel: +385-44 521 398 Fax: +385-44 524 825

UNHCR BEOGRAD UNHCR PODGORICA Krunska 58 Nikca od Rovina 51 11000 Beograd 81000 Podgorica Tel: 011 308 2100 Tel: 081 238 066 Fax: 011 344 2947 Fax:081 238 068

UNHCR KRALJEVO Cara Dušana 38/3 36000 Kraljevo Tel: 036 312 543 Fax: 036 313 231

59 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

POPIS UREDA NEVLADINIH ORGANIZACIJA KOJE PRUŽAJU PRAVNU POMOÆ POVRATNICIMA

Altruist DOS Obrovac Velebitska 28, 21000 Split Mažuraniæeva bb, 23450 Obrovac 021/344-099, 344-105, 344-109 023/689 786

Centar za ljudska prava DOS Donji Lapac Kralja Držislava 6, 10000 Zagreb Suzana Matiæa 10, 53250 D. Lapac 01/46 36 548, 01/4653 010 053/765 112

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava DOS Donji Srb Županijska 7, 31000 Osijek Splitska 1, 23445 Donji Srb 031 206-886, 031/206 889, 031/214 581 023/789 113

Centar za mir, pravne savjete i HHO Hrvatski Helsinški Odbor psiho-socijalnu pomoæ za ljudska prava A. Tomaševiæa 32, 32000 Vukovar Bauerova 4, 10000 Zagreb 032/413 319 01/4812-322, 01/4812-324

DOS Benkovac HHO Dubrovnik Kralja Dmitra Zvonimira 45, Fakultet za turizam, Lopatska obala 7 23420 Benkovac 20000 Dubrovnik 023/682 070 091/4812 323

DOS Split HHO Karlovac Šetalište Baèvice 10, 21000 Split Senjska 54, 47000 Karlovac 021/488 951, 021/488 944 047/600 922, 047/600 923

DOS Graèac HHO Knin Kralja Tomislava 3, 23 440 Graèac Gojka šuška 12, 22300 Knin 023/773 580 022/660 622, 022/4812 322

DOS Knin HHO Osijek 4. Gardijske brigade 11, 22300 Knin Trg A. Starèeviæa 1, 31000 Osijek 022/660 962 031/212 265, 091/4812 326

DOS Zadar HHO Split Bedemi zadarskih pobuna 2 Put Dermunta 24, 21000 Split 23000 Zadar 021/885 248, 091/4812 325 023/250 296

60 HHO Slavoniju SDF Dvor Trg A. Starèeviæa 1, 31000 Osijek Trg Josipa bana Jelaèiæa 8, 44 440 Dvor 031/212 265, 091/4812 326 044/871 145

Hoæu kuæi SDF Okuèani Poljièka 11, 22300 Knin 120 Brigade HV 19, 35 430 Okuèani 022/661 859 035/371 591

HOMO- Udruga za zaštitu SDF Pakrac ljudskih prava Osjeèka 8, 34 500 Pakrac I graðanskih sloboda 034/412 825 Martinuzzijeva 23,52 000 Pula 052/505 976 SDF Vojniæ Andrije Hegranga 9 , 44420 Vojniæ Hrvatski pravni centar 047/883 059 Svaèiæev trg 12, 10 000 Zagreb 01/4873 965 SDF Gvozd Trg Franje Tuðmana 1, 44 410 Gvozd IPC - Informativno Pravni Centar 044/881 250 Starèeviæeva 63, 35 000 Slavonski Brod SDF Plaški 035/449 715, 035/448 533 143 Domobranske pukovnije, 47304 Plaški 047/573 138 Povratak kuæi Republike Austrije 19, Zagreb SDF Benkovac 01/3758-425 A. Stepinca 9, 23 420 Benkovac 023/681 509 Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava SDF Knin Gornjodravska obala 81, 31000 Osijek Franje Tuðmana 4, 22 300 Knin 031/284 320, 031/284 321 022/664 870

Odbor za ljudska prava Karlovac SDF Kistanje Banjavièiæeva 7, 47000 Karlovac Franje Tuðman 112, 22 405 Kistanje 047/600-634, 047/616 365 022/763 160

Projekt graðanskih prava SDF Petrinja Fra Antuna Tomaševiæa 32, 32000 Gajeva 40A, 44 250 Petrinja Vukovar 044/815 563 032/413 163 SDF Glina SDF Zagreb Hrvatska ulica 18, 44 400 Glina Gunduliæeva 55, 10 000 Zagreb 044/882 942 01/4921 862

61 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

SDF Korenica ZUNH Pere Snjarica 27, 53 230 Korenica Gojka šuška 5, 23100 Knin 053/776 810 022/661 950, 022/661 934

Udruga Mi Zvonimir Sinjska 7, 21 000 Split Tuðmanova 11, 22 300 Knin 021/329 130 022/662 559, 022/664 908

Ured puèkog pravobranitelja Opatièka 4, 10 000 Zagreb 01/4851 855

62  RJEÈNIK SKRAÆENICA

APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama osnovana od strane Vlade Republike Hrvatske HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje MMTPR Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (Ministarstvo) PP 11 Zapisnik o uvoðenju vlasnika u posjed imovine PPDS Podruèja od posebne državne skrbi RH Republika Hrvatska RUPPI Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice UPPI Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice (Uprava) ZPPDS Zakon o podruèju od posebne državne skrbi

63 VODIÈ ZA POVRATNIKE U REPUBLIKU HRVATSKU

ZAHTJEVI ZA STAMBENO ZBRINJAVANJE

Na kraju ovog Vodièa nalaze se dva obrasca koje možete upotrijebiti ukoliko želite podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje, bilo unutar ili izvan podruèja posebne državne skrbi. Ako podnosite zahtjev za stambeno zbrinjavanje izvan podruèja posebne državne skrbi, imajte na umu da ga morate ispuniti i predati/poslati prije 30. lipnja 2005. Detaljnije informacije o stambenom zbrinjavanju možete pronaæi na stranicama 7 - 17.

Ova brošura pripremljena je u suradnji s Vladom Republike Hrvatske u okviru Javne kampanje o širenju svijesti s ciljem promicanja 64 održivog povratka i reintegracije.

GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Second Expanded Edition

25 May 2005 1 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

OSCE Mission to Croatia

Author of publication OSCE Mission to Croatia

Publisher OSCE Mission to Croatia

Editor OSCE Mission to Croatia

Cover design and graphic design Zoran Žitnik

English translation Integra

Copies 500

Print Matorad Ludinska 8, Zagreb

ISBN 953-99674-5-7

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilišna knjižnica - Zagreb

UDK 364.65-054.75(497.5)(036) 342.726-054.75(497.5)(036)

GUIDANCE for returnees to Croatia /author of publication OSCE Mission to Croatia>. - Zagreb : OSCE Mission to Croatia, 2005.

Izv. stv. nasl.: Vodiè za povratnike uRepubliku Hrvatsku.

ISBN 953-99674-5-7

1. Organisation for Security and Cooperation in Europe. Mission to Croatia I. Povratnici -- Hrvatska -- Pravna regulativa -- Vodiè

2 450418043  TABLE OF CONTENT

Introduction 5

Housing care for former holders of occupancy/tenancy rights outside the area of special state concern 7

Housing care for former holders of occupancy/tenancy right and others inside the area of special state concern 13

Repossession of property 17

Housing care for owners of damaged private property 21

Looting/devastation of property 23

State Obligation to compensate use of private property 25

Sale of property toAPN without the owner’s consent or knowledge 30

Reconstruction of damaged and destroyed properties 33

Compensation for damage caused by army and police forces and for damage caused by terrorist acts 35

Convalidation/Pension issues 39

Status rights/Citizenship 43

Organised voluntary repatriation to Croatia 48

Areas of Special State Concern 52

List of Regional ODPR offices 55

List of OSCE offices 57

List of UNHCR offices 59

List of Non Governmental Organisations providing legal assistance 60

Glossary 63

3 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

4  INTRODUCTION Dear readers,

The OSCE Mission to Croatia has recognized the need for additional legal return-related information (civil and administrative) to be provided through the distribution of guidance for returnees.

The distribution of appropriate and relevant information received a special meaning after the Regional ministerial conference in Sarajevo on the issue of refugees and displaced persons in the region of Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia and Montenegro. In the Declaration signed on the 31 January 2005, the responsible Ministers committed themselves to undertake specific measures to ensure a just and permanent solution for the refugee and displaced person file by the end of 2006.

The Declaration confirms that every refugee should be able to choose between the right for a safe and dignified return or the right for local integration and that the State should undertake all necessary measures to allow the refugee to make a free and informed choice.

The intention of this brochure is to address the main issues faced by these categories of people, however the information provided within it is not exhaustive. Therefore we encourage you to approach any local State institutions or OSCE offices, UNHCR Field Teams or local Non-governmental Organizations providing legal assistance for further clarification (contact details are listed at the end of this brochure).

Figure 1. Croatian Prime Minister and former Head of OSCE Mission to Croatia visiting returnees 5 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

6  HOUSING CARE FOR FORMER HOLDERS OF OCCUPANCY/TENANCY RIGHTS OUTSIDE THE AREA OF SPECIAL STATE CONCERN1 I was the holder of an occupancy/tenancy right for an apartment in the area outside the Areas of Special State Concern. Will the occupancy/tenancy right be returned to me so that I can purchase the apartment under favourable conditions from the 1990s?

No, an occupancy/tenancy right (OTR) can not be returned to you and you can not be compensated for its loss. The occupancy/tenancy right as a legal institute does not exist in the legal system of the Republic of Croatia anymore. The 1996 Law on Lease of Apartments abolished the institute of occupancy/tenancy rights and granted the status of a protected lessee to those who have not privatized their apartment due to various reasons. However, you can submit an application for housing care outside the Areas of Special State Concern (ASSC). (See next question.)

I was a holder of tenancy rights for an apartment outside the Areas of Special State Concern and would like to apply for housing care. Who is eligible, what is the procedure, what type of housing is available and will I be able to obtain housing in my pre-war place of residence?

Eligibility

A Conclusion adopted by the Government of the Republic of Croatia in June 20032 and a subsequent Implementation Plan3 have created a mechanism for

1 Refer to the map of the areas of special state concern in annexes 2 Official Gazette No. 100/2003 3 Implementation Plan of housing care for returnees who were not owners of an apartment or house and who lived in socially owned apartments in the area of RoC outside the Areas of Special State Concern, 24 October 2003

7 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

the provision of housing care to former holders of occupancy/tenancy rights outside the Areas of Special State Concern.

Although the documents do not have the status of a law, they currently provide the most tangible opportunity for former occupancy/tenancy right holders to secure housing in Croatia. They are relevant for individuals who fled from the Republic of Croatia and who would like to return and live in Croatia, as well as for those former occupancy/tenancy right holders whose OTRs were terminated, but who never left Croatia and would like to stay.

The second basic precondition for eligibility is that the applicant does not own or co-own another family house or apartment on the territory of the former Yugoslavia, nor did not sell, give away or alienate it after 8 October 1991 and has not obtained the legal status of a protected lessee. Only one request on behalf of all members of the former household can be submitted.

The application deadline is 30th June 2005

Note: The OSCE Mission and its international partners are advocating for the extension of the deadline with the Government of Croatia. Please, keep yourself informed by approaching any relevant office.

Procedure

Requests for housing care on the completed application form should be submitted:

a) in person to the RODPR, or to the Croatian Embassies/Consulates4 or to the UNHCR offices or to the NGOs that collect the applications for the UNHCR, or b) by registered mail to the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and Development/Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees (10000 Zagreb, Radnicka cesta 22/I), or via Embassies/ Consulates.

4 At the time of writing, the Ministry for Foreign Affairs and European Integration, Directorate for Consular Affairs, voices the opinion that Croatian diplomatic and consular offices are supposed to receive applications from Croatian citizens only

8  The format of the request has to be on a standard form on an A3 paper format. However, the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and Development (hereinafter: Ministry), Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees (hereinafter: ODPR) will also accept and process requests submitted in A4 format if the content of such requests corresponds to the standard form as well as that all papers are bound, sealed and authorized by a public notary or if each individual paper is authorized by a public notary or by the appropriate court in Serbia and Montenegro and Bosnia and Herzegovina.

Supporting documentation to be submitted includes:

• Copy of Identification Documents for adults, or copy of birth certifi- cate or citizenship certificate (domovnica) for minors.

• Information or evidence of former residence in an apartment for which occupancy/tenancy rights were terminated (contract/decision on use/ allocation of OTR that can be, upon request, obtained from the archive office; court decision on cancellation of occupancy/tenancy rights; etc.) You need to provide information on the apartment you have been using (address of the apartment), while the other above men- tioned evidence will be obtained by the ODPR ex officio. In case you possess some of the afore mentioned evidence, you can enclose them with the request, which should speed up its processing.

• Statement expressing the applicant’s wish to return and live in Croatia.

• Statement that the applicant does not own property in the former SFRY.

Note: The last two statements are part of the standard form and need to be certified by a public notary, or if the applicant is outside RoC, by another body in charge - relevant Municipal Court in S&M or BiH.

9 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Public notary fees

All applicants are exempt from paying the public notary fee in accordance with the LASSC. However they must pay the public notary award unless the applicant proves his/her unfavourable social status (with a tax office certificate, unemployment office certificate or pension certificate etc.) Please note that if you own property, you will not be exempt from paying the award.

Type of housing available Beneficiaries can have the following options:

• Obtain a state-owned apartment for lease. The lease agreement will be concluded between the Ministry/ODPR and the beneficiary of the housing care for an indefinite period of time, although the possibility of concluding a lease agreement of limited time also exists. The amount of rent corresponds to the so-called ‘protected rent’ (1.52 kunas per m2) which is the same as for the beneficiaries of housing care inside the Areas of Special State Concern. • Purchase an apartment under favourable conditions according to the Law on Socially Subsidized Housing Construction (POS) - the price of such apartments is lower than the market value – around 60 per cent of the market value of an apartment. Note: It is, however, much higher than the price paid by former occupancy/ tenancy rights holders who purchased their apartments during the 1990s according to the Law on Sale of Apartments on which Occupancy/Tenancy Rights existed.

The purchase of an apartment under more favourable conditions means that all financially secured citizens of the RoC whose monthly income is three times higher than the monthly credit instalment have right to purchase an apartment from the so-called POS programme. The buyer immediately pays 15% of the estimated apartment value and 85% is credited by the bank, the State, and local self-government through a bank loan. The maximum length of the credit payment by instalments is 30+1 year with an average interest rate of 4%. It is also possible to delay payment of credit for one year.

10  The amount of square meters that will be granted to a housing care beneficiary, both for lease and purchase option will be determined in accordance with the provisions of the Law on Reconstruction, meaning 35 m2 + 10 m2 for each additional family member.

Possibility of obtaining housing in pre-war place of residence.

Based on the adopted legislation by the Government of Croatia, most of the beneficiaries will be granted housing in their pre-war place of residence, but there could be a few exceptions. This means that there is no guarantee that housing will be provided in the pre-war place of residence. This refers mainly to municipalities in which, for different reasons, the construction of apartments in line with the POS Law is not intended/ foreseen or the pre-war apartments have already been allocated. The Implementation Plan stipulates that housing will be provided “primarily in those areas of the Republic of Croatia (cities and municipalities) where those persons had resided, i.e. used socially owned apartments.” If that is not feasible, housing will be provided in other areas of Croatia. If an eligible beneficiary does not want to be accommodated outside the municipality or town of former residence, he can opt to wait for housing care to be provided in the area of former residence.

Figure 2. POS apartment buildings in Sisak

11  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Do I have to have Croatian citizenship in order to be eligible?

Not possessing Croatian citizenship limits eligibility with regard to the type of housing which the beneficiary can obtain, i.e. lease or purchase of the apartment. For the purchase option, citizenship is required, but not for the lease option and all those who are either Croatian citizens or have the status of permanently residing foreigner in the Republic of Croatia can apply. The right to purchase an apartment, however, according to the POS law is limited to Croatian citizens only. The Mission is advocating extension of this right also to those who have permanently residing foreigner status or who re-established this status in accordance with Art. 115 of the Law on Foreigners (for more information on Article 115 please see further)

HOUSING CARE FOR FORMER HOLDERS OF OCCUPANCY/TENANCY RIGHTS OUTSIDE THE AREA OF SPECIAL STATE CONCERN

• Occupancy/tenancy rights can not be returned nor can you receive compensation for the loss of this right. SUMMARY

• As a former OTR holder, you can apply for housing care outside the ASSC. • Conditions: o The applicant does not own or co-own any property on the territory of former Yugoslavia, that s/he did not sell, alienate, or give away the property after 8 October 1991 and the s/he does not have the legal status of protected lessee. o Only one application per household is allowed. o Deadline is 30th June 2005. • Procedure: Application form for housing care together with required documentation (certified by a public notary-for SCG and BiH by the responsible court) should be submitted in person or sent by registered mail to ODPR, UNHCR, RODPR or Croatian Consulate offices. • There are two models of housing care outside ASSC: purchase or lease. o Croatian citizenship is a requirement for the purchase of a property but not for lease. • The majority of beneficiaries will be granted housing in their pre war place of residence, however there may be exceptions.

12  HOUSING CARE FOR FORMER HOLDERS OF OCCUPANCY/TENANCY RIGHT AND OTHERS INSIDE THE AREA OF SPECIAL STATE CONCERN5

I am a returnee without any habitable property on the territory of former Yugoslavia or I am a former holder of occupancy/ tenancy rights for an apartment inside the Areas of Special State Concern and would like to apply for housing care. Who is eligible and what is the procedure?

Eligibility

The Law on Areas of Special State Concern (LASSC) stipulates that persons or members of their household are eligible for housing care if:

• They do not own or co-own6 another habitable family house or apartment on the territory of the former Yugoslavia7, • They have not sold, given away or alienated it after 8 October 1991, • They have not obtained the legal position of a protected lessee.

Although former occupancy/tenancy right holders are not given priority in relation to different groups of eligible beneficiaries (temporary users of other persons’ property, residents of collective centres, or other returnees/settlers to/in the ASSC), the Government stated that special funding would be made available to provide apartments to former occupancy/tenancy right holders inside the ASSC.

Procedure

Requests for housing care on completed application forms should be submitted:

5 Refer to the map of the Areas of Special State Concern in annexes 6 i.e. if the co-ownership part in a house is less than 35m 2 7 Article 38 of the Law on Areas of Special State Concern

13 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

a) in person to the RODPR or to the Croatian Embassies/Consulates or to the UNHCR offices or to the NGOs that collect the applications for the UNHCR or b) by registered mail to the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and Development / Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees (10 000 Zagreb, Radnicka cesta 22/I), or via Embassies/ Consulates.

There is no deadline for submitting applications for housing care inside the Areas of Special State Concern.

Supporting documentation to be submitted includes:

• Copy of Identification Documents for adults, or copy of birth certificate or citizenship certificate (domovnica) for minors.

• Information or evidence of former residence in an apartment for which occupancy/tenancy rights were terminated (contract/decision on use/ allocation of OTR that can be, upon request, obtained from the archive office, court decision on cancellation of occupancy/tenancy rights, etc.) You need to provide information on the apartment you have been using (address of the apartment), while the other above mentioned evidence will be obtained by the ODPR ex officio. In case you possess some of the afore mentioned evidence, you can enclose them with the request which should speed up the processing of the request.

• Statement that applicant does not own property in the former SFRY.

Note: The last statement is part of the form and needs to be certified by a public notary, or, if the applicant is outside RoC, by another body in charge - relevant Municipal Court in S&M or BiH.

14  Type of housing available

Applicants can apply for either:

• Lease of a state-owned family house or apartment, • Lease of a state-owned damaged family house and the allocation of building material, • Allocation of state-owned construction plot and building material for the construction of a family house, • Allocation of building material for repair/reconstruction or construction of a family house or apartment.

Figure 3.Newly built house in Golubic

Do I have to have Croatian citizenship in order to be eligible?

Croatian citizenship is not a precondition for eligibility for the provision of housing care inside the ASSC for returnees who used to reside in those areas prior to the war8.

8 Article 7 of the Law on Areas of Special State Concern

15  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Figure 4. A new settlement in Gracac

HOUSING CARE FOR FORMER HOLDERS OF OCCUPANCY/TENANCY RIGHT AND OTHERS INSIDE THE AREA OF SPECIAL STATE CONCERN

• To be eligible for housing care within ASSC you must not own or co- own property on the territory of former Yugoslavia, have not sold, SUMMARY

given away or alienated it after 8.10.1991, and not have a legal status of protected lessee. • Several requests per prewar household are permissible if it refers to newly established families. • Procedure: application form for housing care inside ASSC should be submitted in person to R/ODPR, UNHCR or the Croatian Consulate or sent by registered mail to the Ministry/ODPR or Croatian Consulate. • There is no deadline for submiting request. • Applicants can apply for different models of housing care. • Croatian citizenship is not a pre-condition for receiving housing care within ASSC for returnees that have lived in the ASSC prior to the war.

16  REPOSSESSION OF PROPERTY

My house is occupied and I applied for repossession a few years ago but nothing happened after that. What can I do to repossess it as soon as possible?

1. If your house is occupied by a temporary user (TU) who has a decision on use of your property, the TU must first be provided with an alternative housing solution if s/he is entitled to housing care, according to the Law on Area of Special State Concern. Depending on which model of housing care the occupant is provided with, the delay to move out of your property varies. If the occupant received the right to:

• Lease a state-owned family house or apartment: the occupant must move out of your property within 15 days from the day of conclusion of the lease agreement. • Lease a state-owned damaged family house and the allocation of building material: the occupant must move out of your property within 90 days from the day of the last shipment of the building material. • Get a state-owned construction plot and the building material for the construction of a family house: the occupant must move out of your property within 90 days from the day of the last shipment of the building material. • Get building material for repair, reconstruction or construction of a family house or apartment: the occupant must move out of your property within 90 days from the day of the last shipment of the building material.

Within 15 days from the day of expiration of the deadline for moving out, the State Attorney’s office shall initiate a lawsuit for eviction against the temporary user who fails to move out.

2. If your house is occupied by a TU who has a decision on the use of your property but is not entitled to housing care in accordance with the law, the Ministry/ODPR is required to issue a notice of eviction to the TU that s/he must

17 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

move out of your property within 30 days. If the TU does not move out within this time period, the Ministry will (through the State Attorney’s office) initiate a lawsuit for eviction against the TU.

We suggest that you approach RODPR to get information on the status of your case.

3. If your house is occupied by an illegal user who has no decision on the use of your property, the Ministry/ODPR is not required to participate in the repossession of your property. As a result, you should file a private lawsuit for repossession of your property to the municipal court responsible for the area in which your property is located.

Occupied agricultural land/ business premises

If you have occupied agricultural land or business premises which you may be able to regain only through a lawsuit, you should approach an NGO or a lawyer for legal assistance.

I am in the process of repossessing my property and heard that in some cases the RODPR has encouraged owners and temporary users to conclude lease agreements, so the occupant can stay in the property. What are the implications for my future rights regarding my property?

The OSCE Mission is aware that ODPR encourages private agreements between owners and occupants in cases of occupied properties. In the area of Benkovac, a number of owners agreed to let their properties to the current occupants and Caritas committed itself to pay the rent until housing care is made available to the occupants. In Knin, the Mission is aware that owners agreed in writing to the continued stay of the occupants in their property. The ODPR considers such cases as “resolved” and issues the minutes on handing-over of the property (PP11 form). Since ODPR considers itself no longer responsible for such cases, owners of the properties in question should be aware that they can

18  not rely on any assistance from ODPR if any dispute arises in the future regarding the arrangement with the occupant or the owner’s de-facto repossession of the property (the Law on Lease of Apartment applies).

I started a court procedure for the repossession of my property. The court decided in my favour and ordered the TU to move out. In the meantime, the TU filed a lawsuit for compensation of the funds he invested in my property. Will this lawsuit affect the repossession of my property?

No, the lawsuit of the TU for compensation of the investments made in your property should not delay his/her moving out nor the repossession of your property. The Constitutional Court took on this stand in its decision from September 2004, after some local courts decided that the property can only be repossessed after the TU has been compensated for his/her investments in the property.

The OSCE Mission and its international partners are encouraging the Government to take measures in order to remedy the situation of owners facing claims for investments by temporary users.

For more information please refer to the Ministry/ODPR, OSCE offices, UNHCR or NGOs.

Figure5. OSCE mission member advising a returnee

19  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

I presented evidence to the ROPDR that the temporary user who occupies my house owns property in BiH. Why is the TU still occupying my house?

If a TU owns habitable property in BiH, which is accessible to him (not occupied, damaged or destroyed) he/she is not eligible for housing care in Croatia. However, s/he could still be eligible for temporary accommodation if the GoC has no evidence of his/her possession of a habitable property. If this is the case, he/she will not be requested to move out before the Ministry/ODPR provides temporary accommodation. Since there is still no regular and systematic data exchange and data verification with the relevant Ministry in BiH, the Ministry has the possibility of verifying just a limited number of cases of which it has previous knowledge. At present, the Ministry/ODPR still largely relies on the written statements of the applicants for housing care/temporary accommodation regarding property ownership on the territory of the former SFRY (such as BiH). If you have or can get reliable evidence of the facts you claim, inform the ODPR accordingly. Keep OSCE informed of the outcome.

REPOSSESSION OF PROPERTY

• If the TU has a decision on use of your property and is eligible for housing care, the TU must first be provided with an alternative housing SUMMARY

solution before you can physically repossess your property. • If the TU has a decision on use of your property but is not eligible for housing care, the MMTTD/ODPR is required to issue an eviction notice for the TU to move out within 30 days. • If your house is occupied by an illegal user who has no decision on use of your property, you need to file a private law suit for repossession of your property. • A lawsuit initiated by the TU for him to receive compensation of the funds invested in the property should not delay his/her moving out of your property nor the repossession of your property. • If the TU has habitable property in BiH, s/he has no right for permanent housing care in Croatia but s/he has the right to temporary accommodation (until the GoC has evidence of his/her property in BiH).

20  HOUSING CARE FOR OWNERS OF DAMAGED PRIVATE PROPERTY

I repossessed my house, but it is damaged and not habitable. What can I do?

By taking over the administration of your property pursuant to the Law on Temporary Take-Over of Specified Property, the State is responsible for the protection of the property. We do not recommend that you claim compensation payments from the TU, even if you believe that s/he is responsible for the damage. No legal relationship exists between you and the TU and the fact that s/he stayed in your property is a result of a legal act between him/her and the State. The Ministry is preparing a systematic solution for devastated property repossessed by owners. It would be done through out-of-court settlement with owners which would ensure compensations either in money or in repair of the property, including material and criminal responsibility of the perpetrators. It will be proposed to the Government in order for an appropriate decision to be reached.

In accordance with that:

• You should require, in writing, the reparation of your damaged property from the ODPR. It is important to insist that the PP11 form, filled during repossession and signed by the owner, describes all the damage on the property. In case you have signed the PP11 form earlier, you still have the right to apply for repair of damaged property, and the scope of devastation will be established during the drafting of instruction for repair.

• If the damage exceeds the value of the assistance possible under the above mentioned Decision of the Government and you would like to claim compensation for the damage, you can file a lawsuit for compensation against the State. Bear in mind that in case of a court procedure, at your suggestion, you can be exempt from paying court fees due to your property status but not from paying court expenses.

21  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

HOUSING CARE FOR OWNERS OF DAMAGED PRIVATE PROPERTY

• If your house was damaged during the use of the TU, you should submit an application for a repair of devastated property i.e. to apply SUMMARY

for housing care in the RODPR (building material). • Ensure that the PP11 form is filled out, signed by the owner and describes all the damage. • If the damage to your house exceeds the value of assistance possible under the laws, and you would like to claim compensation for the damage, you can file a lawsuit against the State. • An appropriate scheme is being drafted by the Government to solve this issue.

22  LOOTING/DEVASTATION OF PROPERTY

How can I prevent the temporary user in my house from removing furniture and fixtures?

The RODPR should prior to the moving out of the temporary user (TU) warn him not to remove or damage fixtures and installations. In addition the RODPR is warning the TU that s/he can be held accountable under the LASSC for damage that s/he caused, and that the State Attorney can initiate a lawsuit against him for compensation for such damages.

If looting/devastation occurs, the police need to be called immediately and be requested to prevent damage and removal of fixtures. The RODPR should be notified as well. In case of “theft” or “malicious mischief” (see below), the police are obliged to start an investigation and submit charges to the State Attorney’s Office. Furthermore, the police can be requested to initiate a court procedure for securing evidence. This might deter the TU from further demolition of the house. The police can also be requested to initiate court proceedings for misdemeanour for Disturbance of Public Peace and Order. In case the police refuse to comply with your request, you may want to initiate disciplinary complaints against the police officer in charge, based on Art. 6, Law on Police.

Note: The TU has to leave all fixed items behind, even if he installed them himself, since they become legally an integral part of the house and the property of the owner of the house once they are installed. Such items include doors, windows, water pipes, toilets, sinks, water boilers, electric meter, etc. By removing them, the TU commits “malicious mischief”, which is a criminal offence. If moveable objects (for example furniture), that belong to the owner, are removed, this is considered “theft”.

23  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

I repossessed my house, but it was looted/devastated. What are my remedies?

See under “Housing care for owners of damaged property” page 16.

Figure 6. Looted/devastated property

LOOTING / DEVASTATION OF PROPERTY

• The RODPR should before the TU moves out warn the TU not to SUMMARY

damage or remove any fixtures or installations. • If looting occurs, the police need to be called immediately and be requested to prevent the damage or removal of fixtures. • The police are obliged to start an investigation and submit charges to the State Attorney and/or initiate court proceedings for misdemeanor for Disturbance of Public Peace and Order.

24 STATE OBLIGATION TO COMPENSATE USE OF PRIVATE PROPERTY

Are owners of occupied property entitled to compensation for the period during which their property was taken under administration by the State and assigned to third persons for temporary use?

Amendments to the Law on the Areas of Special State Concern from July 20029 provide for compensation payments for a limited time period. These refer to the period after 30 October or 31 December 2002 and to compensation that has to be paid by the State for failure to return occupied properties after these dates. The Nagodba form was created to facilitate compensation payments in line with the Law on Areas of Special State Concern and foresees a compensation of 7 HRK per square meter of living space. An owner who signs the Nagodba does not renounce his constitutional right for compensation for the period not covered by the Nagodba.

How can I receive compensation?

You can request compensation in accordance with the Law on the Areas of Special State Concern for the period from 1 November 2002 until the date of physical repossession of your property by requesting compensation through the relevant RODPR. After you receive Nagodba by mail, sign it and return it to the Ministry/ODPR

• If you claimed your property prior to 1 August 2002 and the property was not returned to you by 30 October 2002, you are entitled for compensation for the period starting from 1 November 2002 until you repossess your property.

9 Article 27, Paragraph 4

25 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

• If you claimed your property after 1 August 2002 and the property was not returned to you by 31 December 2002, you are entitled for compensation for the period starting from 1 January 2003 until the repossession of your property.

If you did not request compensation and your property is still occupied, you can still submit your request for compensation for the period from 1 January 2003 until the physical repossession of the property.

Figure 7. Providing assistance to a returnee

Can I receive compensation for the whole time period in which my property was used by someone else?

The Croatian Constitution and the Law on Ownership and other Material Rights stipulate that ownership rights can be restricted by law or taken over in the interest of the Republic of Croatia but in that case an owner is entitled to compensation10. Owners who want to claim compensation from the State because their property was taken over in 1995 or later and assigned to a temporary user, have to file individual lawsuits. The claim for compensation will refer to the period

10 Constitution of the Republic of Croatia, Law on Ownership and Other Material Things, Article 33 26  starting from the decision on allocation of use until the 30 October or 31 December 2002. Before you initiate legal proceedings against the Republic of Croatia, you are required by the Amendments on the Law of Civil Procedure, to approach the competent State Attorney’s Office and request an amicable settlement of the dispute. If your request for peaceful resolution of the dispute is not accepted or not decided upon within three months, you can file a lawsuit before the competent court. However, please be aware that the court can refuse your request because the statute of limitations has expired i.e. the deadlines within which you can request compensation have passed (5 years from the time the damage occurred i.e. 3 years from the time of discovering the damage.) In case you lose the court dispute, you will need to bear all the court costs.

I received a form for settlement (Nagodba) for compensation from the Ministry/ODPR. Should I sign it even if I do not agree with Art. 4, Para 2 (“The owner accepts this compensation and renounces his right to claim interest or any other damage on the basis of damage compensation as per Paragraph 1 of this Article, due to his inability to repossess his housing facility and is obliged to withdraw the claim if he had already submitted it”)?

By signing the Nagodba you, as the owner, waive your right to claim any additional compensation only for the time period covered by the Nagodba (starting from 1 November 2002 or1 January 2003, ending on the day of physical repossession).

In other words, Article IV, Para 2 of the Nagodba in no way limits the owner’s right to claim compensation payments through the court, according to the Croatian Constitution and Law on Ownership and other Material Rights, from the day his/ her house was allocated for temporary use, in 1995 or later, until the date of the first compensation payment by the Croatian State i.e. 1 November 2002 or 1 January 2003 (for questions regarding statute of limitations and court expenses see above).

27 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

I participated in the anketa conducted by ODPR, but indicated that I do not want to receive compensation for the period between 1 November 2002 or 1 January 2003 and the date of repossession. Can I still request compensation?

Yes. Even if you stated that you did not want to receive compensation for the period between 1 November 2002/1 January 2003 and the physical repossession of your property, you do not lose your right to compensation and can still submit your request unless you have repossessed your house in the mean time. Approach the local ODPR office.

Is it necessary to obtain power of attorney from co-owner(s) before signing the Nagodba?

Yes, power of attorney should be submitted unless all co-owners sign the Nagodba in person. The MMATTD/ODPR might suggest that one co-owner receives payments on behalf of all co-owners. Please note that as of 1 December 2003, power of attorney can only be given to a lawyer, a co-worker or a blood- relative in straight line, brother, sister or spouse.11

What is the difference between receiving compensation and renting out the house to the MMATTD?

The point of departure is fundamentally different for these two concepts and will be explained further below:

Compensation The State is obliged to pay compensation because it took private property under temporary State Administration without the consent of the owner. The Croatian Constitution foresees such a possibility if it is in the interest of the State, but only “for indemnity equal to its market value”12. However, the provision for compensation in the LASSC13 only refers to the period after 30 October or 31

11 Law on Amendments of the Law on Civil Procedure, Article 45 12 Article 50 13 Article 27, Paragraph 4

28  December 2002 and to the fact that the State failed to return such properties after these dates.

Rent/lease A lease contract constitutes a contract between two parties, the terms of which (duration of use, amount of rent, etc.) are determined by mutual consent. The Ministry for Maritime Affairs, Transport, Tourism and Development has so far not concluded any lease contracts with owners of houses. . Owners should be aware that rent payments which they receive might be considered taxable income.

STATE OBLIGATION TO COMPENSATE USE OF PRIVATE PROPERTY

• You can be compensated for the use of private property for a limited

SUMMARY time period from 30 October or 31 December 2002 until the physical repossession of your property: o The State is obliged to pay you compensation. o You have to sign the Nagodba. By signing this form you do not renounce your constitutional right for compensation for the period not covered by the Nagodba. • If you did not request compensation before the date of repossession and your property is still occupied, you can still submit a request for the period from 1 January 2003 until the physical repossession of your property. • If you want to receive compensation for the whole time period in which your property was used by someone else, you have to file individual lawsuits against the State.

29 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

SALE OF PROPERTY TO APN WITHOUT THE OWNER’S CONSENT OR KNOWLEDGE

My house was sold to APN without my knowledge and consent on the basis of a falsified power of attorney. How can I get my house back?

If your house was sold to APN through a legal representative on the basis of a falsified power of attorney you have the right to file a lawsuit against the Republic of Croatia i.e. APN and to request the annulment of the contract for which there is no statute of limitation. At the same time you can initiate criminal proceedings against the legal representative who sold the house on the basis of the falsified authorization.

Procedure for the lawsuit against the Republic of Croatia

Bare in mind that before starting the legal proceedings against the RoC, you are required to approach the State Attorney’s office with the request for an out of court settlement14. If no amicable agreement is reached within three months from the submission of the request, you can file a lawsuit before the appropriate municipal court (municipality of the plaintiff’s place of residence, if the plaintiff does not have a place of residence in the Republic of Croatia, the responsible court is in Zagreb).

The required documents (copy of the buying and selling contract, copy of power of attorney certified by a public notary) can be obtained in the land registery department at the municipal court in the municipality where your property is situated.

If you plan to initiate court proceedings through a legal representative, be aware that as of 1 December 2003, you can only give the power of attorney to a lawyer, co-worker or a first-degree blood relation such as a brother, sister or spouse.15

14 Law on Amendment to the Law on Civil Procedure 15 Law on Amendments of the Law on Civil Procedure, Article 45

30  In case you initiate court proceedings you can be, on your request, exempt from paying court fees due to your property status but you will not be exempt from paying court expenses.

My house was sold to APN without my knowledge and consent on the basis of a falsified power of attorney. Later the house was sold to third persons who are living in the house at the moment. How can I repossess my house?

If your house was sold to APN without your knowledge and consent through a legal representative on the basis of a falsified power of attorney, you have the right to file a lawsuit against the Republic of Croatia i.e. APN for the annulment of the contract and at the same time you can initiate legal proceedings against the legal representative. See the previous question for more details.

If, in the meantime, your house was sold to third persons who are living in the house and if these persons did not know that APN bought it based on a falsified power of attorney, they acquired the ownership right on your property in good faith. This means that you will have the right to receive compensation from the State i.e. APN but you will not repossess your property. (If you manage to prove in Court that the third persons knew about the falsified power of attorney, then you might be able to repossess your house.)

I sold my house to APN through power of attorney but the legal representative did not pay out the whole amount which was stated in the contract on buying and selling. How can I get the rest of my money?

If the legal representative did not give you the whole amount s/he received minus the actual amount of her/his provision for the sale of your property, you can file a lawsuit against the legal representative for compensation of damage.

You have no basis for filing a lawsuit against the State i.e. APN because the house was sold on the basis of a valid power of attorney and the contract on buying and selling is fulfilled. Only the legal representative did not fulfil his/her obligations and consequently violated the conditions of the power of attorney.

31  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

I heard that a lot of houses belonging to Croatian Serbs were sold to APN without the knowledge of the owners. How can I check if my house was sold in that way? In order to receive information on whether your house was sold to APN without your knowledge you have to approach the land registry department in the municipal court in the municipality whereyour property is located. (APN is not authorised to give out any information or documents following an instruction of the State Attorney.)

If you are residing outside the Republic of Croatia and want to receive information through a legal representative, you need to know that APN currently only recognizes the power of attorney that are certified by Municipal Courts in Sid, Novi Sad, Municipal Courts of Belgrade and the Croatian consulate in Belgrade. For Bosnia and Herzegovina, APN recognizes power of attorney certified at the Municipal Court in Prijedor and the Croatian consulate (please consult APN for updated information).

SALE OF PROPERTY TO APN WITHOUT THE OWNER’S CONSENT OR KNOWLEDGE

• If your house was sold to APN through a legal representative on the basis of a falsified power of attorney you have the right to file a lawsuit SUMMARY

against the State i.e. APN and the legal representative and request annulment of the contract. • IMPORTANT: before filing a lawsuit against the State you are required by law to approach the State Attorney’s office and request an out of court settlement. If the request is declined or not dealt with within 3 months you may pursue your lawsuit. o If you initiate court proceedings you can be exempt from paying court fees but not from the court expenses. • If your house was sold to APN without your knowledge and consent on the basis of a falsified power of attorney and was sold to a third party, which bought the house in good faith, you cannot repossess your house but you have the right to compensation. • If you sold your house to APN on the basis of power of attorney which was certified by a public notary but the legal representative did not pay out the whole amount you can file a lawsuit against the legal representative. • In order to to know whether your house was sold to APN without your knowledge you should approach the land registry department in the municipal court in the area where your property is located.

32  RECONSTRUCTION OF DAMAGED AND DESTROYED PROPERTIES

My house was damaged/destroyed during the war and I still have not requested reconstruction assistance. Can I still apply?

No. The deadline to submit an application for reconstruction expired on 30 September 2004. You can apply for housing care though: • Allocation of building material for repairs/reconstruction. If you do not own or co-own another family house or apartment on the territory of the Republic of Croatia, nor did not sell, give away or alienate it after 8 October 1991 and have not obtained the legal status of a protected lessee.16 You can attain your right for housing care in the form of allocation of building material for reconstruction if, on the address of the property, you will move in and remain living. Please be aware that according to the above mentioned conditions, you will receive construction material for reconstruction equal to 35 m2 + 10m2 per person. • Renting out a family house or apartment by the RODPR if your property has been completely destroyed.

For all further information regarding submitting request and the procedure to get buildin material, please contact R/ODPR.

My house was damaged/destroyed during the war and has not been reconstructed. Does the State have the right to demolish the damaged property?

The State has the right to demolish a property without the owner’s consent only if the damaged property constitutes a public security or health hazard. In that case, the owner could be billed for the costs of the demolition. If the damaged property poses no concrete hazard, the State cannot demolish it without the consent of the owner. The Ministry for Public Works, Reconstruction and Construction of 16 Law on Areas of Special State Concern Narodne Novine no. 26/03- cleared text

33  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

the previous government launched an initiative for the “reconstruction and sanitization of the areas along the main tourist roads” in the spring of 2003, which included plans to demolish destroyed properties.

Questionnaires to owners of damaged properties were prepared and distribution through SDF started. To the Mission’s knowledge, however, there was little response from the owners to this initiative, so no significant demolition activities have occurred.

Figure 8. Reconstructed house

RECONSTRUCTION OF DAMAGED AND DESTROYED PROPERTIES

• The deadline for applying for reconstruction assistance has expired on 30 September 2004. If you did not submit an application on time, SUMMARY

you can apply for housing care inside the ASSC and submit a corresponding application: o Housing care in the form of building materials for repairs/ reconstruction of a family house or apartment in RODPR’s offices or o Renting out of family house or apartment if your property is totally destroyed.

34  COMPENSATION FOR DAMAGE CAUSED BY ARMY AND POLICE FORCES AND FOR DAMAGE CAUSED BY TERRORIST ACTS How do the laws on compensation for damages related to the war, which were passed in June 2003, affect current lawsuits related to damage caused by terrorist acts, armed forces or the police? Three Laws that came into effect on 1 August 2003 address the extent of the GoC’s liability for damages incurred through armed conflict onto individuals and to damages that the Republic of Croatia is responsible for on the basis of legal succession from the former SFRY.

• Persons who have not already filed a lawsuit for compensation for terrorist acts (if the damage occurred prior to January 1996) or damage by military or police (if the damaged occurred prior to November 1999) will not be able to do so under the new legislation because the statute of limitations has already expired.

• Persons, who filed a lawsuit and were dismissed by the Court in line with the above mentioned Laws, have the right to apply for reconstruction assistance. The deadline of 30th September 2004 for reconstruction assistance does not apply to this category of beneficiaries.

• The Law on Responsibility for Damage caused by Terrorist Acts and Public Demonstrations limits compensation to personal injury, death and health problems and thereby significantly reduces the State’s liability for damages caused by terrorist acts that was envisaged by the law in force until 1996.

Property damage, which presumably constitutes the majority of cases, is no longer covered by new laws and such cases will be dismissed by the Courts. As the Law on Responsibility for Damage caused by Terrorist Acts and Public Demonstrations stipulates that material damages are to be compensated pursuant to the Law on Reconstruction, the damaged parties, therefore, should relay such

35 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

claims to the Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and Development/ Department for Reconstruction of Family Homes to be processed by the relevant Offices of the State Administration in the Municipalities, Office for Zoning, Housing Communal Affairs, Construction and Environmental Protection, Sub-department for Reconstruction. Unfortunately, criteria in the Law of Reconstruction exclude all non-residential properties (business premises, week-end houses, stables, etc.), which means that certain number of injured parties whose property does not fall under criteria stipulated in the Law on Reconstruction will not have any legal remedy available.

My house was damaged in October 1991 by explosives which were planted by unknown persons, which were never identified. I never filed a lawsuit against the Republic of Croatia for compensation or requested reconstruction assistance from the State. What rights do I have today?

Due to the fact that the statute of limitations applies in your case, you cannot file a lawsuit against the State anymore. However, you have the right to request reconstruction of your property at the Department of State Administration in the county in which your property is located, so that your application can be solved in line with the Law on Reconstruction

In May 1996 I was injured in a mine explosion which was set-up in the courtyard of my house by unknown persons. The police investigated the incident but did not manage to identify the perpetrators. Can I file a lawsuit against the Republic of Croatia for compensation? At the time of the incident no directives that regulated the liability of GoC for these types of injury were in force and the Law on Responsibility for Damage caused by Terrorist Acts and Public Demonstrations came into force in August 2003, thus the statute of limitations does not apply and you can file a lawsuit against the State seeking compensation. However, before you file a lawsuit (the court of jurisdiction is the court of your residence, as well as the court where the damaging act was committed and the court where the damage occurred), you are required to approach the State Attorney and request an amicable solution of the dispute. If your request for a peaceful resolution of the dispute is not accepted or not decided upon within three months, you can file a lawsuit against the State.

36  Figure 9. Mined house

I filed a lawsuit against the Republic of Croatia in 1994 seeking compensation of damages for the family shop, which was caused by terrorist acts. A few hearings took place in court, but no decision was reached. The procedure was suspended in 1996. In 1997 I applied for reconstruction but was denied as the property in question are business premises, which are not eligible for reconstruction under to the Law on Reconstruction. After the Law on Terrorist Acts came into force, the court proceedings were resumed and the municipal court dismissed the lawsuit, declaring itself as not competent and instructing to file a request in accordance with the Law on Reconstruction. What should I do? In this case, the Mission advises you to apply again for reconstruction to the proper body and to file an appeal to the higher court against the decision by the municipal court. In order to be able to file a complaint to the Constitutional Court or the European Court of Human Rights, you need to exhaust all domestic legal remedies.

The Law on the Responsibility of the Republic of Croatia for Damages caused by Members of the Croatian Armed Forces and Police during the Homeland War limits the definition of damage as set out in the 1996 Law on Obligations. In this way it limits the State’s liability for damages caused by the Croatian Army or Police Forces so that the State is not liable for compensating war damages (war damage is damage caused in the period from 17 August 1990 till 30 June 1996 if it was caused during and in the area of war activities, if it was of direct and

37  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

substantial military benefit, given that the time and place of actions were in direct function of the military operations or if it was, given its effects and actual time and place where the damage occurred, directly provoked by state of war and is directly connected to war operations). However, during the court procedure you are always allowed to prove that the opposite is the case.

My father was injured by the Croatian Army during Military Action Oluja. Does this mean that the injury is a priori regarded as war damage and that I have no right to compensation? This type of damage is regarded as war damage, so no rights to compensation exist unless you can prove the opposite. This means that you need to prove that the damage was not of direct military benefit or in direct function of military operations and that it was not directly caused by the state of war or somehow linked to military operations.

COMPENSATION FOR DAMAGE CAUSED BY ARMY AND POLICE FORCES AND FOR DAMAGE CAUSED BY TERRORIST ACTS

• If you have not already filed a lawsuit for compensation for terrorist acts (if damage occurred before January 1996) or damage by the SUMMARY

military or police (if damaged occurred before November 1999) you will not be able to do so (the statute of limitations has already expired). You can apply for reconstruction. • If you have filed a lawsuit for compensation of material damage and were dismissed by the Court, you have the right to apply for reconstruction assistance. • If you were physically injured you can file a lawsuit requesting compensation, however you first need to approach the State Attorney and request an out-of-court settlement.

38  CONVALIDATION/PENSION ISSUES

During the war I worked in an elementary school (or any other institutions) in the RSK area. Can my working years be recognized and written in my working booklet?

From the Government’s Decree from April 1998, the deadline for the convalidation of pensions and recognition of working years has been fixed and has run out on the 10 April 1999. In case you have not submitted a request in the above given time period, there is no possibility of asking for recognition of your working years at the moment. However, the international community is negotiating with the Croatian government to re-open the convalidation deadline.

For more information please contact the OSCE offices.

I submitted the request for convalidation of my working years, but my request was denied because of lacking to fulfill the requirement of qualified witness/permanent residence? Is there a possibility that my working years would be acknowledged and what actions do I need to take?

Requirements of qualified witness

As an applicant for convalidation, you can prove your working experience through the statements of witnesses. However, it is important to emphasize that sole statements of the witnesses cannot be the only and exclusive proof of realised working experience. The statements of the witnesses can be used as means of proof in cases where there is other written evidence (insurance registration, working booklet)17. Since the Law on general administrative procedure foresees that the witness can be any person who can testify on certain facts, the Ministry of economy, labor and entrepreneurship/Department for pension and invalid insurance points out that the requirement of “qualified witness” has been abandoned and that every person who can testify on relevant facts can appear as a witness.

17 According to the provisions of Law on Convalidation and Decree for implementation of the Law on Convalidation for administrative area of work, employment, pension and invalid insurance, children allowance, social welfare and protection of military and civil invalids of war 39 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Requirements of permanent residence

According to the Government’s Decree from April 1998, convalidation is only allowed to persons with a permanent residence in Croatia. The Ministry of Interior has revoked residency to a certain number of habitants that have lived in the Republic of Croatia before the war and which might result in that the applicants do not meet the requirements for convalidation. For further proceedings please refer to ‘Status Rights’.

Please inform the OSCE of any problems in this area.

If during your application you have been rejected on the basis of not meeting either the criteria for a qualified witness or residency requirements and in the meantime you can put forward new facts and evidence that would, if known in previous procedure, have lead to a different outcome, we advise you to submit a request for renewal of the procedure to the Croatian Pension Insurance Fund.

As a farmer I have paid contributions to the former Farmer’s Pension Fund for 11.5 years, but the minimum period for contributions to qualify for a pension is 15 years. Could I either get my previous contributions back or a pension based on 11.5 years of contributions?

The contributions that you have paid for 11.5 years you will not be able to get back nor can you on the basis of these 11.5 years receive a pension. In order to qualify for a pension you need to have paid contributions for a minimum of 15 years and the earliest age at which you can receive your pension is 65 years for men and 60 years for women.

However, there is still a possibility to qualify for pension if:

• You have submitted a request for the convalidation for the period from 1991 to 1995 between 10. April 1998 and 10. April 1999 in which case your working years have been recognized. The Croatian Pension Insurance Fund has asked contributors to make one additional instalment payment in order to reach the minimum requirements.

40  • You have not submitted a request for convalidation in the above mentioned time period, you have a possibility to pay contributions until you fulfil the conditions for having the right to old age pension according to the Croatian regulations on pension insurance i.e. until you reach 15 years of pensionable service.

Figure 10. A returnee

I was a pensioner before the war. During the war I remained in Knin18 and did not receive pension payments. Am I entitled to retroactive payments for this period?

You are entitled to some retroactive payments: If you submitted a request before 1 January 1999, then you are entitled to three years of retroactive payments (counting back from the date of submission of the request). However, if your request was submitted after 1 January 1999, you are entitled only to retroactive payment for the previous 12 months.

Regarding the retroactive payment of pensions from 1991 until the date of submission of request for continuation of payment from the Croatian Pension Insurance Fund, please note the following: If as a pensioner you received any payments from the so-called “para funds” in the so-called Republika Srpske Krajine (RSK) you will be considered ineligible for retroactive payments from the Croatian Pension Insurance Fund for the

18 Or anywhere else in the so-called Republika Srpske Krajine (RSK)

41  GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

previously mentioned period because, according to the Croatian regulations on pension insurance, you cannot obtain several pensions for the same period of time.

It is important to note that the European Court of Human Rights (ECHR) in Strasbourg refused to review a complaint by three Croatian Serb pensioners whose requests for retroactive payments for the conflict period had been rejected by the Croatian Pension Insurance Fund. The key to the ECHR’s decision is that while the right to a pension is included within the European Convention on Human Rights, that right does not extend to a right to insist on a particular amount of pension. This means that the ECHR’s decision could lead to negative rulings on many similar claims currently pending in the Croatian courts and Croatian Pension Insurance Fund.

CONVALIDATION / PENSION ISSUES • The deadline for convalidation of pensions and working years has run out on 10 April 1999. If you haven’t submitted a request within SUMMARY

the deadline there is no possibility of asking for recognition of your working years at the moment. • You can prove your working years with the statements of witnesses if you have other written evidence. • Convalidation is only allowed to persons having permanent residence in Croatia. • If you have paid contributions to the former Farmer’s Pension fund less than the minimum period of 15 years, you will not be able to get back your contributions nor can you receive a pension on the basis of the paid-in years. You may still qualify for pension, see above. • If during the war you did not receive pension payments you are entitled to some retroactive payments (under certain conditions). • If you received any payments from the Republika Srpske Krajine, you will be illegible for retroactive payments from the Croatian Pension Fund for the period from 1991 until the date you apply for continuation of your pension from the Croatian Pension Fund.

42  STATUS RIGHTS/CITIZENSHIP

Before 1991 I was living in Croatia where I had registered residence (permanent place of residence) although I was a citizen of Bosnia and Herzegovina/Serbia and Montenegro. What do I need to do in order to obtain a Croatian citizenship? How does the Law on Foreigners, which was passed in July 2003, affect me?

On 8th October 1991, the Republic of Croatia was proclaimed an independent and autonomous State and on the same day the Law on Movement and Stay of Foreigners came into force. All persons who on that date had a registered permanent residence in the Republic of Croatia and were until then based on existing legislation considered Yugoslavian citizens, have obtained on the basis of Article 79, paragraph 1 from the same Law the status of permanently residing foreigner in the Republic of Croatia and have been entered into the registry of foreigners.

Only foreigners who have acquired the status of permanently residing foreigner on the basis of Article 79, paragraph 1 of the Law on Movement and Stay of Foreigners are able to, under Article 115 Law on Foreigners request renewal of their status more under favourable conditions by 30 June 2005. The OSCE Mission and its international partners are advocating for the extension of the deadline with the Government of Croatia. It is likely that the deadline will be extended until the 30 June 2006. Please inform yourself on the latest developments by approaching any of the relevant offices.

Important In case the foreigner misses the prescribed deadline, it does not mean that s/he can not acquire the status of permanently residing foreigner in the Republic of Croatia. It only means that the favourable conditions described above would no longer apply and this person would be treated like a first time immigrant submitting an application for the regulation of his/her status.

According to the Ministry of Interior (MUP), persons who had residence in Croatia but left Croatia prior to 8 October 1991 were NOT as a rule automatically

43 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

deregistered by the MUP. Therefore, they have acquired the status of permanently residing foreigner in the Republic of Croatia as well. However, it is possible that the status of these persons was cancelled, in accordance with Article 47 of the aforementioned Law i.e. by passing a decision on the cancellation of permanently residing foreigner status in case the persons have not fulfilled the requirement of reporting their absence from the country for a period more than one year.

Important Therefore, we advise you to go to the nearest Police Administration/ Station in which your had registered your residence with a valid identification to check if you are still registered in the registry of foreigners or you have been deregistered and request a written confirmation because further procedures on your status renewal depends upon it. If you want to permanently reside in a place that is different to the one you were permanently residing in previously, you can request renewal of the procedure or the issuing of an ID for foreigners in any Police Administration/Station. Nevertheless, be aware that in that case the procedure for regulating your status can take longer due to technical issues (deregistration of former address of residency, delivery of a case, etc.)

1. Applicants who after 8 October 1991, acquired the status of permanently residing foreigner and whose status was not cancelled by the decision on cancellation of permanently residing foreigner status, only need to deliver proof of permanent residence and health insurance (please see next page for further information) and are exempt from proving availability of resource for sustainability and secured housing. The latter two are only required for first-time applicants. Other documents such as statements of reasons for leaving Croatia, proof of completed education, evidence of applicant’s places of residence between 1991 and the time of application, etc. are not foreseen by the Law.

Please inform the OSCE of any problems in this area.

2. Applicants who on 8 October 1991 acquired the status but their status was later cancelled by the decision on cancellation of permanently residing foreigner status, need to fill out a form for the renewal of the procedure in accordance with April 2000 Ministry of Interior Instructions and submit supporting documentation.

44  Figure 11. Collective center Dumaèe

What are the documents required for renewal of status of permanently residing foreigner:

Based on the Instruction from the Ministry of Interior from 17. November 2004, applicants for the regulation of their status are required to submit the following documentation: • Certified copy of valid travel document (in which a sticker is placed with which the status of permanent residence in Croatia is confirmed), • Proof of health insurance (see explanation bellow), • Confirmation of registered address of temporary residence (see explanation bellow).

However, other documents can also be required from the applicant if they are beneficial, such as: • Extract from the birth register, • Extract from wedding register (if the applicant is married with a Croatian citizen), • Ownership certificate ( if the applicant owns property in Croatia), • Documents issued prior to 8 October 1991 (ID cards, certificates, working booklet, etc).

Health insurance requirements

In case that in the country of origin, the foreigner does not have secured health insurance based on work or pension as an active policy holder, the applicant is required, at the time of applying for the regulation of status of permanently residing

45 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

foreigner, to receive a written confirmation that s/he has applied for the regulation of the status from the Police Administration/Station in charge. On the basis of this confirmation, s/he will receive a written confirmation on being introduced into the registry of the Croatian Health Insurance Fund (HZZO). After regulating the status, the Police Administration/Station in charge will inform the HZZO and only after this will the foreigner be required to make payments for health insurance in the Republic of Croatia

If the applicant has health insurance in the country of origin, then the Agreement on social insurance between the Republic of Croatia and that country will be applied. As proof of health insurance you can submit bilingual written confirmations which are given out on the basis of the afore-mentioned Agreement on Social Insurance (e.g. Form BH/RH 5 or form SCG/RH 109).

Requirements of registering address of temporary residence

The law requires all applicants for the regulation of their status to have a registered address of temporary residency in the Republic of Croatia. This can create problems for those who have not returned because they do not have access to their pre-war homes (occupied/damaged/destroyed property, terminated OTR). In such cases, prior to submitting an application for the regulation of status, residency should be registered on the address of their property (even if occupied or damaged). It is also possible to register residency with relatives and/or friends. In such cases, the friends/relatives need to make a statement at the responsible police station that they agree with the registering of residency at their address, or through a leasing contract.

Please be aware that the address at which your register your residence in the Republic of Croatia has to be the address at which the police Administration/ Station which is dealing with your case will be able to get in touch with you i.e. deliver a summons to you if any information or documents are missing.

Note: The applicants who are currently residing in the collective centers under the ODPR administration can register as the address of their temporary residence the address of the collective center as long as their housing problem is not resolved or until they are not provided with housing care.

46 I renewed the permanently residing foreigner status, what can I do now to acquire Croatian citizenship?

After the applicant receives the ID card for permanently residing foreigner, s/ he can then submit a request for acquiring Croatian citizenship if s/he fulfils the rest of the conditions: • S/he has 5 years of uninterrupted registered residence on the territory of the Republic of Croatia, • S/he is 18 years or older, • Her/his legal capacity has not been taken away, • S/he is released from his/her former citizenship or to prove that s/he will be released from the citizenship if the Croatian citizenship is acquired, • S/he knows the Croatian language and Latin script/alphabet and customs, • From his/her behaviour one can conclude that s/he respects the laws and customs of the Republic of Croatia.

Note: For the applicant whose status of permanently residing foreigner was renewed, it is assumed that that s/he has the status and registered residence from 8 October 1991 and so fulfils the requirement of 5 year uninterrupted residence for receiving Croatian citizenship.

STATUS RIGHTS / CITIZENSHIP

• All persons who on 8 October 1991 had a registered permanent residence in Croatia have obtained the status of permanently residing SUMMARY foreigner in the Republic of Croatia and have the possibility of regulating this status under more favorable conditions until 30 June 2005 (after this deadline, you will be treated like a foreigner that applies for the status of permanently residing foreigner for the first time). • Applicants who on the 8 October 1991, obtained the status of permanently residing foreigner only have to present evidence of registered residence and health insurance. • Applicants who on the 8 October 1991 obtained the status of permanently residing foreigner but their status was later cancelled by the decision on cancellation of permanently residing foreigner status, in order to regulate the status they need to apply for renewal of the procedure. • After the applicant for renewal of status of permanently residing foreigner has regulated his/her status and received an ID card, s/he can immediately apply for Croatian citizenship if s/he fulfils the rest of the legal requirements.

47 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

ORGANISED VOLUNTARY REPATRIATION TO CROATIA

I am currently living in S&M and would like to return to Croatia. What is the procedure?

You can return to Croatia on your own (spontaneous voluntary repatriation) or with the assistance of the United Nations High Commissioner for Refugees – UNHCR (organized voluntary repatriation). Organized voluntary repatriation means free door-to-door bus transportation of people and their personal belongings from Serbia and Montenegro to Croatia.

In order to return to Croatia from S&M through UNHCR (and its implementing partner, the Danish Refugee Council – DRC), the refugee should first of all be willing to repatriate to his/her home in Croatia. For this, in addition to being the holder of a Refugee Identification Card or official Decision on the cancellation of refugee status issued by the Commissariat for refugees in S&M and not being registered as a returnee in Croatia, the following is required:

• To have obtained repatriation clearance from the Croatian authorities subsequent to submitting an application for voluntary return to UNHCR in S&M, or • To have obtained a one-way travel document (Putni List) from a Croatian Consulate in S&M, or • To have a valid Croatian passport (or a valid S&M passport) for those family members who are not registered as refugees.

Medical assistance

Prior to departure, all returnees are examined by the doctor who also escorts the convoy to the end destination in Croatia. Chronically ill returnees receive assistance in essential medication for the first three months after repatriation. This

48  is an interim assistance until returnees are integrated into the Health Protection System in their place of return, i.e. until they receive the so-called “Green Card”. The Organized Return Procedure also provides transportation by ambulance for those who are not fit to travel by bus. Such refugees should notify UNHCR in advance so that a doctor verifies their medical status prior to repatriation.

Can I take all my household belongings and tractor if I return to Croatia through the organised repatriation procedure?

Your household belongings and/or tractor and other agricultural appliances can also be transported free of charge but as a separate movement. In this case, only one person can escort such a transport. Those who wish to take back their household belongings and agricultural machines have to fulfil the following conditions:

• To possess a valid Croatian passport and ID; • To possess the Croatian residence Certificate; • To possess the Decision on cancellation of Refugee Status in S&M; • To submit a list of things to be transported; • To present proof of ownership for those agricultural machines (tractors and trailers) that are subject to registration (e.g. old registration booklet, a certificate issued by Ministry of Interior or a corresponding Court Decision).

Can I receive any economic assistance?

The organised repatriation procedure also facilitates social and economic re- integration of returnees in their communities in Croatia. Several types of economic assistance may be obtained through the Danish Refugee Council (DRC):

• Return Commodities Parcels; • Economic support to vulnerable families; • Grants for business activities; • Mediation in front of other agencies that provides economic assistance (micro-credits, grants, etc).

49 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Where in S&M can I get additional information regarding repatriation or the transport of my tractor and household belongings? UNHCR BEOGRAD DRC NOVI SAD Krunska 58 Ise Bajiæa 8 11000 Beograd 21000 Novi Sad Tel: 011 308 2100 Tel: 021 4723 468 Fax: 011 344 2947 DRC KRALJEVO UNHCR KRALJEVO Obiliæeva 34 Cara Dušana 38/3 36000 Kraljevo 36000 Kraljevo Tel: 036 339 500 Tel: 036 312 543 Fax: 036 313 231 SDF BEOGRAD Kneza Miloša 19/I UNHCR PODGORICA 11000 Beograd Nikca od Rovina 51 Tel: 011 3231 969 81000 Podgorica Tel/Fax: 011 3236 821 Tel: 081 238 066 Fax:081 238 068 PRAXIS BEOGRAD Alekse Nenadoviæa 7/III DRC BEOGRAD 11000 Beograd Balkanska 48 /12a Tel: 011 2450 998 11000 Beograd Fax: 011 3444 483 Tel: 011 361 00 97, 011 361 08 74 Fax: 011 361 43 64

Figure 12. Organized return (photo by: Jeroen Swolfs)

50 Is there any organised repatriation programme from BiH to Croatia or from Croatia to BiH?

The UNHCR/IOM organized voluntary repatriation programme from (or to) BiH was suspended due to the termination of IOM services as of 31 March 2005. At the time of writing, UNHCR Croatia and UNHCR BiH are exploring possibilities to restart such programme. For further information you may contact either of the following UNHCR Offices in BiH:

UNHCR SARAJEVO UNHCR BANJA LUKA Fra Anðela Zvizdoviæa, 1 Miše Stupara, 32 71000 Sarajevo 78000 Banja Luka Tel: 033 666 160 Tel: 051 322 780 Fax: 033 470 171 Fax: 051 322 750

Refugees who would like to receive more information about the possibility to return from Croatia to BiH in an organized manner should approach the UNHCR Office in Croatia:

UNHCR Branch Office ZAGREB Republike Austrije, 25 10000 Zagreb Tel: 01 3713 555 Fax: 01 3713 591

51 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

AREAS OF SPECIAL STATE CONCERN19

%RUGHUV

%RUGHURIWKHFRXQWU\

%RUGHURIWKHPXQLFLSDOLW\

%RUGHURIWKHFRXQW\

&RDVW 

0XQLFLSDOLW\

$66&,

$66&,,

$66&,,,

Figure 13. Map of Areas of Special State Concern

19 As stipulated in the Law on Areas of Special State Concern (Official Gazette, no. 26/03- consolidated text) - articles 4 and 5

52 Article 4 lists areas of special state concern of first and second group- towns and municipalities which were occupied during the Homeland War;

The first group shall comprise the entire territories of the following towns and municipalities: Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Cibljane, Ceminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draz, Dubrovacko primorje, Dragalic, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Knezevi Vinogradi, Lovas, Majur, Markusica, Negoslavci, Nijemci, Nustar, Petlovac, Plitvicka Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiska, Stari Jankovci, Sodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnic, Vrlika, Vukovar, Zupa dubrovacka.

The first group shall also comprise the following settlements in towns: Osijek - settlements: Klisa, Nemetin, Sarvas, Tenja. Vinkovci – settlement: Mirkovci.

Article 5 lists areas of special State concern of second group, municipalities, towns and settlements which were occupied during the Homeland War:

The second group shall comprise the entire territories of the following towns and municipalities: Barilovic, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Cacinci, Drnis, Dulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogicevci, Gospic, Gracac, Grubisno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lisane Ostrovicke, Lovinac, Mikleus, Novigrad, Novska, Obrovac, Okucani, Otocac, Pakrac, Petrinja, Plaski, Polaca, Policnik, Posedarje, Promina, Ruzic, Saborsko, Sirac, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Skabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grdevac, Vocin, Vrhovine and Zemunik Donji.

The second group shall also comprise the following settlements in towns: Daruvar – settlements: Markovac, Vrbovac, Dubrovnik – settlements: Bosanka, Brsecine, Dubravica, Donje Obuljeno, Cajkovica, Cajkovici, Gornje Obuljeno, Gromaca, Klisevo, Knezica, Komolac,

53 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

Ljubac, Mokosica, Mravinjac, Mrcevo, Nova Mokosica, Orasac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrezje, Rozat, Sumet, Trsteno, Zaton, Karlovac – settlements: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brezani, Brodani, Cerovac Vukmanicki, Donja Trebinja, Donji Sjenicak, Gornja Trebinja, Gornji Sjenicak, Ivankovic Sela, Ivosevic Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – parts: Gornje Mekusje, Sajevac and Turanj, Klipino Brdo, Kljaic Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovici, Okic, Popovic Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tusilovic, Udbinja, Utinja, Vukmanic. Sisak – settlements: Blinjski Kut, Klobucak, Letovanci, Madzari, Staro Selo, Slatina – settlements: Golenic, Ivanbrijeg, Lukavac, Virovitica – settlement: Jasenas, Vodice – settlements: Cista Mala, Cista Velika, Grabovci, Zadar – settlements: Babindub, Crno.

Note: For implementation of the provisions of the Law on Areas of Special State, the group of areas of special State Concern to which a municipality, town or a settlement belongs is not of relevance.

Figure 14. Cetina village

54 LIST OF REGIONAL ODPR OFFICES

1. RODPR VUKOVAR RODPR OSIJEK Kardinala A. Stepinca 45 Europska Avenija 10 032/442-121 031/211-665 032/441-633 031/211-977

2. RODPR PETRINJA RODPR GLINA Trg narodnih uèitelja 4 Trg bana J. Jelaèiæa 2 044/813-606 044/882-203

RODPR SISAK Trg bana J. Jelaèiæa 6 044/523-463 044/524-633

3. RODPR ZAGREB RODPR RIJEKA Zaharova 7 Finderleove stube 4 01/6055-192 051/330-192 01/6055214 051/330-575

RODPR VARAŽDIN RODPR PULA V. Vodnika 6 (P.P 96) Gabrijele Emo 1 042/233-402 052/543-500 042/233-402 051/543-697

4. RODPR KNIN RODPR GRAÈAC Prolaz bana P. Zrinskog 4 Park sv. Jurja 1 022/662-050 023/773-333 022/664-675 023/773-333

RODPR ZADAR RODPR SPLIT Obala kneza Branimira 4/e Vukovarska 13 023/315-770 021/360-352 023/315-270 021/360-353

RODPR OBROVAC RODPR DUBROVNIK Dmitra Zvonimira bb Dr. Ante Starèeviæa 41 023/689-036 020/427-355 023/689-036 020/416-602

55 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

RODPR BENKOVAC RODPR MAKARSKA Ante Starèeviæa 4e Dr. Jakova Dudana 3 023/682-222 021/611-860 023/682-222 021/611-860

5. RODPR GOSPIÆ RODPR SLUNJ Kralja P. Krešimira 32 Školska 3 053/574-190 047/801-414 053/574-191 047/777-789

RODPR KARLOVAC RODPR PLAŠKI Senjska 29 Vladimira Nazora 2 047/612-753 047/573-262 047/612-752 047/573-262

RODPR VOJNIÆ RODPR KORENICA Trg S. Radiæa 1 Trg Sv. Jurja 5 047/883-443 053/776-488 047/811-880 053/776-488

RODPR KRNJAK Krnjak 5 047/727-066 047/727-066

6. RODPR PAKRAC RODPR BJELOVAR Trg J. Bana Jelaèiæa 6 Frana Supila 8 034/412-083 043/241-941 034/412-083 043/220-942

RODPR POŽEGA RODPR SLAV. BROD Josipa Runjanina 1 a Trg pobjede 4/3 034/312-098 035/443-360 034/312-099 035/400-841

Directorate for Displaced Persons, Returnees and Refugees (ODPR) Radnièka cesta 22/I, Zagreb Tel: 00385 1 618 4820, Fax: 000385 1 618 4708, 618 4827

56  LIST OF OSCE OFFICES

OSCE ZAGREB OSCE KARLOVAC Florijana Andrašeca 14 Gajeva 2 10 000 ZAGREB 47 000 KARLOVAC Tel: +385 (1) 309-6620 Tel: +385 (47) 422-230, 612-980,-3 Fax: +385 (1) 309-6621 Fax: +385 (47) 422-246

OSCE VUKOVAR OSCE GOSPIÆ Ive Tijardoviæa 60 Kaniška 27 32 000 VUKOVAR 53 000 GOSPIÆ Tel: +385 (32) 428 452 Tel: +385 (53) 756 257 Fax: +385 (32) 428 466 Fax: +385 (53) 756 260

OSCE OSIJEK OSCE ZADAR Šetalište Kardinala F.Šepera 3 Put Murvice 14-16 31 000 OSIJEK 23 000 ZADAR Tel: +385 (31) 212 822 Tel: +385 (23) 250 556 Fax: +385 (31) 212 766 Fax: +385 (23) 250 323

OSCE SISAK OSCE KNIN Galdovaèka 4 13 Gojka Šuška 44 000 SISAK 22 300 KNIN Tel: +385 (44) 741 567 Tel: +385 (22) 660 122 Fax: +385 (44) 741 580 Fax: +385 (22) 662 922

OSCE PAKRAC OSCE SPLIT Trg 76 Bataljuna 4 Kralja Zvonimira 14/7 34 550 PAKRAC 21 000 SPLIT Tel: +385 (34) 412 916-7 Tel: +385 (21) 483 200 Fax: +385 (34) 411 656 Fax: +385 (21) 483 222

The OSCE Mission has offices working part-time also in other towns in Croatia. Please contact the closest OSCE office as listed in order to obtain more information on exact working hours.

OSCE Baranja OSCE Hrvatska Kostajnica Kralja Tomislava 39 Školska 8 31 300 BELI MANASTIR 44 300 HRV. KOSTAJNICA Open on Tuesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Osijek Contact OSCE Sisak

57 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

OSCE Glina OSCE Graèac Žrtava domovinskoga rata 67 Mile Budaka 37 44 400 GLINA 23 440 GRAÈAC Open on Wednesday 9-12 Open part-time Contact OSCE Sisak Contact OSCE Zadar

OSCE Benkovac Ivana Meštroviæa 17 23 420 BENKOVAC Open part-time Contact OSCE Zadar

58  LIST OF UNHCR OFFICES

UNHCR Zagreb UNHCR Knin Republike Austrije 25, Ulica dr. Franje Tudjmana 2 10 000 Zagreb 22 300 Knin hrvza@unhcr.ch hrvkn@unhcr.ch Tel: +385-1 3713 555 Tel: +385-22 664 747 Fax: +385-1 3713 442 Fax: +385-22 663 942

UNHCR Sisak S. i. A. Radica 50 44 000 Sisak hrvsi@unhcr.ch Tel: +385-44 521 398 Fax: +385-44 524 825

UNHCR BEOGRAD UNHCR PODGORICA Krunska 58 Nikca od Rovina 51 11000 Beograd 81000 Podgorica Tel: 011 308 2100 Tel: 081 238 066 Fax: 011 344 2947 Fax:081 238 068

UNHCR KRALJEVO Cara Dušana 38/3 36000 Kraljevo Tel: 036 312 543 Fax: 036 313 231

59 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

LIST OF NON GOVERNMENTAL ORGANISATIONS PROVIDING LEGAL ASSISTANCE

Altruist DOS Obrovac Velebitska 28, 21000 Split Mažuraniæeva bb, 23450 Obrovac 021/344-099, 344-105, 344-109 023/689 786

Centar za ljudska prava DOS Donji Lapac Kralja Držislava 6, 10000 Zagreb Suzana Matiæa 10, 53250 D. Lapac 01/46 36 548, 01/4653 010 053/765 112

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava DOS Donji Srb Županijska 7, 31000 Osijek Splitska 1, 23445 Donji Srb 031 206-886, 031/206 889, 031/214 581 023/789 113

Centar za mir, pravne savjete i HHO Hrvatski Helsinški Odbor psiho-socijalnu pomoæ za ljudska prava A. Tomaševiæa 32, 32000 Vukovar Bauerova 4, 10000 Zagreb 032/413 319 01/4812-322, 01/4812-324

DOS Benkovac HHO Dubrovnik Kralja Dmitra Zvonimira 45, Fakultet za turizam, Lopatska obala 7 23420 Benkovac 20000 Dubrovnik 023/682 070 091/4812 323

DOS Split HHO Karlovac Šetalište Baèvice 10, 21000 Split Senjska 54, 47000 Karlovac 021/488 951, 021/488 944 047/600 922, 047/600 923

DOS Graèac HHO Knin Kralja Tomislava 3, 23 440 Graèac Gojka šuška 12, 22300 Knin 023/773 580 022/660 622, 022/4812 322

DOS Knin HHO Osijek 4. Gardijske brigade 11, 22300 Knin Trg A. Starèeviæa 1, 31000 Osijek 022/660 962 031/212 265, 091/4812 326

DOS Zadar HHO Split Bedemi zadarskih pobuna 2 Put Dermunta 24, 21000 Split 23000 Zadar 021/885 248, 091/4812 325 023/250 296

60 HHO Slavoniju SDF Dvor Trg A. Starèeviæa 1, 31000 Osijek Trg Josipa bana Jelaèiæa 8, 44 440 Dvor 031/212 265, 091/4812 326 044/871 145

Hoæu kuæi SDF Okuèani Poljièka 11, 22300 Knin 120 Brigade HV 19, 35 430 Okuèani 022/661 859 035/371 591

HOMO- Udruga za zaštitu ljudskih SDF Pakrac prava Osjeèka 8, 34 500 Pakrac I graðanskih sloboda 034/412 825 Martinuzzijeva 23,52 000 Pula 052/505 976 SDF Vojniæ Andrije Hegranga 9 , 44420 Vojniæ Hrvatski pravni centar 047/883 059 Svaèiæev trg 12, 10 000 Zagreb 01/4873 965 SDF Gvozd Trg Franje Tuðmana 1, 44 410 Gvozd IPC - Informativno Pravni Centar 044/881 250 Starèeviæeva 63, 35 000 Slavonski Brod 035/449 715, 035/448 533 SDF Plaški 143 Domobranske pukovnije, 47304 Plaški Povratak kuæi 047/573 138 Republike Austrije 19, Zagreb 01/3758-425 SDF Benkovac A. Stepinca 9, 23 420 Benkovac Koalicija za promociju i zaštitu 023/681 509 ljudskih prava Gornjodravska obala 81, 31000 Osijek SDF Knin 031/284 320, 031/284 321 Franje Tuðmana 4, 22 300 Knin 022/664 870 Odbor za ljudska prava Karlovac Banjavièiæeva 7, 47000 Karlovac SDF Kistanje 047/600-634, 047/616 365 Franje Tuðman 112, 22 405 Kistanje 022/763 160 Projekt graðanskih prava Fra Antuna Tomaševiæa 32, 32000 SDF Petrinja Vukovar Gajeva 40A, 44 250 Petrinja 032/413 163 044/815 563

SDF Zagreb SDF Glina Gunduliæeva 55, 10 000 Zagreb Hrvatska ulica 18, 44 400 Glina 01/4921 862 044/882 942

61 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

SDF Korenica ZUNH Pere Snjarica 27, 53 230 Korenica Gojka šuška 5, 23100 Knin 053/776 810 022/661 950, 022/661 934

Udruga Mi Zvonimir Sinjska 7, 21 000 Split Tuðmanova 11, 22 300 Knin 021/329 130 022/662 559, 022/664 908

Ured puèkog pravobranitelja Opatièka 4, 10 000 Zagreb 01/4851 855

62  GLOSSARY

APN Agency for Legal Transaction and Mediation of Real Estate founded by the Government of Croatia ASSC Areas of Special State Concern GoC Government of Croatia MMATTD Ministry for Maritime Affairs, Tourism, Transport and Development PP11 form of the handing-over of the property allocated on use R/ODPR Regional/ Office for Displaced Persons and Refugees TU Temporary User

63 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA

The brochure was prepared in cooperation with the Government of Croatia, in the framework of the Public Awareness Campaign, to promote sustainable return and re-integration. 64